RUSKI predsjednik Vladimir Putin znatno je danas izmijenio pravila za uporabu nuklearnog oružja u svrhu odmazde. Izmjena pravila, kojom je spušten prag za korištenje oružja masovnog uništenja, dolazi samo dva dana nakon odluke predsjednika SAD-a Joea Bidena o dopuštenju Ukrajini da koristi američke dalekometne projektile pri napadu na Rusiju.

Putinov novi čin oštro je upozorenje SAD-u i Bidenu, ali i ostatku Zapada, no što se točno mijenja s novim pravilima?

Nuklearni napad u slučaju prijetnje suverenitetu države i teritorijalnom integritetu

Pravila za uporabu nuklearnog oružja, službenog naziva "Osnove državne politike u području nuklearnog odvraćanja", ističu sve prijetnje Ruskoj Federaciji zbog koje bi uzvratili nuklearnim oružjem. Dosadašnji pravnilnik, napravljen 2020. godine, isticao je kako Rusija može upotrijebiti nuklearno oružje isključivo u slučaju neprijateljskog nuklearnog napada ili konvencionalnog napada koji bi ugrozio samo postojanje države, dok novi pravnilnik znatno spušta letvicu za nuklearnu odmazdu.

Ažurirani pravilnik tako sada ističe kako Rusija može uzvratiti s nuklearnim oružjem ukoliko se oni - ili Bjelorusija - suoče s neprijateljskom upotrebom konvencionalnog oružja koje je stvorilo kritičnu prijetnju njihovom suverenitetu i/ili njihovom teritorijalnom integritetu.

Nuklearna odmazda zemlji koja nema nuklearno oružje - ali ju podupire nuklearna sila

Uz samo smanjenje uvjeta potrebnih za nuklearnu odmazdu, u ažuriranom se pravilniku navodi kako se svaki konvencionalni napad na Rusiju od strane nenuklearne sile, ali uz podršku nuklearne sile smatra njihovim zajedničkim napadom.

Svaki masovni zračni napad krstarećim projektilima i bespilotnim letjelicama koji bi prešao ruske granice također bi mogao izazvati nuklearni odgovor. Uz to, agresija bilo koje države iz vojne koalicije (bloka, unije) protiv Ruske Federacije i/ili njezinih saveznika smatra se agresijom od strane koalicije (bloka, unije) u cjelini.

Rusko crtanje granica koje SAD i NATO nipošto ne smiju prijeći i upozorenje Bidenu

Sam tajming odluke ruskog predsjednika za objavu ažuriranog pravilnika za uporabu nuklearnog oružja ne treba čuditi. U nedjelju, 17. studenog, nakon više mjeseci vapaja iz Ukrajine o uporabi dalekometnog oružja u svrhu obrane, predsjednik SAD-a na odlasku Joe Biden navodno je odlučio dopustiti predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom napade duboko u teritorij Rusije. 

Premda još nije službeno potvrđena od strane Washingtona, odluka je dočekana s oduševljenjem u Ukrajini, dok se ostatak svijeta ne može složiti je li riječ o ispravnoj odluci s obzirom na rusko nuklearno naoružanje. Valja naglasiti kako SAD i Rusija zajedno drže čak 88% svog nuklearnog naoružanja na svijetu.

Ni tajming njegovog čina ne treba čuditi. Nakon što je republikanac Donald Trump premoćno osvojio izbore za predsjednika 5. studenog, demokrati - među kojima je i Biden - odlučili su što više pomoći Ukrajini dok Trump ne stupi u ured 20. siječnja 2025. godine, pribojavajući se njegovih (po nekima bliskih) veza s Vladimirom Putinom. 

Ipak, Putin je 12. rujna rekao da bi suglasnost Zapada za takav korak značila "izravno uključivanje zemalja NATO-a, Sjedinjenih Država i europskih zemalja u rat u Ukrajini" jer bi vojna infrastruktura i osoblje NATO-a morali biti uključeni u ciljanje i ispaljivanje projektila.