FOTO: Marinko Babić

U SJEVERNIM dijelovima Jadranskog mora bilježi se prava invazija organizma nalik na meduzu koji je u Crnom moru desetkovao populacije riba i uzrokovao goleme štete od kojih se crnomorske zemlje do danas nisu oporavile, upozoravaju naši stručnjaci.

'Imamo dojave kupača, zaljubljenika u more, amatera ronilaca i podvodnih snimatelja da su vidjeli Mnemiopsis leidyi. Riječ je zapravo o rebrašu, latinski Ctenophora, koji je samo sličan meduzama', rekao je za Index biolog dr. sc. Davor Lučić iz Instituta za more i priobalje u Dubrovniku.

'Nisam siguran da su sve baš Mnemiopsis leidyi, no na temelju odličnih snimaka koje je napravio vrstan podvodni fotograf Marinko Babić iz Pule, sa sigurnošću smo utvrdili da ih ima među njima. Njih je inače teško analizirati u laboratorijima jer se vrlo brzo raspadaju čim dođu u kontakt s krutim tijelima. Lakše je identificirati ih na temelju kvalitetnih fotografija kakve radi Babić', pojasnio je Lučić.

Mnemiopsis leidyi nije opasna za ljude, nema žarnike kojima bi mogla opeći, međutim, jako je opasna za riblji fond.

'One nam mogu uzrokovati goleme ekonomske probleme. Štete koje su napravile u Crnom moru broje se u milijardama dolara. Ne vjerujem da se baš isto može i nama dogoditi, no treba pratiti kako se situacija razvija. Ove godine njihova povećana brojnost bilježi se od Pule pa sve do Ravene. Mi smo krenuli s istraživanjima koja bi trebala pokazati je li već i ova mala invazija uzrokovala neke posljedice. Za to će nam trebati vremena', kaže naš stručnjak.

Invazija Mnemiopsis leidyi nikako se ne može spriječiti. Vrsta je vrlo invazivna i izuzetno prilagodljiva, a u našim krajevima nema prirodnih predatora.

'Ušla je čak i u Kaspijsko jezero koje je vrlo slabe slanosti. I ondje uzrokuje štete. U Atlantiku ima prirodne neprijatelje, druge rebraše, no u Sredozemlju je uljez i nema prirodnih neprijatelja pa se prekomjerno razmnožava. To su želatinozni organizmi poput meduza. Uglavnom su mesožderi, što znači da se hrane zooplanktonom, ali i jajašcima i ličinkama riba. Prirodno stanište im je Atlantski ocean, a u Sredozemno more stigle su krajem 1970-ih. Prvi put su se balastnim vodama tankera, koji su iz SAD-a dolazili po rusku naftu, prenijele u Crno more. Ondje su se počele prekomjerno razmnožavati tako da su uzrokovale katastrofalnu propast ribarstva u cijelom Crnom moru, u Turskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj koje su uglavnom lovile plavu ribu poput inćuna. Ribarstvo Crnog mora do danas se nije oporavilo od te katastrofe unatoč potpunoj zabrani ribarenja; Ctenophora je tako temeljito istrijebila plijen koji je bio potreban ribi. Ona se vrlo brzo razmnožava, čak je i dvospolac, tako da se može samooplođivati. Vrlo brzo dostiže veliku brojnost u akvatorijima u kojima za nju ima dovoljno hrane. Stoga nije slučajno da se pojavila u sjevernom dijelu Jadrana koji je bogat zooplanktonom zbog rijeka koje u njega donose hranjive tvari. Tu se osobito ističe Po, druga najveća rijeka na Mediteranu, koja prolazi kroz poljoprivredna područja pa sa sobom nosi umjetna gnojiva, dušik i fosfor. Ctenophora se iz Crnog mora proširila po cijelom Sredozemnom moru. Uz obale Izraela, Francuske i Španjolske već se pojavljivala u većim populacijama. Probleme stvara i u Baltičkom moru gdje je također stigla balastnim vodama iz Atlantika. Prije 10-ak godina naše kolegice iz Pirana i Rusije, dr. Alenka Malej i Tamara Shoganova, objavile su rad u kojem su pokazale da se ta vrsta počela pojavljivati u Trščanskom zaljevu', ističe Lučić.

Dobra vijest u ovoj priči jest to da je uz Mnemiopsis leidyi u Jadranu uočen i jajasti rebraš Beroe ovata, koji bi je možda mogao staviti pod kontrolu (slika dolje).
 
Naime, Beroe ovata je rebraš koji se hrani s Mnemiopsis leidyi. Naraste do 16 cm, a prozirno ružičaste je boje s velikim ustima na jednom kraju. Izvorno obitava u južnom dijelu Atlantskog oceana i u Sredozemnom moru. Kao invazivna vrsta naselio je Crno more i Kaspijsko jezero, gdje je smanjio i stavio pod kontrolu populaciju vrste M. leidyi.