Što vladajući mogu napraviti? Je li totalna karantena najbolje rješenje?
PANDEMIJA koronavirusa ne pokazuje znakove posustajanja, osim u Kini. Pred ostatkom svijeta, uključujući i Hrvatsku, još je vrlo dug i mučan put. A kao što je britanski premijer prošli tjedan upozorio, mnoge obitelji će nažalost izgubiti najmilije prije nego što - ili ako - uspijemo suzbiti ovaj ubojiti virus.
Mnogo je pitanja koje ova pandemija izaziva, ali jedno je glavno: Što možemo, odnosno što trebamo napraviti kako bismo pobijedili pandemiju uz što manje žrtve? Priroda ove krize je, naravno, takva da upravo od države očekujemo rješenja. Izazovi poput ovog su, uz osnovne funkcije takozvanog javnog servisa, možda i glavna svrha države i novca koji kao porezni obveznici uplaćujemo u proračun. Ni privatni sektor ni civilno društvo nemaju, sami po sebi, alate i kapacitete za zaštitu od epidemije, odnosno pandemije.
Neke je europske države koronavirus, nažalost, zatekao potpuno nespremne. Nevjerojatno kratak rok u kojem je susjedna Italija došla od prvih slučajeva do tisuća mrtvih i desetaka tisuća oboljelih tragedija je, ali i upozorenje za nas ostale koji imamo nekoliko dragocjenih tjedana više da se bolje pripremimo.
Dva suprotna pristupa: "tvrdi" i "meki"
Odgovor različitih država na koronavirus može se načelno podijeliti u dva pristupa: "tvrdi", u kojem prednjači Italija s karantenom čitave zemlje, i "meki", u kojem prednjači Velika Britanija sa svojom strategijom minimalnog testiranja i blagih restrikcija kako bi se zaraza kontrolirano (u mjeri u kojoj je tako nešto uopće moguće) širila i populacija stekla takozvani "imunitet krda", s obzirom na to da većina zaraženih ipak ima blage ili nikakve simptome.
>>Hoće li Velika Britanija stvarno puštati ljude da se zaraze koronavirusom?
Francuska je pak, po uzoru na Italiju, uvela potpunu blokadu zemlje u trajanju od 14 dana. To znači zabranu svih okupljanja uključujući i obiteljska, a iz domova će Francuzi moći izaći samo u slučaju krajnje nužde i odlaska u trgovinu. Na 30 dana zatvorene su i sve granice.
U Njemačkoj se zatvaraju sve trgovine koje ne prodaju prehrambene proizvode, a restoranima i kafićima je radno vrijeme ograničeno od 6 do 18 sati. Zabranjuju se vjerska okupljanja, a zatvaraju se sve kulturne i zabavne institucije kao i sportski objekti, fitness klubovi, kladionice i bordeli.
U Španjolskoj škole ne rade od 9. ožujka, a od nedjelje je na snazi 15-dnevna djelomična karantena za cijelu zemlju. I susjedna Slovenije je uvela oštre mjere: prekid javnog prijevoza u gradovima, zatvaranje svih vrtića i škola, restorana, kafića i trgovina osim supermarketa, kao i zabrana posjeta staračkim domovima i bolnicama te zabrana ulaksa u zemlju strancima koji nemaju negativan test na koronavirus.
Hrvatska pak, uz mjere koje je već uvela poput zatvaranja škola i obavezne samoizolacije za potencijalno zaražene, od sutra uvodi novi paket mjera vezanih uz ograničavanje javnog okupljanja, privremenu obustavu rada ugostiteljskih objekata i drugih uslužnih djelatnosti.
>>Pogledajte mjere po zemljama, evo gdje su najrigoroznije
Siniša Varga: Reakcija Ministarstva zdravstva bila je primjerena
O odgovoru Hrvatske, ali i drugih država na prijetnju koronavirusa razgovarali smo s bivšim ministrom zdravstva u vladi Zorana Milanovića te bivšim ravnateljem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Sinišom Vargom. Je li potpuna karantena jedino rješenje i što možemo učiniti kako bismo zaustavili epidemiju?
"Prvi odgovor je slušati epidemiologe. Dakle, da političari takve odluke ne donose, već da slušaju stručnjake za javno zdravstvo. Kad se govori o stupnjevanju reakcije, postoji osnovno pravilo da svakog sumnjivog na zarazu treba što ranije identificirati i što ranije reagirati izolacijom te utvrditi s kim je imao kontakt. To je zapravo jedini način na koji se epidemija može suzbiti", ističe odmah na početku Varga.
No jesmo li već došli u fazu da ne možemo pratiti tko je sve zaražen, od koga se zarazio i s kim je sve bio u kontaktu, s obzirom na to da s današnjim vijestima o zaraženim liječnicima možemo očekivati intenzivnije širenje zaraze?
"Reakcija Ministarstva zdravstva bila je primjerena. Stupnjevale su se reakcije odgovarajući na stanje na terenu, nije bila ni pretjerana ni nedovoljna", smatra Varga.
"Zdravstvena politika može ići u dva smjera, s jedne strane ono što rade Velika Britanija i SAD, koje traže da se što više ljudi izloži virusu i na taj način možebitno steknu prirodni imunitet, čime će se vjerojatno žrtvovati nekoliko tisuća starijih i kronično bolesnih ljudi. Velika većina Europe, uključujući Hrvatsku, išla je za rastezanjem same epidemije na što duži period kako bi se smanjio pritisak na zdravstveni sistem. To smatram najprimjerenijim načinom jer bi u protivnom u Hrvatskoj, ako ne nekoliko tisuća, onda nekoliko stotina ljudi nepotrebno preminuli zbog nadilaženja kapaciteta zdravstvenih ustanova u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. Sad smo u trećoj fazi epidemije, a ministarstvo zdravstva se već pripremilo za četvrtu fazu, kada će veći broj ljudi imati teški respiratorni sindrom i trebati intenzivnu njegu, odredivši KB Dubravu kao respiracijski centar", objašnjava bivši ministar zdravstva.
"Vjerujem da nećemo doseći fazu u kojoj je Italija"
"Intenzivna njega je svugdje na svijetu ograničeni resurs. Ako imate situaciju da trebate staviti više stotine ljudi na respirator, što se dogodilo u Italiji, onda morate birati koga ćete staviti, a koga ne. Italija je u početku poricala zarazu, a onda je epidemija tamo buknula, nijedan zdravstveni sustav ne bi mogao podnijeti toliki broj pacijenata koji sada imaju", dodaje bivši ministar zdravstva.
Ipak, prema nekim procjenama i mi i druge europske zemlje "kasnimo" samo nekoliko tjedana za Italijom u širenju epidemije. Imamo li ipak razloga vjerovati da smo dosadašnjim djelovanjem uspjeli izbjeći talijanski scenarij?
"Hrvatska još nije dosegla fazu u kojoj se nalazi Italija, s velikim brojem preminulih, i vjerujem da je i nećemo doseći. Vjerujem da smo navrijeme provodili epidemiološke aktivnosti koje bi spriječile takvu eksploziju, ali cijena toga je da će se epidemija razvući na nekoliko mjeseci, sa stabilnim brojem oboljelih", ocjenjuje Varga.
"Sama činjenica da dosad nismo imali nijednog preminulog govori o tome da nemamo pacijente koji su izrazito virulentni i da model karantene i samoizolacije, pridržavanje javnozdravstvenim uputama o higijeni i izbjegavanju socijalnog kontakta djeluje, naravno, uz podršku medija koji su bili izrazito pozitivni", navodi Varga.
Dakle, nećemo morati pribjeći potpunoj nacionalnoj karanteni kao Italija?
"Da sam ministar zdravlja u Italiji, i ja bih vjerojatno pribjegao čak i drastičnijim mjerama, no ministar zdravlja nije sam. Službe moraju djelovati koordinirano, a u Hrvatskoj su vrlo dobro koordinirane - i ministarstvo zdravlja i unutarnjih poslova i civilna zaštita, sanitarna inspekcija, specijalisti za javno zdravlje, infektolozi, svi daju svoj maksimalni doprinos. Sad, međutim, čekamo lijek ili cjepivo", kaže Varga i dodaje: "Kad bih se morao kladiti na kladionici jesmo li izbjegli najgore, ja bih se kladio da jesmo - da nećemo imati veliki broj oboljelih i smrtnih slučajeva."
"Nema dokaza da oni koji prebole COVID-19 stječu trajni imunitet"
Velika Britanije se, s druge strane, oslanja na to da će populacija steći tzv. imunitet krda prirodnim putem - dakle, tako što će se zaraziti, računajući da će najveći dio njih ipak preboljeti COVID-19 i da će pokušati spasiti one teško oboljele.
Međutim, Varga upozorava da nema dokaza da oni koji prebole zarazu virusom SARS-CoV-2, koji uzrokuje bolest COVID-19, razviju trajni imunitet, a već je zabilježeno nekoliko slučajeva u kojima su pacijenti ozdravili i oboljeli po drugi put: "To je jedna pretpostavka koja nema znanstvenog utemeljenja. Lutrija koju igraju Amerikanci i Britanci po mom mišljenju nije ni humana ni ispravna, a u konačnici, sumnjam da će im spasiti ekonomiju s obzirom da, ako cijeli svijet uđe u ekonomsku krizu, opet neće imati kome prodavati svoje proizvode i davati kredite."
Neki ipak opću karantenu smatraju pretjeranim i ekonomski pogubnim rješenjem koje će donijeti više štete nego koristi na dugi rok. A sve su glasniji i zahtjevi da se umjesto općih mjera socijalne distance i samoizolacije, izolira samo ugroženi segment populacije - stariji od 60 ili 70 i kronični bolesnici, što je mjera koju je predlagala Velika Britanija, da bi na kraju ipak svima preporučila socijalno distanciranje i rad od kuće.
"Nisam epidemiolog, to bi trebalo pitati epidemiologe. Ali kako je i doktorica Nela Sršen iz Padove upozorila, zabluda je da je ovo samo bolest starih ljudi. Vidjeli smo i u Italiji slučajeve zaražene djece i mladih, 21-godišnjeg nogometnog trenera koji je preminuo. Tko god je imalo imunokompromitiran iz bilo kojeg razloga je kandidat za teži oblik COVID-19 bolesti. A zna se koliko je epidemija i problematična za ekonomiju. Pitanje je kako pomiriti jedno i drugo. Osobno bih rekao da pričekamo da vidimo hoće li sa zatopljenjem doći do smanjivanja virulencije samog uzročnika. U tom slučaju bi epidemiolozi sigurno preporučili smanjivanje mjera kontrole, s treće ili četvrte faze na prvu ili drugu. Ali sad kad je šansa obolijevanja ovako visoka, a nema lijeka ni cjepiva, nemate treći način osim smanjivanja socijalnih kontakata na minimum", ocjenjuje Varga.
"Što se tiče posljedica po ekonomiju, svi se možemo složiti da nije dobro da toliki udio našeg BDP-a dolazi od turizma, koji je izuzetno osjetljiv na zbivanja poput ovoga. Uloga je ministarstva gospodarstva da nastoji napraviti diverzifikaciju gospodarstva, naročito u modernim tehnologijama, jer imamo vrsne informatičare. A kao bivši ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, moram naglasiti da i prihodi zdravstvenog sustava ovise o svim gospodarskim granama, pa tako i turizmu. I tako se zatvara krug. Moramo razviti bolji sustav otpornosti na oscilacije koje ciklički dolaze gospodarskim krizama."
Prof. Jadranka Božikov: Uspjeli smo odgoditi epidemiju, ali ne možemo je izbjeći
O ovoj problematici razgovarali smo i s umirovljenom profesoricom s Medicinskog fakulteta u Zagrebu Jadrankom Božikov.
"Ja nisam epidemiolog niti doktor medicine, ali se bavim matematičkim modeliranjem epidemijskih procesa i već iz te perspektive vidim da naši epidemiolozi odlično rade primjenjujući arsenal klasičnih protuepidemijskih mjera (karantena, izolacija importiranih slučajeva i njihovih kontakata) kako bi se sto je više moguće “odgodila” epidemija. Međutim, bit će ju nemoguće zaustaviti kad virus počne cirkulirati u populaciji", kaže Božikov.
"S te strane su od iznimne važnosti preventivne mjere koje idu prema onom sto se sada zove socijalno distanciranje i uključuje što manje komuniciranja (fizičkog kontakta) koji dovodi do prijenosa bolesti. U tom pogledu je jako važna higijena (pranje ruku), izbjegavanje socijaliziranja, ali svakako i izolacija oboljelih koja ne mora značiti hospitalizaciju. Upravo to je britanska strategija: da su hospitalizirani samo oni s teškim simptomima, a da se lakši slučajevi uopće ne šalju doktoru i ne opterećuju zdravstveni sustav. Čini se da ćemo i mi tako završiti, ali nije moje da predlažem strategiju", dodaje ova profesorica u mirovini.
Što se Hrvatske tiče, Božikov smatra da su dosadašnje mjere bile odlične i da su uspjele odgoditi epidemiju, ali da je ipak nećemo uspjeti izbjeći.
"Cilj je ono što se na engleskom zove 'flattening the curve', dakle, postići da se 'spljošti' i rastegne epidemijska krivulja, odnosno broj oboljelih kako bi zdravstveni kapaciteti mogli biti dostatni za one kojima je potrebno zbrinjavanje u jedinicama intenzivnog liječenja, a to znači mehanička ventilacija (respiratori), i kako bi se ti pacijenti mogli spasiti. Koliko se do sada zna po nekim procjenama, samo 1% oboljelih treba takvo liječenje, s tim da bi postotak mogao biti i do 5-10%. U svakom slučaju mislim da se pacijenti s lakšim oblikom bolesti više neće hospitalizirati. Navodno samo 20% pacijenata uopće treba medicinsku skrb", navodi Božikov.
"Naravno da se neće moći izbjeći da se raširi, ali važno je odgoditi i smanjiti pritisak (preveliki broj naglo oboljelih). Međutim, očito je da će morati adaptirati strategiju jer troše ogromne resurse na praćenje ovih u izolaciji i testiranje svih kontakata. Jako teško je prognozirati ishod i razlike u EU su jako velike. U Italiji je stopa umrlih do jučer bilo 7,7%, u Francuskoj i Španjolskoj nešto iznad 2%, a u Njemačkoj 0,2%. Ja se nadam i vjerujem da ipak nećemo imati visoki broj umrlih, ali svakako da će neki ljudi umrijeti, to se ne može izbjeći", zaključuje Božikov.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati