POSLJEDNJIH mjeseci sve više izletnika, planinara, biciklista, zelenih udruga, pa i političkih stranaka diže uzbune zbog navodno nelegalnog krčenja šuma uzduž i poprijeko Hrvatske.

Najviše povika čuje se zbog sječe na Medvednici i Marjanu, pred očima građana dvaju najvećih hrvatskih gradova. No nje navodno ima po brojnim hrvatskim planinama.

Sječa po cijeloj Hrvatskoj

Gordana Pasanec iz braniteljske udruge Vidra, koja se, među ostalim, bavi ekološkim aktivizmom, kaže da su prijave podnijeli različitim institucijama u Hrvatskoj i u EU.

"Neke tužbe već se procesuiraju pa su krenuli izvidi u Hrvatskim šumama", tvrdi za Index Pasanec.

"Mi ne smijemo objavljivati dokumentaciju u javnosti dok se postupa prema tužbama. Podnijeli smo prijave za brojne šume. Jedna od prvih bila je za Medvednicu za koju imamo najviše dokumentacije. Nakon toga predali smo i tužbu kojom su obuhvaćeni Žumberačka gora, Petrova gora, Moslavačka gora, Bilogora, Velebit i šume iznad Bibinja. To je gotovo cijela Hrvatska", dodaje aktivistica.

Budući da je ovdje vrlo teško razlučiti što je istina, a što dojam, osobito bez potrebne dokumentacije i odgovarajuće stručnosti, za tumačenja dvojbi obratili smo se uključenim stranama.

Šume se sijeku za ogrjev i izvoz, ali i za proširenje građevinske zone  

Pasanec tvrdi da su motivi sječe različiti, ovisno o lokacijama i vrsti drva. Negdje se ona sijeku kako bi se po visokim cijenama prodavala za ogrjev jer se u Hrvatskoj još uvijek, zbog siromaštva, 658.000 ljudi grije na drva.

"Hrvatske šume su u posjedu FSC certifikata od 2002. godine, prema čijim standardima prednost kod dobivanja prostornog drva ima domicilno stanovništvo. No ipak, neka kućanstva cijelu zimu nisu mogla doći do ogrjevnog drva", kaže Pasanec.

"Drugdje je uzrok sječi prodaja vrijedne drvene građe u inozemstvu, primjerice u Italiji, Mađarskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima itd. Negdje se pak ruši zbog širenja građevinske zone kao na Medvednici", dodaje.

Hrvatske šume godinu i pol dana rade bez planova?

Najvažnijim problemom smatra činjenicu da Hrvatske šume zadnjih godinu i pol dana rade bez važećih šumsko-gospodarskih planova.

"Notorna je činjenica da prvotno izbalansirani plan koji se dostavlja na uvid Nadzornom odboru u tekućoj godini za sljedeću godinu na kraju godine postaje neprepoznatljiv od pustih izmjena i dopuna koje se dodaju svaki mjesec", upozorava aktivistica i pritom ističe da za sve što tvrde postoji dokumentacija potpisana od strane što djelatnika HŠ-a d.o.o., što Ministarstava poljoprivrede i šumarstva.

"Na Medvednici, kod Brestovca trebala bi biti nova međupostaja žičare, što je nebulozno jer se time skreće sa stare rute, a ide se na novu koja nema ni građevinske dozvole niti suglasnosti Ministarstva okoliša. Istovremeno se radi i zamjena parcela. Neke manje privatne parcele na nekim drugim lokacijama u gradu mijenjaju se za veće, u vlasništvu grada na Brestovcu, kako bi neki privatnik dobio prostor za šoping centar, apartmane i slične stvari. Imamo dokumentaciju koja to dokazuje. To je predmet naše prve tužbe. Na Medvednici ima još nekoliko lokacija na kojima se zbivaju slične stvari. To nije ništa novo. Slični slučajevi postoje na Jelenovcu, u Remetama, u Markuševcu. To su sve atraktivne lokacije. Gradonačelnik Milan Bandić mora biti uključen u sve to jer sve dozvole za prostorno uređenje idu preko Grada. Nemoguće je da ne zna, jer smo mu mi uputili dokumentaciju. Kada smo ga ispred Gradske skupštine zatekli s pitanjima o Brestovcu i Medvednici, rekao je da će istražiti optužbe, da već dugo nije bio na Sljemenu, pa da ne zna o čemu se radi. To je njegovo klasično ponašanje", kaže suvoditeljica Zelenog odreda.

Krivotvorenje podataka

Prihvaća da na nekim mjestima, primjerice na Marjanu, treba posjeći i neka zdrava stabla oko onih koja su zaražena, ali ne i neprimjereno velike površine.

"To ne znači da treba posjeći 10 hektara. Bili smo na masu mjesta na kojima je bilo neopravdano puno sječe. Primjerice, oluja Teodor na Sljemenu koristi se kao opravdanje za sve i svašta. Stalno se mijenjaju podaci. Prvo su govorili da je srušila 40.000 prostornih metara stabala, potom 70.000, pa 80.000", kaže Pasanec.   

Tvrdi da Hrvatske šume u posljednje vrijeme provode kampanju u javnosti kojom nastoje prikriti prekomjernu sječu.

"Druga strana krenula je s tribinama kojima želi prikazati kako se sve radi po zakonu i kako su oni jako brižni, međutim, to je sve priprema jer bi 2020. trebala ići druga nacionalna šumska revizija. Prva je bila 2010. Oni misle da će sve u međuvremenu uspjeti zataškati. Za masu šuma šumsko-gospodarske osnove su istekle. Sječa je trenutno stala zbog uzbune u javnosti i zbog tužbi. No, mi imamo dokaze da su podaci u doznačnim knjižicama mijenjani. Primjerice, negdje piše da je posječeno 10 hektara, a u stvarnosti je posječeno tri puta više. To su ogromni gubici za državu", tvrdi Orsak Pasanec.

Ilegalne sječe ima, no uglavnom na privatnim posjedima

Prof. dr. sc. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu kaže da se u dio priče prema kojem se na površinama na kojima je izvršena sječa planira neka gradnja, ne može i ne želi miješati jer nije stručnjak za tu problematiku.

"Nisam spreman ulaziti u rasprave o nečemu o čemu nemam nikakvih stvarnih i osobnih spoznaja", kaže Hrašovec.

"Što se nepravilnosti i nelegalnih i struci protivnih poteza tiče, ne tvrdim da ih nema. To su poznate pojave koje su regulirane na razne načine od kad postoji organizirano šumarstvo. U krugovima u kojima se krećem čujem povremeno i takve informacije, osobito vezano za površine u vlasništvu privatnih šumoposjednika koji su često neaktivni na svojem posjedu pa i ne znaju što se u naravi zbiva. U našoj državi svašta je moguće. No, ponavljam, konkretnih spoznaja o tome nemam pa bi se svaka debata po tom pitanju odvijala u sferi sumnji i nagađanja, dakle, po načelu rekla-kazala. I sam sam aktivist zaštite prirode, no neću i ne mogu dizati transparente samo na temelju sumnji i moje zdrave pameti, ako nemam sve potrebne informacije", tumači naš stručnjak za šume.

Aktivisti pokazuju puno gluposti i neznanja

Generalno je skeptičan prema uzbunama koje dižu razni aktivisti jer se u slučaju sječe i suzbijanja potkornjaka na Marjanu, za koje je stručan, osvjedočio da su njihove tvrdnje da je ondje riječ o devastaciji očito posljedica neznanja.

"Činjenica da aktivisti radove na Marjanu nazivaju devastacijom, dok istovremeno mogućnost najmanje invazivnog izvlačenja borovih trupaca konjima napadaju kao primitivnu, srednjovjekovnu i nehumanu tehnologiju, samo potvrđuju da doista nemaju pojma o čemu govore", kaže Hrašovec.

Pritom napominje kako je temeljni cilj posebnih mjera suzbijanja potkornjaka reduciranje njihove brojnosti odlučnim smanjenjem količine kora u kojima se oni nalaze, kao i onih u koje bi se tek mogli ubušiti.

"To je tako i ne može biti drugačije, ili kako si to netko zamišlja listajući internetske portale i forumske rasprave! Udruge i zabrinuti građani često imaju potpuno krivo shvaćanje o tome što i kako treba raditi sa šumama, pa to onda snažno iskazuju i na tome inzistiraju. Još samo fali da na isti način počnu korigirati i ostale struke, primjerice, geodete, auto mehaničare, liječnike i sl. Kada netko od građana kaže da je neka šuma devastirana, a da nema osnovnog uvida u gospodarenje šumama i cjelokupnost dugotrajnog procesa razvoja šume i postupaka koji se u njoj provode, besmisleno je ulaziti u rasprave. Takvu bi osobu trebalo odvesti na teren i pokazati joj da joj pod nogama raste nova šuma, upravo tu gdje oni vide devastaciju. Pripadnici Zelenog odreda i raznoraznih sličnih udruga nemaju potrebne kompetencije za ozbiljniju raspravu, barem ih ja ne iščitavam iz njihovih medijskih nastupa. Primjerice, kada pregledavam medijske članke o Marjanu od posljednjih nekoliko mjeseci, nailazim na tolike količine bedastoća da dolazim do zaključka da bih generalno trebao prestati čitati portale jer bi i sve druge teme, u koje se ja ne razumijem, mogle biti jednako glupo pokrivene. Nažalost, držim da je upravo prerastanje novovjeke medijske demokratičnosti u medijsku anarhiju pomoglo stvaranju atmosfere općeg nepovjerenja, erozije ugleda struka općenito, a uporedo s time i bujanju građanskih inicijativa koje su u naravi legitimne i iskrene u namjeri, ali često katastrofalno nekompetentne i radikalno koncipirane čime se izglednost racionalnog dijaloga sve više smanjuje", nezadovoljan je Hrašovec.

Glavni problem su klimatske promjene

Njegov kolega sa Šumarskog fakulteta Stjepan Mikac kaže da je u ovoj priči puno nesporazuma koji su posljedica neznanja, mada kao i Hrašovec, kaže da ne može staviti ruku u vatru da na nekim lokacijama nema krađe drva ili interesa građevinskih lobija.

"Primjerice, treba znati da je količine šteta koje je prouzročila neka oluja poput Teodora nemoguće precizno procijeniti odmah nakon nepogode. Neka stabla, osobito po rubovima šuma bit će oštećena, a da nisu srušena. Prave količine mogu se utvrditi tek kada se stabla posijeku i izvuku iz šume. Čak i tada dio mase poput grana ostat će na terenu. Pritom treba imati na umu da je Hrvatska, što se tiče posljedica ekstremnog nevremena, osobito oluja, jako dobro prošla u usporedbi s Austrijom, Njemačkom i Švicarskom u kojima su one nedavno porušile oko 240 milijuna kubnih metara stabala. Kod nas se poteže pitanje koja je brojka točna 40.000 ili 70.000 kubnih metara. Kao sudionik brojnih diskusija uočio sam da javnost ne razlikuje posljedice elementarnih nepogoda od gospodarenja šumama. Također ne prepoznaje da su mlada stabla novi naraštaj šuma", tumači Mikac.

"Ljudi trebaju biti svjesni da je na Medvednici olujno nevrijeme srušilo mnoštvo stabala. To izgleda jako ružno, no za to nisu krivi šumari. Osim toga oni brkaju zakonski regulirano gospodarenje šumama u kojem se u stotoj godini šuma pomlađuje, ruše se stara stabla i zamjenjuju novom šumom", dodaje Mikac koji smatra da u šumarstvu ima mnogo više ozbiljnijih problema.

Stjepan Mikac: Optužbe protiv Hrvatskih šuma su smiješne

"Hrvatska ima 75% državnih šuma. Tu sumnjam da ima ilegalne sječe jer Hrvatske šume jednostavno nemaju potrebe za tim uz sve ono što se može zakonito posjeći. Ja sam obišao cijeli Balkan. Godišnje sam 200-tinjak dana na terenu i više od bilo koga bio sam po šumama u Hrvatskoj. Rekao bih da u državnim šumama stvarno nema pretjerane sječe. Što se zbiva u privatnim šumama, druga je stvar. No, to nije u našoj nadležnosti", dodaje.

Optužbe da se plemenito drvo organizirano siječe za izvoz smatra neutemeljenima, pa čak i smiješnima.

"Kada se šuma posiječe, svaki trupac mora imati žig i popratni dokument. Kamion ne smije na cestu ako nema svu urednu dokumentaciju jer ga policija može zaustaviti. To nije droga koja se u par vrećica može sakriti u neki pretinac u autu. Ne možete izvesti šleper od dvije prikolice stabala preko granice a da to nitko ne vidi", tumači naš stručnjak.

Smatra da je javnost ipak najosjetljivija na prizore posječenih velikih površina kakvi se sada mogu vidjeti na Medvednici.

"No javnost bi trebala biti svjesna da su sve šume na Medvednici nakon II. svjetskog rata bile potpuno posječene. Zagrepčanima su trebala drva za ogrjev jer drugog grijanja nije bilo. Sva ova stabla koja danas vidimo rezultat su rada šumara koji su ponovno pošumili Medvednicu", poručuje Mikac. 

Park prirode nije nadležan za inspekcije

Ravnateljica Parka prirode Medvednica dr. Marina Popijač ističe da je institucija koju vodi nadležna samo za aktivnosti zaštite prirode, ali ne i za inspekcije. U radove u šumama na Medvednici, kaže, uključene su čak četiri strane: Park prirode, Hrvatske šume, Grad Zagreb i privatni vlasnici.

"Javna ustanova 'Park prirode Medvednica' samo je jedan od dionika u prostoru", kaže Popijač.

"Javna ustanova 'Park prirode Medvednica' zaprima dosta pritužbi građana i udruga civilnog društva na stanje šuma u prostoru Parka. Mi odgovorno postupamo i reagiramo na sve pritužbe koje zaprimamo, no isključivo iz djelokruga naših ovlasti. Naša ustanova nema ovlasti provođenja inspekcijskih nadzora nad gospodarenjem šumama. Nadzor izvršenih šumskih radova i pratećih dokumenata svake šumarije redovito bi trebala provoditi šumarska inspekcija, a inspekcija zaštite prirode djeluje kao i mi temeljem Zakona o zaštiti prirode. Za gospodarenje državnim šumama na Medvednici nadležno je poduzeće Hrvatske šume d.o.o. koje na četiri gospodarske jedinice gospodari prema planovima gospodarenja. Prekomjerna sječa šuma može se utvrditi terenskom izmjerom, no za takvu radnju mi nismo osposobljeni i ovlašteni", kaže Popijač.

"Medvednica izgleda sve bolje"

Tvrdi da se posljednjih godinu dana na Medvednici ne odvijaju gotovo nikakvi veći radovi. Hrvatske šume ondje su imale zadane planove u skladu s propisima, no ostalo im je vrlo malo posla do izvršenja propisa.

"Godine 2013. oluja Teodor prouzročila je velike štete na Medvednici. Uništila je oko 70.000 prostornih metara drvne mase, a njezine posljedice osjećaju se već duži niz godina. Percepcija ljudi je da se puno toga siječe, što se dijelom temelji na nekim kartama Google Eartha starim nekoliko godina snimljenima u vrijeme mirovanja vegetacije. Međutim, Hrvatske šume radile su nedavno terensku izmjeru svojih gospodarskih jedinica pa je predstavljen i javni uvid u gospodarske aktivnosti. Na tom javnom uvidu bili su i zeleni aktivisti i mi kao čuvari prirode. Na njemu nije bilo nikakve bombastične atmosfere oko propisa novih šumsko-gospodarskih planova. Svi zainteresirani građani, udruge i planinari mogli su doći na uvid. Izgled Parka prirode Medvednica u posljednjih godinu dana, koliko sam mu ja na čelu, nije se puno promijenio. Mislim da sada čak izgleda bolje nego 2017. kada sam došla", optimistična je Popijač.

"Kada se šume čiste od smeća, gotovo nitko od aktivista se ne javlja"

Ravnateljica Parka prirode Medvednica kaže da joj je veći problem odnos građana prema parku. Mnogi u njemu ostavljaju smeće, neki čak i krupni otpad, a među onima koji su inače glasni malo je onih koji su voljni čistiti šumu.

"Primjerice, nedavno, kada smo imali akciju čišćenja u Vukovom dolu, došlo nam je samo par ekoloških udruga i udruga lovaca, a od svih silnih ljudi koji izražavaju zabrinutost zbog devastacije, gotovo se nitko nije odazvao. Akcije čišćenja unutar parka provodimo organizirano već osam godina, no na njih se redovno odaziva vrlo malo ljudi", objasnila je Popijač.

Hrvatske šume: Članovi udruge Vidra lažima uznemiruju javnost

Na optužbe raznih zelenih aktivista reagirale su i Hrvatske šume koje tvrde da Udruga Vidra mjesecima lažno informira i uznemiruje javnost.

"Hrvatske šume d.o.o. gospodare šumama sukladno Zakonu o šumama, Zakonu o zaštiti prirode i planovima gospodarenja, a njihov rad nadzire nekoliko državnih inspekcija. Nema prekomjerne sječe jer se svi radovi izvršavaju kako su i propisani, te se uvijek siječe manje nego što u svakom trenutku prirasta. Nažalost, čini se da su populističke izjave bez stvarnih dokaza mnogo  prodornije od stručnih objašnjenja", poručuju stručnjaci Hrvatskih šuma iako priznaju da problema u šumama ima.

Među njima posebno se ističu oni koji dolaze s globalnim zatopljenjem i njegovim posljedicama.

"Brojne klimatske promjene utjecale su na pojavu ekstremnih vremenskih nepogoda, kao i na porast brojnosti invazivnih vrsta štetnika u našim šumama. U zadnjih 20-ak godina gotovo svaka vrsta drveća zaradila je po jednog izrazito razornog nametnika što sve utječe na fiziologiju šuma. Oluje i vjetrolomi nisu zaobišli ni Medvednicu gdje se još saniraju posljedice oluje Teodor iz 2013. godine koja je u samo jednom danu srušila više od 40.000 kubika drveća. Olujno jugo u Gorskom kotaru porušilo je u prosincu 2017. čak 1.300.000 m3!" tumače stručnjaci.

Tvrde da nemaju nikakva saznanja o navodnim zamjenama parcela niti su one u njihovoj nadležnosti.

"Siječe se manje nego što raste"

Odbacuju i optužbe da rade na kampanji zataškavanja. Naprotiv, tvrde da se trude svim udrugama i novinarima koji to požele pružiti sve uvide u stvarno stanje i aktivnosti u šumama.

"Hrvatske šume su kvartalno prezentirale planirane radove, a na prezentacije su pozivane sve zainteresirane strane i mediji. Žao nam je da predstavnici Zelenog odreda i udruge Vidra na prezentacijama na koje su bili pozvani, a nekima su i nazočili pred predstavnicima struke, nisu imali potrebe iznijeti sve svoje tvrdnje i dokaze koje navode. Osim toga predstavnike Vidre više puta smo ugostili u obilascima lokacija koje spominju kao sporne, tako da su se mogli iz prve ruke uvjeriti u stanje istih, kao i predstavnici svih medija koji su sve lokacije na Medvednici obišli i dokumentirali više puta."

Ističu da ne stoje tvrdnje da se siječe više od propisanog te da su svi njihovi radovi dokumentirani.

"U šumama kojima gospodare Hrvatske šume, a to su šume u vlasništvu Republike Hrvatske, nema ilegalne sječe, tek se sporadično događaju šumske štete, odnosno krađe, koje HŠ uredno prijavljuje policiji i nadležnim tijelima. U privatnim šumama, nažalost, situacija je drukčija, jer ih trebaju čuvati sami vlasnici-šumoposjednici, koji su u tom pogledu vrlo loše organizirani. Međutim, sukladno Zakonu Hrvatske šume nemaju nikakvu ingerenciju nad privatnim šumama", poručuju stručnjaci u odgovoru koji potpisuje njihov glasnogovornik.

Što se tiče gospodarskih osnova kojima je važenje isteklo, a na koje upozorava Vidra, kažu da je navedena situacija predviđena zakonom.

"U gospodarskim jedinicama kojima je istekla valjanost do donošenja novog šumskogospodarskog plana, radovi uzgoja i zaštite šuma obavljaju se u skladu s potrebama, a sječa u količini ne većoj od desetogodišnjeg prosjeka i u odsjecima planiranim za sječu u polurazdoblju prethodnog šumskogospodarskog plana, što je u skladu s odredbama članka 28. stavka 13. Zakona o šumama (Narodne novine, broj 68/18) i s Pravilnikom o uređivanju šuma (Narodne novine, broj 97/18 i 101/18). Zbog toga osporavamo sve navode o nezakonitom i neosnovanom gospodarenju. Ukoliko smo ostali dužni koje objašnjenje, u svako doba ste pozvani uz našu stručnu pratnju obići sve lokacije koje želite!" ponudili su nam iz Hrvatskih šuma.