U MINERALIMA bogatom istočnom dijelu Demokratske Republike Kongo sukob tinja više od 30 godina, od genocida u Ruandi 1994. godine. Brojne naoružane skupine natječu se sa središnjim vlastima za moć i kontrolu nad potencijalnim bogatstvom u ovoj ogromnoj naciji.

Zbog nestabilnosti su u sukobe uključene i susjedne zemlje i to sa strašnim posljedicama, pa su tako u 1990-ima dva velika sukoba, nazvana Afrički svjetski ratovi, rezultirala smrću milijuna ljudi.

Što se događa u Gomi?

Nakon brzog napredovanja u regiji, borci pobunjeničke skupine M23 nedavno su ušli u Gomu, veliki grad s više od milijun ljudi na istoku DR Konga.

Smješten na granici s Ruandom i obalama jezera Kivu, Goma je vitalno trgovačko i prometno središte koje je nadomak rudarskih gradova koji opskrbljuju metalima i mineralima za kojima postoji velika potražnja, poput zlata, kositra i koltana - ključnim komponentama mobilnih telefona i baterija za električna vozila.

Pobunjenici kažu da sada kontroliraju grad, ali kongoanska vlada kaže da njezine snage još uvijek drže neke ključne lokacije.

Tko su M23?

M23 predvode etnički Tutsiji, koji kažu da su morali uzeti oružje kako bi zaštitili prava te manjinske skupine. Kažu da nekoliko prijašnjih dogovora o prekidu sukoba nije ispoštovano. Naziv skupine su preuzeli iz mirovnog sporazuma koji je potpisan 23. ožujka 2009. godine.

Ubrzo nakon osnivanja 2012., M23 je brzo napredovao i zauzeo Gomu, što je naišlo na međunarodne osude i optužbe za ratne zločine i kršenja ljudskih prava.

Bili su prisiljeni povući se iz Gome, a potom su pretrpjeli niz teških poraza od kongoanske vojske poduprte snagama UN-a, koje su ih protjerale iz zemlje. Borci M23 tada su pristali biti integrirani u vojsku u zamjenu za obećanja da će Tutsiji biti zaštićeni.

No 2021. grupa se ponovno naoružala, rekavši da su obećanja prekršena.

Je li Ruanda uključena u borbe?

Susjedna Ruanda u prošlosti je dosljedno poricala da podržava M23, ali od 2012. stručnjaci UN-a optužuju je za pružanje oružja, logističku potporu te, u konačnici, čak i zapovijedanje pobunjenicima.

Vlada DR Konga, kao i SAD i Francuska, također su identificirali Ruandu kao podršku pobunjeničkoj skupini. Prošle je godine UN-ovo izvješće stručnjaka reklo da se do 4000 ruandskih vojnika borilo uz M23.

U priopćenju od nedjelje, Ruanda nije izričito zanijekala da podupire M23, već je umjesto toga rekla da su borbe u blizini njezine granice "ozbiljna prijetnja" njezinoj "sigurnosti i teritorijalnom integritetu".

Tvrdi da je da je "Ruanda žrtveni jarac" te svaljuje krivnju za nedavne borbe na kongoanske vlasti, rekavši da su odbile ući u dijalog s M23.

Mirovni proces, uz posredovanje Angole, koji je uključivao Ruandu i DR Kongo, doista je rezultirao sporazumom o prekidu vatre prošle godine, međutim, on se ubrzo raspao i borbe su se nastavile.

Kakva je veza aktualnih borbi s Ruandom?

Porijeklo trenutnih borbi može se djelomično pronaći u genocidu u Ruandi 1994. Oko 800.000 ljudi - velika većina iz zajednice Tutsi - pobili su etnički Hutu ekstremisti. Genocid je završio napredovanjem snaga pobunjenika pod vodstvom Tutsija kojima je zapovijedao Paul Kagame, koji je sada predsjednik.

Zbog straha od odmazde procjenjuje se da je milijun Hutua tada pobjeglo preko granice u ono što je sada DR Kongo. To je potaknulo etničke napetosti jer se marginalizirana skupina Tutsija na istoku - Banyamulenge - osjećala sve ugroženijom.

Vojska Ruande dvaput je izvršila invaziju na DR Kongo, rekavši da napada neke od odgovornih za genocid, te je surađivala s pripadnicima Banyamulengea i drugih naoružanih skupina.

Nakon 30 godina sukoba jedna od grupa Hutua, Demokratske snage za oslobođenje Ruande (FDLR), koja uključuje neke od odgovornih za genocid u Ruandi, još uvijek je aktivna u istočnom DR Kongu.

Ruanda opisuje FDLR kao "genocidnu miliciju" i kaže da njeno daljnje postojanje na istoku DR Konga ugrožava njezin vlastiti teritorij. Optužuje kongoanske vlasti da rade s FDLR-om, a DR Kongo poriče te optužbe.

Malo je vjerojatno da će Ruanda ostati izvan DR Konga osim ako se ne uvjeri da FDLR više nije prijetnja njoj samoj ili zajednicama Tutsija u istočnom DR Kongu. Međutim, naširoko se optužuje da koristi sukob kao način zarade od mineralnog bogatstva istočnog DR Konga.

Što rade mirovne snage UN-a?

Mirovna misija UN-a postoji od 1999. Sadašnje snage - poznate kao Monusco - sastoje se od više od 10.000 vojnika.

Međutim, od njih samo Interventna brigada smije izvoditi vojne operacije protiv naoružanih skupina. Upravo je ta sila pomogla poraziti M23 2013. godine.

Monusco je bio meta bijesa običnih Kongoanaca koji ga smatraju nesposobnim za obavljanje svog posla. Predsjednik Félix Tshisekedi, smatrajući misiju neuspješnom, zatražio je da ode do kraja prošle godine. No odlazak je odgođen i u prosincu je misija produljena za još godinu dana.

Južnoafrička razvojna zajednica (Sadc), regionalna grupa od 16 zemalja, također je rasporedila vojne snage u istočni DR Kongo, ali nije uspjela zaustaviti napredovanje pobunjenika. Južnoafrička Republika priopćila je da je devet njezinih vojnika ubijeno u sukobima s pobunjenicima.

Trojica malavijskih vojnika također su ubijena, priopćio je UN, dok je urugvajska vojska rekla da je jedan od njezinih vojnika - kao dio Monusca - poginuo.