HIDROELEKTRANA Dubrovnik u Platu mogla bi proraditi tek sljedeće godine u siječnju, što znači da bi gubici za HEP zbog nefunkcioniranja hidroelektrane mogli iznositi nevjerojatnih 730 milijuna kuna.

Uz to, s obzirom na to da se tragedija u Platu, u kojoj su poginula tri radnika, dogodila u siječnju ove godine, nameće se pitanje što to HEP taji od javnosti? Naime, HE Plat bit će izvan funkcije godinu dana, a u HEP-u i dalje tvrde da je riječ o "manjim oštećenima" i da sanacija još uvijek nije počela na pravi način, iako je od tragedije prošlo devet mjeseci. 

No krenimo redom. 

Smrtno stradala tri radnika

Požar u hidroelektrani Dubrovnik dogodio se 10. siječnja ove godine, a bježeći od vatre i dima smrtno su stradala trojica radnika. Tijelo Mata Maškarića pronađeno je u odvodnom kanalu, tijelo Ivice Zvrka pronašli su mještani na stijenama u blizini Cavtata, dok se za Davorom Pozniakom tragalo tri dana, nakon čega je pronađen u sporednoj cijevi odvodnog tunela.

Prva izvješća govorila su da je do požara došlo jer se zapalio strop u prostorijama hidroelektrane u kojima su se nalazili radnici. Radnici navodno nisu imali nikakve šanse za gašenje vatre jer je na strop i zidove postavljen neadekvatan zapaljivi izolacijski materijal, vjerojatno lako zapaljive PVC ploče. To nije bio jedini propust, jer se u međuvremenu doznalo kako za projekt rekonstrukcije HE Dubrovnik nije ishođena građevinska dozvola, no radovi su svejedno izvedeni. 

U lipnju prva uhićenja

U lipnju ove godine, nakon šest mjeseci, istraga se napokon pomaknula s mjesta. Naime, zbog nesreće je ukupno osumnjičeno osmero hrvatskih državljana, za teška kaznena djela protiv opće sigurnosti te za kaznena djela opasnog izvođenja građevinskih radova.

"Trojica su osumnjičeni da su kao direktori, ujedno odgovorne osobe investitora u gradnji, tijekom naručivanja i praćenja građevinskih radova obnove i sanacije Hidroelektrane Dubrovnik propustili poduzeti zakonom predviđene radnje zbog čega građevinski radovi nisu izvedeni u skladu s relevantnim propisima i pravilima struke", naveli su tada iz policije. Ostali su osumnjičeni da kao projektanti i izvođači sanaciju Hidroelektrane Dubrovnik nisu izvodili u skladu s tehničkim propisima i pravilima struke, što je neposredno ugrozilo sigurnost zaposlenika i imovine. DORH je proveo istragu, a dio osumnjičenih bio je i u pritvoru. 

Šteta od zatvaranja Hidroelektrane Plat oko 750 milijuna kuna 

U HEP-u ni danas ne postoji nikakav okvirni datum kada bi hidroelektrana trebala nastaviti s radom, a s čišćenjem prostorije počelo se tek ovog ljeta. Ne žele reći ni kolika je šteta, no prema našoj računici (koju iz HEP-a nikada nisu opovrgnuli), ona iznosi dva milijuna kuna dnevno, što se odnosi samo na trošak zbog isključenja hidrocentrale. 

Hidroelektrana je u 2018. godini proizvela 1,5 TWh struje, odnosno 1,5 milijuna MWh, i to po prosječnoj cijeni od 55 eura za MWh. To je 615 milijuna kuna godišnje ili 1,7 milijuna kuna dnevno. Cijena MWh u siječnju i veljači je bila 60 eura pa je jasno kako se dolazi do iznosa od gotovo dva milijuna kuna dnevno.

HEP skriva što se radi u hidroelektrani i kakva su oštećenja

Isto tako HEP ne želi otkriti što se zapravo radi unutar hidroelektrane, koja su zapravo oštećenja i zašto je centrala toliko dugo izvan pogona ako je problem, prema izvještajima, bio u samo jednoj prostoriji, odnosno ako su istinite tvrdnje HEP-a da su zabilježena manja oštećenja. 

Nedavno je portal TrebinjeLive.info, pozivajući se na informacije sa sastanka između čelnih ljudi HE Dubrovnika i HE Trebinja, objavilo kako će Hidroelektrana u Platu s radom početi tek sredinom siječnja, i to samo jedan agregat. Drugi bi s radom trebao krenuti tek u ožujku. 

Što se zapravo dogodilo u Hidroelektrani Plat? 

"Primarna oprema hidroelektrane nije oštećena. Izgorjeli su kablovi pomoćnog napajanja, a oštećen je bio i plafonski dio mašinske zgrade", objavila je trebinjska strana koja se također pita zbog čega hidroelektrana nije u funkciji s obzirom na to da u HEP-u i dalje tvrde da "oštećenja nisu značajna". 

Pokušali smo ove informacije provjeriti kod HEP-a, no oni su nam izbjegli odgovoriti na ključna pitanja. Zanimljivo je da informacije iz BiH nisu opovrgnuli, nego priznaju da je do sastanka zaista došlo.

"U Hidroelektrani Dubrovnik osposobljeni su nužni sustavi koji omogućavaju boravak i rad ljudi u podzemnim objektima. Obavljeno je uklanjanje uništene i oštećene opreme, te je hidroelektrana kompletno očišćena. Pristupilo se zamjeni uništene i popravcima oštećene opreme, s ciljem da se uspostavi funkcionalnost opreme na razini kakva je bila prije požara. Predstavnici hidroelektrane na Trebišnjici upoznati su sa stanjem objekata i aktivnostima koje se poduzimaju", kažu iz HEP-a dodajući da će rokove ponovnog ulaska elektrane u redovni pogon moći preciznije utvrditi tek tijekom sljedećeg razdoblja popravka, zamjene i testiranja opreme.