OBJAVLJENO je istraživanje o stavovima građana o zabrani rada nedjeljom.

Istraživanje je za Dnevnik Nove TV provela agencija Ipsos od 21. do 25. listopada 2022. godine na uzorku od 600 punoljetnih građana Republike Hrvatske. Pogreška mjerenja je +/–4 posto.

70 posto građana podržava zabranu rada nedjeljom. 27 posto nije za zabranu, a 3 posto nema još kreirano mišljenje. Sve generacije složne su u tom stavu, u manjoj ili većoj mjeri.

Kad je ova tema u pitanju - nema razlika u razmišljanju između muškaraca i žena, ali ima u odnosu na stupanj obrazovanja. Drugim riječima, što je viši stupanj obrazovanja, to je manja podrška zabrani. A primjetna je i manja podrška zabrani u gradovima u odnosu na selo.

Desnica je za zabranu rada nedjeljom

Iz političkog kuta gledano, birači Domovinskog pokreta predvode listu zagovornika zabrane rada nedjeljom. To znači sljedeće - od svih koji su glasovali za Domovinski pokret na posljednjim izborima, čak 80 posto je ZA. Od onih koji su svoj glas dali Mostu 77 posto je za zabranu. Slijede birači HDZ-a, njih 76 posto je za zabranu. Zatim SDP-a, njih 67 posto i na kraju su ispitanici čija je opcija Možemo s najmanjom podrškom zabrani – 32 posto.

Na pitanje odobravaju li priziv rada nedjeljom, 32 posto je odgovorilo da bi baš svatko trebao imati pravo odbiti rad nedjeljom. Da, ali esencijalna zanimanja (poput hitnih službi) ne bi smjela imati to pravo. Većina građana je ovog stava, konkretno 55 posto.

Kako nitko ne bi trebao imati pravo odbiti rad nedjeljom, misli 10 posto odrasle populacije Hrvatske. O ovoj temi izgrađen stav nema 3 posto građana. Kad se govori o radu nedjeljom, pitanje je naravno i satnica. Samo 2 posto nije za povećanje, a čak 94 posto građana jest.

Visina povećanja varira od 10 posto do više od 100 posto povećanja. Ipak, u najvećoj mjeri građani su za povećanje satnice za 50 posto, njih 39 posto, dok tek nešto manje od toga zagovara i 100-postotno povećanje.

Mladi nemaju problem s radom nedjeljom

Najveća povećanja satnice za rad nedjeljom jednako podržavaju i oni koji bi rad nedjeljom zabranili, baš kao i oni koji nisu za zabranu. Dakle, i jedni i drugi smatraju da se nedjelja mora dodatno platiti.

Ako pretpostavimo da je rad nedjeljom pravedno plaćen i da se ima pravo na drugi slobodan dan, koliko je onih kojima bi bez obzira na sve ipak smetalo raditi nedjeljom? Onih koji bi se s time teško pomirili je 36 posto. S druge strane, ako bi bili pravedno plaćeni, s pravom na drugi slobodan dan, 60 posto građana ne bi imalo problem raditi nedjeljom.

Kad bi trebali raditi nedjeljom, najviše otpora bi bilo među biračima Mosta, a najmanje bi se na to žalili oni koji bi na izborima zaokružili Možemo. I na kraju, generacijski gledano – rad nedjeljom u najmanjoj mjeri smetao bi mlade do 30 godina. Čak 80 posto mladih kaže kako u tome ne vidi nikakav problem.