U HRVATSKOJ se iz mjeseca u mjesec bilježi sve više stranih radnika. Oni su spas za poslodavce, ali cijeli proces zapošljavanja, kako nam navodi dio njih, zadaje im glavobolje.

Tiče se to sporog rješavanja papirologije i čekanja na dozvole i vize. Poseban problem je ono što se događa u slučajevima kad strani radnici pokušaju promijeniti poslodavca ili dobiju otkaz.

U 2023. godini Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je 172.499 dozvola za boravak i rad, od čega je za novo zapošljavanje izdalo 112.981 dozvolu, što znači da je Hrvatska u 2023. godini primila toliko novih stranih radnika u trajnom zaposlenju.

>>HUP: U Hrvatskoj bi do 2030. moglo biti pola milijuna stranih radnika

Analitički prilog Hrvatske udruge poslodavaca Fokus tjedna naveo je kako će u Hrvatskoj do 2030. godine, uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, biti između 400 i 500 tisuća stranih radnika. Strani radnici tada bi činili četvrtinu ukupne radne snage u Hrvatskoj.

Na dozvole se čeka gotovo 6 mjeseci, gotovo nemoguće je promijeniti posao

Jasno je kako strani radnici žele sebi osigurati bolje radne uvjete ako im se trenutno radno mjesto ne sviđa. To u Hrvatskoj nije tako lako, što je ustvari sukus problema. Kada radnik želi promijeniti posao, njegova prethodno ishodovana radna dozvola se poništava te za novi posao on mora podnijeti zahtjev za novu radnu dozvolu.

Proces dobivanja radnih dozvola traje znatno više nego što je to propisano zakonom. Ministarstvo unutarnjih poslova trebalo bi izdati radnu dozvolu u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva, ali procedura se često u praksi produljuje i na dva-tri mjeseca. Tek tada slijedi procedura apliciranja na vizu, što znači novo čekanje od barem tri mjeseca.

Poslodavac kojem je potreban radnik mora tako čekati minimalno pet mjeseci. Posebno je problematično što država automatski po poništenju stare radne dozvole izdaje rješenje prema kojem radnik mora napustiti Europski gospodarski prostor u roku do 30 dana.

Puno toga doprinosi dugom čekanju

Ima tu još problema koji doprinose dugom čekanju. Sugovornica (podaci poznati redakciji) nam tako govori kako je problem i s prijavom boravišta jer policija "to ne odrađuje po barem 14 dana", dodajući kako postaja, na primjer, u Remetinečkom gaju to ne želi odraditi, već upućuje na slanje mailom.

Problem je i s vizama. Ista osoba nam govori kako niti hrvatska ambasada u New Delhiju ne odgovara na pozive. Govorio je o tome prošle godine za Večernji Stjepan Jagodin, direktor tvrtke Pinoy 385 iz Zagreba.

"Hrvatskom veleposlanstvu u Jakarti u Indoneziji na dan uputimo oko 30 zahtjeva za vize, a dobivamo jednu dnevno. Tu se vidi koliki je omjer obrađenih zahtjeva. Situacija je sve gora jer je priljev zahtjeva za strane radnike sve veći, a kadrova koji te zahtjeve obrađuju ima isto kao i prijašnjih godina", rekao je.

"Očito je neki problem u Zagrebu"

Zadržimo se sad na temi nemogućnosti da radnici bez ikakvih problema promijene firmu, odnosno činjenici da im država nakon što im se poništi stara radna dozvola izdaje rješenje o napuštanju zemlje. 

Država, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova, nam na naše opetovane upite nije odgovorila zbog čega je to tako.

Od sugovornika doznajemo da je država ipak popustljiva u tim slučajevima, odnosno da ne deportira te ljude baš odmah iako im izdaje rješenja o napuštanju zemlje, no to ne mijenja činjenicu da je čekanje jednostavno predugo, zbog čega poslodavci ne mogu do radnika. Treba ipak spomenuti da bi se stvari oko ove problematike trebale riješiti u novome zakonu, kojeg ćemo se još dotaknuti.

Petar Lovrić, vlasnik agencije za posredovanje u zapošljavanju Kadus, govori nam kako problem nije oko policijskih uprava izvan Zagreba, koje rade, dodaje, relativno brzo.

"Očito je neki problem u Zagrebu, dugo se čeka da predmet dođe na red. Nema potrebe da to čeka duže od dva tjedna, pomogli bi tim ljudima i poslodavcima da se ne čeka toliko dugo", govori nam Lovrić.

"Jednostavno su neke procedure takve"

Ističe da ne treba biti toliko kritičan jer je Hrvatska trenutno jako atraktivna stranim radnicima jer ima "skoro najliberalniji zakon o strancima na svijetu".

"Ne možete niti izgraditi neboder za tri dana, jednostavno neke su procedure takve. Volio bih i ja dobiti dozvolu za tri dana, ali ne ide. Provjerava se i sigurnosni aspekt, to je jednostavno tako kad kao dio Schengena primate ljudi koji kasnije mogu u cijelu Europu.

Tu su i stručne provjere, one se tiču diploma tih ljudi koji žele raditi, vidimo da oko toga i kod naših ljudi ne znamo je li diploma lažna ili prava. Neke zemlje imaju zdravstveni aspekt, recimo obavezne preglede za egzotične bolesti, to u nas još uvijek ne postoji u tom smislu", govori.

"Ali napomenuo bih da, koliko ja znam, nijedan strani radnik zbog ovih razloga nije deportiran. Istina jest da tu dolazi, recimo to tako, do rupe u zakonu kad se radniku poništi strana dozvola za rad, ali on ostaje u zemlji, tu je dok ne dobije novu dozvolu. Samo što to potraje", govori.

Odvjetnica Zlabnik: Poželjno je na vrijeme podnijeti zahtjev

Na ovu temu smo popričali i s odvjetnicom Tajanom Zlabnik, koja prvo govori što je potrebno ako radnik želi promijeniti poslodavca.

"Mora zatražiti izdavanje nove dozvole za boravak i rad iz razloga što strani radnik može raditi samo na onim poslovima i za onog poslodavca za kojeg mu je izdana radna dozvola. Procedura izdavanja nove radne dozvole u načelu se ne razlikuje od procedure po kojoj mu je izdana ranija radna dozvola, odnosno ništa posebno drugačije ili jednostavnije, eventualno možda malo brže budući da je riječ o radniku koji je već jednom prošao proceduru sigurnosne provjere.

Kada se podnosi zahtjev za izdavanje nove radne dozvole, radnik mora priložiti ugovor o radu s novim poslodavcem u kojem je potrebno naznačiti predviđeni datum početka rada. Ako je radnik u trenutku podnošenja zahtjeva u radnom odnosu kod drugog poslodavca, policiji je potrebno dostaviti i dokaz da će radni odnos kod bivšeg poslodavca prestati odnosno da je prestao", govori.

Dodaje kako je proceduru za izdavanje nove radne dozvole poželjno pokrenuti dok je radnik još u radnom odnosu kod bivšeg poslodavca iz razloga što cijeli postupak oko izdavanja nove radne dozvole zna potrajati, a okolnost da je radniku istekla radna dozvola ili da mu je ukinuta može predstavljati svojevrsni problem.

Lako može doći do kršenja odredbi o boravku

"Naime, ako je stranom radniku istekla ili mu je ukinuta radna dozvola, on više ne ispunjava uvjete za zakoniti boravak, rješenjem mu se ukida odobrenje privremenog boravka te je isti dužan napustiti Republiku Hrvatsku. Ako radnik po ukidanju privremenog boravka ne napusti Republiku Hrvatsku, krši odredbe o boravku", dodaje.

Navodi da osobno nije imala ovakvih situacija u praksi jer u pravilu nastoji da se cijela procedura oko ishođenja novih radnih dozvola pokrene na vrijeme, odnosno dok je radnik još u radnom odnosu kod bivšeg poslodavca. "Ali sigurno da u praksi postoje takve situacije, bez daljnjega", dodaje.

Odvjetnica Zlabnik napominje kako sve što navodi jest u smislu sadašnje prakse, ali ističe i kako u prijedlogu novog zakona o strancima možemo vidjeti pozitivne pomake.

Novi zakon bi dijelom mogao poboljšati stvari

Zakon je u javnom savjetovanju, a krajem veljače su ga predstavili ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

>>Vlada mijenja Zakon o strancima. Novost su crne liste i uvođenje bilježnika

Index je pitao Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kako će se ova stavka riješiti u novom zakonu, ali niti od ovog ministarstva nismo dobili odgovor.

Novim zakonom žele se smanjiti administrativni procesi i olakšati promjene zanimanja i poslodavca, a uvodi se i obveza dokaza kompetencija za deficitarna zanimanja. Povećat će se cjelogodišnje dozvole za boravak i rad s jedne na tri godine.

Pozitivno je istaknuti da, kao što smo iščitali iz zakona, on podrazumijeva kako će radnik nakon godinu dana moći promijeniti poslodavca u istom zanimanju. Govorio je o tome prošle godine i državni tajnik u MUP-u Žarko Katić, kazavši kako za to neće morati ishoditi novu dozvolu, već bi poslodavci bili u obvezi tražiti pozitivno mišljenje HZZ-a bez obveze mijenjanja dozvole.

Što još promijeniti? "Propisati drugačije procedure za ovakve situacije"

Što još napraviti da se ovo pitanje poboljša? Lovrić je istaknuo kako je bitno da novi zakon predviđa trogodišnju dozvolu, ali i kako bi bilo važno da radnik stekne pravo na HZZ, kako bi se radnicima olakšalo na tržištu rada.

Zlabnik je također odgovorila na pitanje može li se ovakvo što poboljšati.

"Problem je što se procedura ishođenje radne dozvole za novog poslodavca ne razlikuje od uobičajenog postupka ishođenja radne dozvole. U tom smislu, svakako bi bilo poželjno zakonom propisati drugačiji, jednostavniji postupak za ovakve situacije.

Također, radnicima kojima prestane radni odnos, a koji su podnijeli zahtjev za izdavanje nove radne dozvole privremeni boravak mogao bi se produžiti do donošenja novog rješenja o podnesenom zahtjevu za izdavanje radne dozvole. Naime, mogućnost podnošenja zahtjeva za produljenje privremenog boravka već postoji u sadašnjim odredbama zakona te bi ga u tom dijelu bilo poželjno eventualno doraditi i uskladiti s potrebama prakse“, zaključila je.