PARKIRALIŠTE pokraj željezničkog kolodvora u Rijeci postalo je mjesto na koje već više od pola godine pristižu deseci, a ponekad i stotine migranta dnevno. Na parkiralištu se nalazi tek jedan komunalni šator u kojem može spavati ograničen broj ljudi, dok ostali spavaju na otvorenim dijelovima pokraj željezničkog kolodvora.

Pomoć migrantima, od kojih većina dolazi s Bliskog istoka, odnosno iz Afganistana, pružaju samo humanitarne organizacije koje su se same organizirale uz malu pomoć Grada Rijeke, dok je odgovor države - izostao. Bili smo u Rijeci i proveli dan s pedesetak afganistanskih migranata koji pred talibanskim režimom bježe iz svoje zemlje. Ovdje su stali da se odmore dok ne nastave svoj put tražeći bolji i kvalitetniji život negdje u Europi.

Većinu puta iz Afganistana prešli pješke, kažu da im je cilj Njemačka

Komunikaciju smo probali uspostaviti na engleskom jeziku, ali nismo uspjeli. Kad smo spomenuli tko smo i što radimo, nisu najbolje reagirali, pa smo u Google Translate upisali da im, radeći priču o njihovoj situaciji, želimo pomoći tako da podignemo svijest o migrantskom problemu u Hrvatskoj. Kad su na mobitelu ugledali svoj materinji paštunski jezik, na licima im se pojavio osmijeh. 

Jedan Afganistanac, činilo se da je u kasnim dvadesetima, priča nam da bježe pred talibanima koji su okupirali njihovu zemlju. Konačno odredište im je, objašnjava nam, Njemačka, a sve do tamo su tek usputne stanice na kojima se odmaraju nakon iscrpnog puta koji traje već tri mjeseca. Afganistan, Iran, Turska, Bugarska, Srbija, Bosna i Hercegovina pa Hrvatska - ruta je kojom dolaze do Europe, a većinu puta prešli su, govori nam čovjek, pješke. 

Svi bježe pred talibanskim režimom, najmlađi Afganistanac u Rijeci ima tek 12 godina

Kako već neko vrijeme razgovaramo, oko nas se okuplja sve više mladih Afganistanaca, koji s radoznalošću gledaju i osluškuju o čemu se radi. Prenosi im ovaj s kojim pričamo što zapravo želimo i svi se počinju smiješiti. Na to prilazi drugi mladić i na dosta dobrom engleskom jeziku započinje priču.

Kaže nam da se nitko od njih pedesetak koji su se zatekli u Rijeci osobno ne poznaje, da dolaze iz svih krajeva Afganistana i svi bježe od talibanskog režima. Pitamo ga koliko godina imaju, na što nam odgovara da su svi u dvadesetima osim jednog pa nam, pokazujući na golobradog dječaka, kaže da ima tek 12 godina. 

"Hrvatska policija nas je tjerala nazad u BiH"

Objašnjava nam potom kako iz Afganistana najveći dio puta prevaljuju pješice, a najsretniji su kad uspiju pronaći prijevoz, koji je najčešće ilegalan. Najviše problema, govori nam, imali su na granici Hrvatske i BiH, gdje ih je, prepričava nam, hrvatska policija pokušala potjerati nazad i zabraniti im ulaz u Hrvatsku. Na svim ostalim granicama problema s policijom, govori nam, nije bilo.

Cilj im je, priča nam dalje mladić, doći i prijeći granicu u Europsku uniju, po kojoj se mogu slobodno kretati i onda stići u Njemačku, gdje većina već ima prijatelje ili članove obitelji. Govori nam kako je većina nedovoljno obrazovana, neiskusna i mlada da bi znala što i kako u životu, ali da se trudi objasniti im i pomoći. On se, kaže, u Afganistanu školovao i radio po američkim i britanskim ambasadama. 

Ide u Njemačku kod prijatelja koji tamo živi već godinu dana. Cilj mu je, govori nam, naučiti jezik u godinu dana i završiti tečaj programiranja te pronaći posao, zaraditi nešto novca kako bi pomogao svojoj obitelji koja je ostala u domovini, gdje vlada talibanski režim. 

Svu pomoć migranti dobivaju isključivo od volontera. Volonteri: To nije dovoljno, treba nam sustavno rješenje

Situacija pokraj riječkog željezničkog kolodvora je krajnje zabrinjavajuća. Postavljen je tek jedan komunalni šator koji je već ispunjen i nekolicina mladih Afganistanaca je stoga primorana spavati vani. Netko bi pomislio da im je pomogao državni HŽ u čijem je vlasništvu prostor željezničkog kolodvora, ali to, naravno, nije slučaj. Migranti u Rijeci obitavaju na prostoru oko bivšeg kultnog riječkog dućana Graziani koji je u privatnom vlasništvu.

Na tom prostoru, iako samo na vanjskom dijelu s nadstrešnicom koja prokišnjava, migranti mogu boraviti zahvaljujući samo dobroj volji čovjeka u čijem je vlasništvu cijela zgrada. Organizacija humanitarne pomoći od početka ovisi o nekolicini udruga i lokalnoj samoupravi. Razgovarali smo s dvoje volontera koji su nam rekli da ovo nije dovoljno.

"Koliko sam zapravo iscrpljena, najviše vidim kad imam noćne more i kad sanjam ove ljude i njihova lica. Onda znam da sam se zaista dosta iscrpila. Zadovoljni smo pomoći od grada jer smo bili sami kad smo krenuli u ovo. Kuhali smo doma maneštre i nosili ih, a sad imamo dva kontejnera, šator i kućicu. Ništa od ovoga se ne bi moglo ostvariti da nije bilo gradske podrške", rekla nam je  Ana Buneta iz Udruge Rijeka 21. 

Ona govori da bi se država trebala uključiti u ovu priču te da bi trebala postojati sustavna podrška jer stanje postaje neizdrživo. Naime, već šest mjeseci, otkako se stvorila ova situacija, nema reakcije države.

"Smatramo da bi se država trebala uključiti, da bi trebala postojati sustavna podrška te da bi trebalo napraviti infrastrukturu da se ljudima može pomoći kada se kreću kroz našu državu", govori nam Buneta pa nastavlja:

"Ne znam zašto se o ovome ne vodi veća briga. Nikoga na vlasti za ovo vjerojatno nije briga. Svi žele da problem nekako nestane, a to se vjerojatno neće dogoditi. Moj stav je da bi država trebala riješiti infrastrukturu i pomoći ovim ljudima. Bilo bi dobro da pomognu nama, kad ovdje već imamo osnovnu pomoć, da možemo ovim ljudima više pomoći i olakšati im boravak u Hrvatskoj."

"Dolaskom toplijeg vremena priljev migranata će se samo povećati"

Kaže nam da bi bilo najbolje kada bi imali prostor u kojem bi mogli privremeno zbrinuti migrante koji su najčešće ovdje u tranzitu.

"Mislim da bi bilo bolje da imamo prostor. Vidjeli ste šator u koji su ljudi ušli, u njemu spavaju, ali ne stanu svi unutra, pa i dalje jako puno njih spava vani, na kiši i buri. Mislim da je to jako loše zbog njih i zbog nas. Trošimo jako puno resursa, sve te deke koje se, kad se namoče, više ne mogu koristiti. Kad bismo imali prostor, sve bi se to bolje reguliralo", priča nam volonterka te kaže da će s dolaskom toplijeg vremena priljev migranata samo porasti:

"Mislim da će migranti početi pristizati u većem broju kako bude dolazilo proljeće, kad zatopli."

Tony Toumeh iz Isusovačke službe za izbjeglice u Hrvatskoj kaže da dnevno kroz ovu lokaciju prođe 100 do 150 ljudi.

"Situacija je takva da ovdje uvijek ima ljudi. Mi nikad ne znamo točan broj, ponekad je ovdje trideset, ponekad dvadeset, a ponekad pedeset ljudi. Možemo reći do sto ljudi. Ukupno cijeli tjedan ovdje prođe oko 100-150 ljudi. Većina dođe nakratko, dan-dva, ovdje odmaraju, jedu, promijene odjeću, uzmu lijekove i onda idu dalje."  

Grad tvrdi da su mu ruke bez pomoći države - vezane

Gradska vlast tvrdi da se u priču s migrantima uključila koliko je mogla i kritična je prema inertnosti vlade i Ministarstva unutarnjih poslova. Sredinom siječnja ove godine riječki gradonačelnik Marko Filipović uputio je pismo premijeru Plenkoviću i tražio pomoć. Gradonačelnik je kazao da je Rijeka pomogla koliko je mogla, financijski i na sve druge načine, ali da jednostavno ne može više bez vlade i resornih ministarstava. Obećao je daljnju pomoć, ali i konstatirao da gradske mogućnosti nisu neizmjerne.

Mi smo u Rijeci razgovarali s njegovim zamjenikom Goranom Palčevskim, koji je istaknuo da nisu zadovoljni odgovorom koji su dobili od Božinovićevog ministarstva te da Grad ne može provesti ključne odluke bez države.

"Grad Rijeka je stava da bi se država trebala više uključiti u brigu o migrantima i olakšati nama, kao jedinicama lokalne samouprave, brigu o tim ljudima. Naime, guranje glave pod pokrivač neće riješiti probleme jer priljev migranata nije prestao, a to sada govorim s iskustvom od pet, šest mjeseci. Ne možemo se praviti da oni ne postoje", govori nam Palčevski.

"Odgovor koji smo dobili od Božinovića nas ne zadovoljava"

"Prema ministru Božinoviću, odnosno Ministarstvu, uputili smo dopis s molbom, zahtjevom da se država više uključi materijalnim sredstvima. Odgovor koji smo dobili nas ne zadovoljava. Mi odluke ne možemo donositi bez države", priča zamjenik riječkog gradonačelnika i otkriva da će se u skorije vrijeme možda riješiti pitanje smještaja, ali ne otkriva detalje:

"Na jednom od kolegija gradonačelnika se postavilo pitanje o fiksnim lokacijama na koje bi se smjestilo migrante dok borave u našoj zemlji. Kroz razgovor su se iskristalizirale dvije ili tri lokacije gdje bi se to moglo dogoditi."

Na kraju razgovora zahvalio je volonterima, ali ponovio da brigu o migrantima ne bi trebali voditi oni, već sustav. "Volonteri su odigrali veliku, veliku ulogu u zbrinjavaju tih ljudi. Briga o migrantima ne bi trebala biti na volonterskoj osnovi, tu bi trebalo uvesti brigu sustava", zaključuje Palčevski.

Problem postoji mjesecima, a njime se nitko ne bavi sustavno

Na račun hrvatske policije stizao je niz optužbi za ilegalne pushbackove na granici s BiH. Index je nemali broj puta pisao o nasilnoj i nezakonitoj politici Hrvatske prema migrantima, o tome kako hrvatska policija provodi nezakoniti pushback prema migrantima na granici Hrvatske i BiH, svjedočili smo snimkama premlaćivanja migranata od hrvatske policije, izvješćima koja govore o policijskim podrumima za mučenje migranata...

Kako policija postupa po direktnoj naredbi vrha MUP-a, jasno je da je sve što vidimo državna politika premijera Andreja Plenkovića i njegovog ministra policije Davora Božinovića. Možda su iz Plenkovićeve vlade očekivali da će se dobar dio problema riješiti ulaskom Hrvatske u Schengen, no na riječkom primjeru vidimo da to nije slučaj.

Prošla su gotovo četiri mjeseca otkad su granice otvorene, a migranti su još uvijek ovdje i stvari očito ne funkcioniraju. Iz onoga što se događa u Rijeci vidimo da volonteri ne mogu sami riješiti problem ako se njime nitko ne bavi sustavno.

Obratili smo se Božinovićevom ministarstvu. Kažu da postupaju po zakonu i pravilima

Ministarstvu unutarnjih poslova poslali smo upit s pitanjem što su dosad poduzeli u vezi s migrantima u Rijeci te smatraju li da je trenutna pomoć dovoljno kvalitetna. Njihov odgovor prenosimo u nastavku.

"Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno policijski službenici  prilikom obavljanja poslova kretanja i boravka stranaca na području Republike Hrvatske postupaju sukladno EU pravilima, direktivama i  protokolima, uključujući Zakonik o schengenskim granicama, Zakon o nadzoru državne granice, Zakon o strancima i Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

Što se tiče konkretne lokacije koju navodite u Vašem upitu, policija svakodnevno obilazi područje željezničkog kolodvora, kao i druga mjesta kretanja i dolaska migranata na području Policijske uprave primorsko-goranske te samim time i na područje Rijeke. Sukladno našim saznanjima migranta na području željezničkog kolodvora sada gotovo niti nema. U zadnjih tjedan dana u srijedu smo zatekli dva migranta i jučer četiri koji su bili registrirani kao tražitelji azila u Hrvatskoj, i kao takvi imaju slobodu kretanja dok traje postupak.

Prilikom obilaska, policija provjerava identitet zatečenih osoba i utvrđuje status njihovog dolaska te, ovisno o utvrđenom, poduzima mjere sukladno važećim propisima te skrbi o javnom redu i miru i općem stanju sigurnosti.

Provjerom zatečenih osoba, do sada je u većini slučajeva utvrđeno da je riječ o državljanima trećih zemalja koji su prošli proceduru sukladno važećem Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti i Zakonu o strancima, odnosno prilikom dolaska na područje ove policijske uprave izrazili su namjeru za međunarodnom zaštitom te samovoljno napustili Prihvatilište za tražitelje azila ili su posjedovali važeća rješenja s rokom za dragovoljni odlazak", navode u odgovoru na naš upit.

MUP kaže da im Hrvatska pruža najviše standarde zaštite, ali da im neće pomagati u ilegalnim aktivnostima

Iz MUP-a kažu da poštuju temeljna prava migranata, posebno ranjivih skupina kao što su djeca i trudnice. Ističu iz Ministarstva da im se pruža najviši standard zaštite, ali dodaju da im neće pomagati u ilegalnim aktivnostima. 

"Postupajući sukladno odredbama prethodno navedenih propisa, policijski službenici poštuju temeljna prava zatečenih osoba, posebno vodeći računa o ranjivim skupinama, kao što su djeca, trudnice i drugim osobama. Moramo istaknuti kako su policijski službenici posebno obučeni po pitanju zaštite ljudskih prava i postupanja prema ranjivim skupinama te da i sami, u slučaju potrebe, poduzimaju aktivnosti kako bi se takvim osobama olakšao boravak na području Republike Hrvatske.

Iako im Republika Hrvatska pruža najviše standarde zaštite od navodnog progona u zemlji iz koje dolaze i omogućen im je pristup međunarodnoj zaštiti (azilu) tijekom kojeg imaju osiguran smještaj, hranu i zdravstvenu skrb u Prihvatilištu za tražitelje azila "Porin" u Zagrebu, migranti postupaju s isključivom namjerom daljnjeg sekundarnog nezakonitog kretanja prema ciljanim destinacijama drugih članica Europske unije.

Iz toga razloga ne vidimo niti jedan razlog da im pomažemo u olakšavanju njihovih namjera za zlouporabom sustava azila, te ih po zaticanju upućujemo da se vrate u Prihvatilište gdje im je sve osigurano", navodi se u odgovoru.

MUP po pitanju kvalitete smještaja odgovornost prebacio na humanitarne udruge i Grad Rijeku

U dijelu našeg upita oko kvalitete smještaja migranata koje smo zatekli, iz MUP-a prebacuju odgovornost na humanitarne udruge i Grad Rijeku.

"Također, policija u svim situacijama kada to zahtijevaju potrebe, kontaktira i surađuje s nadležnim službama Grada Rijeke, primjerice nadležnim komunalnim redarstvom, zatim ustanovama socijalne skrbi, zdravstva i drugima ovisno o konkretnim okolnostima i činjenicama.

Što se tiče dijela upita oko šatora i druge infrastrukture koja je postavljena na željezničkom kolodvoru, napominjemo da isto nije u nadležnosti policije te upućujemo da se za navedeno pitanje obratite Riječkoj nadbiskupiji, Gradu Rijeci i nadležnom komunalnom redarstvu, Crvenom križu, Caritasu i drugima, koji su isto organizirali", stoji u odgovoru.