NAKON višemjesečnih diplomatskih pokušaja da se smiri situacija u Ukrajini, Rusija je s više strana napala svog bivšeg sovjetskog susjeda. Rusija je od prošle godine jačala svoj vojni stisak oko Ukrajine, skupljajući blizu granice na desetke tisuća vojnika, vojnu opremu i topništvo.

Jutros je ruska vojska napala nekoliko područja diljem Ukrajine nakon što je Putin kazao kako kreće "specijalna vojna operacija" i upozorio da će doći do krvoprolića ako ukrajinske snage ne polože oružje, piše CNN.

Taj je potez uslijedio nakon višemjesečnih nagađanja o tome zašto Rusija skuplja vojsku kod granice s Ukrajinom. Više od 150.000 ruskih vojnika okružilo je zemlju s tri strane, prema procjenama američkih i ukrajinskih obavještajnih službi.

Sumnjivo raspoređivanje vojske

Koordinirani napad uslijedio je nekoliko dana nakon što je Putin kazao da će Rusija službeno priznati samoproglašenu Donjecku i Luhansku Narodnu Republiku u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas. Teritorij koji je priznao Putin proteže se izvan područja pod kontrolom proruskih separatista, što je dodatno potaknulo sumnju da ruski predsjednik zapravo želi napasti Ukrajinu.

SAD navodi da nema namjeru slati vojnike u Ukrajinu, koja nije članica NATO-a. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg osudio je danas ruski napad i rekao da se radi o "teškom kršenju međunarodnog prava i ozbiljnoj prijetnji euroatlantskoj sigurnosti".

SAD je predstavio prvi dio novih sankcija Rusiji, a američki predsjednik Joe Biden najavio je niz dodatnih sankcija.

Unatoč financijskoj pomoći, obuci i vojnoj opremi koje je Ukrajina primila od zemalja članica NATO-a, stručnjaci smatraju da je ruska vojska daleko nadmoćnija. Prema nekim procjenama, u slučaju izbijanja rata između te dvije zemlje moglo bi poginuti nekoliko desetaka tisuća civila, a do 5 milijuna ljudi bilo bi primorano napustiti svoje domove.

Povijesna pozadina

Ukrajina je bila dio Sovjetskog Saveza sve dok 1991. nije velikom većinom glasala za neovisnost. Nakon raspada Sovjetskog Saveza NATO se počeo širiti prema istoku te je 2004. u svoj savez prihvatio bivše sovjetske baltičke republike Estoniju, Latviju i Litvu.

Četiri godine kasnije priopćio je da razmišlja i o mogućem prihvaćanju Ukrajine, što je bila kap koja je prelila čašu za Ruse. Putin zapravo želi da se NATO vrati na svoje granice prije 1997. godine.

Putin širenje NATO-a vidi kao egzistencijalnu prijetnju, a mogućnost da se Ukrajina pridruži zapadnom vojnom savezu kao "neprijateljski čin". Već je u prijašnjim govorima isticao svoj stav da je Ukrajina kulturno, jezično i politički zapravo dio Rusije. Iako se s njime slaže dio stanovništva koji govori ruski, koji živi na istoku Ukrajine, većina građana Ukrajine podržava veću integraciju s Europom.

Početkom 2014. masovni prosvjedi u glavnom gradu Kijevu potjerali su proruskog predsjednika koji je odbio potpisati sporazum o pridruživanju EU. Rusija je odgovorila aneksijom Krima i poticanjem separatističke pobune na istoku Ukrajine, koja je preuzela kontrolu nad dijelom regije Donbas.

Unatoč sporazumu o prekidu vatre iz 2015. godine, do sada nije bilo pravog primirja na liniji fronte. U sukobu je poginulo gotovo 14.000 ljudi, a u Ukrajini je 1.5 milijuna napustilo svoje domove.

Što Putin točno želi?

U podužem eseju koji je Putin napisao u srpnju 2021. rekao je da su Rusi i Ukrajinci "jedan narod" i sugerirao da je Zapad pokvario Ukrajinu i da je "na silu promijenio njen identitet". No, Ukrajinci koji se u posljednja tri desetljeća pokušavaju približiti zapadnim institucijama poput Europske unije i NATO-a odbacuju ideju da su oni "marionete" Zapada.

Putin je u prosincu SAD-u i NATO-u predstavio popis sigurnosnih zahtjeva. Glavni zahtjev je bio jamstvo da Ukrajina nikada neće ući u NATO i da će savez povući svoju vojnu snagu iz istočne Europe. Naglasio je da ne namjerava previše pregovarati o tim zahtjevima.

"Morate nam dati ta jamstva i to trebate učiniti odmah, odmah. Raspoređujemo li mi projektile u blizini američke granice? Ne. Sjedinjene Države su došle sa svojim projektilima i već nam se nalaze pred vratima", rekao je na konferenciji za novinare krajem prošle godine.

Tijekom konferencije za novinare koju je Putin 16. veljače održao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom ponovio je neutemeljene tvrdnje da Ukrajina provodi "genocid" nad govornicima ruskog jezika u regiji Donbas i pozvao da se sukob riješi Mirovnim sporazumima iz Minska, ponavljajući sličnu retoriku koja je korištena kao izgovor za aneksiju Krima.

No, manje od tjedan dana kasnije Putin je rekao novinarima da sporazumi iz Minska "više ne vrijede", dodajući: "Što je tu za implementirati ako smo priznali ova dva entiteta?"

Kako Putin opravdava napad na Ukrajinu

Nekoliko trenutaka prije početka invazije Putin je na televiziji izjavio da se Rusija ne može osjećati "sigurno, razvijati se i postojati" zbog "stalne prijetnje iz moderne Ukrajine". Kazao je da je njegov cilj zaštititi ljude, spriječiti genocid te težiti "demilitarizaciji" Ukrajine.

No, u Ukrajini nije bilo genocida te se radi o demokratskoj zemlji koju vodi predsjednik koji je Židov, navodi BBC.

"Kako sam mogao biti nacist?" rekao je Volodimir Zelenskij, koji je usporedio ruski napad s invazijom nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

Kakvo je stajalište Ukrajine?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij na početku nije smatrao da postoji prava opasnost od rata s Rusijom, ističući da takva prijetnja postoji godinama i da je Ukrajina spremna za vojnu agresiju. No danas se, nakon što je Rusija pokrenula invaziju, emotivno obratio ukrajinskom narodu, proglasivši izvanredno stanje u zemlji.

"Rusija je danas započela napad na Ukrajinu. Putin je počeo rat protiv Ukrajine, protiv cijelog demokratskog svijeta. On želi uništiti moju zemlju, našu zemlju, sve što smo gradili, sve za što živimo", rekao je Zelenskij.

Ukrajinska vlada inzistira na tome da Moskva ne može spriječiti Kijev u pristupanju NATO-u niti se na neki drugi način miješati u unutarnju ili vanjsku politiku te zemlje.

"Rusija ne može spriječiti Ukrajinu da se pridruži NATO-u i nema pravo sudjelovati u relevantnim raspravama", navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova.

Pravi planovi Rusije

Za sada nije jasno želi li zapravo Putin srušiti demokratski izabranu vladu Ukrajine. Ruske vlasti to odbijaju komentirati iako su navele da bi u idealnom slučaju Ukrajina trebala biti "oslobođena i očišćena od nacista".

No, invazijom iz Bjelorusije i napadom blizu Harkova Putin je pokazao da njegovi ciljevi sežu dalje od istočnih separatističkih područja. Priznavanjem Donjecke i Luhanske Narodne Republike ruski predsjednik je naznačio da one više nisu dio Ukrajine.  

Samozvane republike pokrivaju nešto više od trećine ukrajinskih regija Luhansk i Donjeck, ali separatisti priželjkuju i ostatak. Putin ih nije samo priznao već je i potpisao odluku kojom se dopušta da se tamo šalju ruski vojnici i grade vojne baze.

Što Zapad može učiniti?

NATO je stavio ratne zrakoplove u pripravnost, ali je jasno dao na znanje kako ne namjerava slati vojsku u Ukrajinu. Umjesto toga, ponudio je toj zemlji savjete, oružje i medicinsku pomoć. U međuvremenu 5000 NATO-ovih vojnika raspoređeno je u baltičkim državama i Poljskoj. Još 4000 bi moglo biti poslano u Rumunjsku, Bugarsku, Mađarsku i Slovačku.

Umjesto vojne intervencije Zapad se usredotočio na uvođenje sankcija. Njemačka je zaustavila odobrenje za ruski plinovod Sjeverni tok 2, veliko ulaganje i Rusije i europskih tvrtki.

Europska unija također uvodi sankcije, a Velika Britanija je otežala poslovanje velikim ruskim bankama te zabranila ruskoj zrakoplovnoj kompaniji Aeroflot slijetanje u Ujedinjeno Kraljevstvo. SAD je kazao da će odsjeći rusku vladu od zapadnih financijskih institucija i da cilja na visokorangirane "elite".

Tri baltičke države pozvale su cijelu međunarodnu zajednicu da isključi ruski bankarski sustav iz međunarodnog platnog sustava SWIFT, no to bi moglo imati loše posljedice i za američko te europsko gospodarstvo.

Stav NATO-a

NATO je vojni savez s politikom otvorenih vrata novim članicama. Ukrajinski predsjednik pozvao je na "jasne, izvedive vremenske okvire" za pridruživanje NATO-u, ali za sada nema izgleda da će se to dogoditi u bliskoj budućnosti.

Putinov stav je da je Zapad još 1990. obećao da se NATO neće proširiti "ni centimetar na istok", ali je to ipak učinio. Međutim, to je bilo prije raspada Sovjetskog Saveza, pa se obećanje tadašnjem sovjetskom predsjedniku Gorbačovu odnosilo samo na Istočnu Njemačku u kontekstu ponovnog ujedinjenja Njemačke.

Gorbačov je kasnije rekao da se u to vrijeme "nikada nije ni razgovaralo o temi proširenja NATO-a".