NA OVOGODIŠNJIM izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu ponovno je uvjerljivo, sa stopostotnim učinkom, pobijedila ekipa s liste "Studenti za studente" koja se među akademskom populacijom obično doživljava kao HDZ-ov kadar.

Među 17 kandidata koji su ušli u Studentski zbor, nema nijednog s druge, protivničke liste. Prva je neslužbeno nazvana ''Studenti za studente'', a druga ''Zajedno''. Najbolje plasirani kandidati Zajedno završili su taman ispod crte, na 18. mjestu (pogledajte na ovom linku). Za sada nema naznaka da će se netko žaliti na ovakav rezultat iako su izbore dosad često pratile glasine i optužbe za netransparentnost, namještanje glasova, kašnjenja u prebrojavanju, vrbovanje, ucjenjivanje studenata itd.

Znak raspoznavanja kandidata liste koja je pobijedila i koja redovno pobjeđuje tradicionalno je činjenica da je podržava značajno veći broj studentskih udruga, ovaj put njih čak 32 (pogledajte na ovom linku).

Znakovita podrška zavičajnih klubova

Među njima brojnošću se ističu udruge i klubovi zavičajnog tipa, primjerice, Udruga studenata Cetinske krajine, Udruga zagorskih studenata, Zagrebački klub livanjskih studenata, Zavičajni klub hercegovačkih studenata, Klub bosanskih studenata 2017., Mladi Imotske krajine, Udruga studenata Međimurja, Slavonska udruga studenata itd.

Protivničku listu redovno podržava značajno manje udruga, ovaj put 16, a među njima uglavnom nema zavičajnih. Tu su, među ostalima, Europska udruga studenata prava - Elsa Zagreb, Klub studenata filozofskog fakulteta, Klub studenata povijesti - ISHA Zagreb, Klub studenata psihologije Hrvatskih studija - Feniks, Prirodoslovno matematička udruga studenata - Primus, Udruga studenata političkih znanosti - Hrvatska, Udruga studenata Pravnog fakulteta - Alimenta itd.

Svojevremeni protukandidat Borasu na izborima za rektora, matemaričar i profesor s PMF-a Damir Bakić, kaže da je pobjednička lista Studenti za studente, mada je dobila novo ime, zapravo lista koju je podupiralo i favoriziralo dosadašnje vodstvo Studentskog zbora koje je i samo bilo izabrano na sličan način.

"Moglo bi se reći da ovdje funkcionira svojevrsna štafeta. To je u biti perpetuiranje jedne te iste interesne skupine", rekao je Bakić u razgovoru za Index.

Netransparentno upravljanje novcem

Jedna od važnijih zadaća Studentskog zbora jest da bira svoje predstavnike u Senat Sveučilišta. Od ukupno 70 članova Senata, 12 ih čine predstavnici studenata – osam s preddiplomskih i diplomskih studija te četiri s poslijediplomskih. Od zakonskog utemeljenja 1990-ih Zbor se uglavnom dokazao kao mašinerija koja u Senatu potvrđuje odluke rektora, gotovo nikada mu se ne suprotstavlja, a rijetko se bavi ozbiljnim interesima studenata.

Zbor ima i druge funkcije od kojih je svakako jedna od najvažnijih i najzanimljivijih sudjelovanje u odlučivanju o višemilijunskom proračunu.

U medijima se Zbor višekratno optuživao za netransparentno vođenje financija i za nejasna pravila natjecanja, a članovi Zbora i udruge koje ih podržavaju tradicionalno su dobro prolazili na natječajima za razne projekte, manifestacije, skupove i događanja, za što se iz proračuna Sveučilišta godišnje izdvaja po nekoliko milijuna kuna.

Član Studentskog zbora Filozofskog fakulteta iz kvote doktorskih studija, Karlo Jurak, kaže da je važno imati na umu da Zbor ima ključnu ulogu u raspodjeli sredstava raznim studentskim udrugama, pojedincima i projektima.

"Ako ste član nekog zavičajnog ili nekog drugog kluba, oportuno je da budete na nekoj poziciji blizu moći jer na taj način možete izlobirati sredstva za svoje projekte ili za projekte klubova. Tu se mogu naći razni zavičajni časopisi, malonogometni turniri, hodočašća i sl., dakle, čak i brojni programi koji nisu povezani sa studentskim aktivnostima u stručno-nastavnom smislu", rekao je Jurak koji nije član Studentskog zbora SuZg-a, već samo njegove sastavnice – Filozofskog fakulteta.

Poligon za uvježbavanje HDZ-ovaca za vlast

Zbor je u javnosti često nazivan poligonom za uvježbavanje HDZ-ovaca koji će jednoga dana zasjesti na visoke funkcije u raznim strukturama vlasti, od Sveučilišta, preko Ureda predsjednice, do sabora i vlade. Razlog tome treba tražiti u činjenici da su brojni članovi Zbora od njegova osnutka do danas istovremeno bili i članovi Mladeži HDZ-a da bi se s vremenom profilirali kao nositelji raznih dužnosti u stranci i sustavima države. 

Primjerice, predsjednik Studentskog zbora SuZg-a Mislav Banek 2013. ujedno je bio i predsjednik mladeži HDZ-a.

Ova tradicija političkog pripadanja HDZ-u logično proizlazi iz činjenice da je Zbor izrastao iz studentske organizacije pod nazivom Hrvatska akademska zajednica (HAZ), koju su osnovali HDZ-ovi ljudi poput Marija Kapulice i Andre Krstulovića Opare, te da je ona okupila, kako to navodi hrvatska Wikipedija, "državotvorne studente". Zbor je konačno zakonski utemeljen 1996. na poticaj HAZ-a i uz potporu zavičajnih studentskih klubova. Ovu potporu do danas uživa upravo ona lista koja redovno pobjeđuje.

I karijera Kolindinog savjetnika krenula je preko Zbora 

Prisjetimo se za ilustraciju samo nekolicine ljudi koji su na uzlazni put svojih karijera krenuli preko Zbora.

Jedan od najpoznatijih svakako je Tomislav Madžar iz Ljubuškog, koji je 2003. bio predsjednik Studentskog zbora zagrebačkog Medicinskog fakulteta. Iako je u početku zagovarao neovisnost Zbora od politike, već 2006. postao je član HDZ-a, a kasnije i uzdanik Tomislava Karamarka. Bio je i savjetnik Kolinde Grabar-Kitarović u predsjedničkoj kampanji, da bi postao njezin povjerenik za sport i mlade (na naslovnoj fotografiji s predsjednicom). Ime mu se spominjalo u više afera. Prema jednoj, njegova je udruga 2013. samo dva mjeseca nakon osnivanja od gradonačelnika Milana Bandića na raspolaganje dobila stan od 180 kvadrata u centru Zagreba.

U drugoj, zagrebački gradski zastupnik iz Naprijed Hrvatska, Renato Petek, optužio ga je za sukob interesa jer je istovremeno bio član upravnog vijeća državne Poliklinike Zagreb i ravnatelj privatne zdravstvene ustanove Vaš pregled koje su obavljale iste djelatnosti. Mada je tvrdio da sukoba interesa nema, nedugo nakon optužbe smijenjen je u Upravnom vijeću Poliklinike. U medijima se o njemu pisalo i kao o čovjeku koji je krenuo od organizatora brucošijada i zavičajnih studentskih zabava da bi djelatnost unaprijedio osnivanjem Agencije za promidžbu Arnea projekti koja se, među ostalim, bavila organiziranjem koncerata estradnjaka koje vole zavičajni klubovi, poput Halida Bešlića, Miše Kovača, Mladena Grdovića i sl. Arnea je 2018. bila obuhvaćena istragom USKOK-a koja se vodila zbog utaje PDV-a.

Kroz vodstvo Zbora prošao je i Sinjanin Ivan Bota koji je od gradonačelnika Milana Bandića u 2016. u centru Zagreba uspio dobiti reprezentativni prostor za Klub Sinjana kojemu je bio na čelu. U 2017. postao je član Vijeća mladih Kolinde Grabar Kitarović, a danas je, prema informacijama sa stranica SuZG, voditelj Ureda za studente Sveučilišta u Zagrebu.

Među poznatijima koji su prošli ''vježbaonicu'' Zbora izdvaja se i Mate Damić iz Metkovića koji danas predaje na Ekonomiji, na katedri Tonćija Lazibata, Borasova prorektora.

Prošao ju je i medicinar Danko Relić iz Slavonskog Broda koji je do 2017. bio predstavnik studenata poslijediplomskog studija u Senatu. On je bio i koordinator Vijeća mladih pri Uredu predsjednice Republike Hrvatske.

Zbor uvijek vodi ista interesna skupina koja ne zastupa studente

Profesor Bakić kaže da pobjednička lista, s obzirom na slabu izlaznost koja je uobičajena na studentskim izborima, teško može ikoga predstavljati te da se ona u Senatu tako i ponaša.

"Ona zaista ne predstavlja studente. Ona ne adresira nijedan važan studentski problem. Ako išta adresira, onda su to problemi u funkcioniranju studentskih udruga, a ne problemi iz studentskog života, smještaja, prehrane ili studiranja", kaže Bakić.

"Izjave članova Studentskog zbora u brojnim situacijama koje su se ticale studenata bile su najblaže rečeno sporne. Njihova potpora izostala je kada su studenti prosvjedovali na Filozofskom fakultetu i na Hrvatskim studijima. Oni su tada tvrdili da predstavljaju većinu koja ne prosvjeduje. Ne sjećam se da su ikad reagirali u smjeru zaštite studenata, čak ni kada je Boras bio najavio tužbu protiv jednog studenta. No sjećam se da su podržali neke prijedloge rektora iako su oni bili štetni za studente", objasnio je.

Loš izborni model

Zanimljivo je primijetiti da lista Studenti za studente, za razliku od protivničke Zajedno, nikada i nigdje nije objavila detaljan izborni program.

No posebno je sporan način na koji se kandidati biraju, odnosno izborni model. Naime, studenti rijetko dobro znaju kandidate među kojima bi trebali odabrati svoje predstavnike. Oni su na listama predstavljeni samo svojim osobnim imenima uz jedan znak raspoznavanja koji ukazuje na listu kojoj pripadaju. Pojednostavljeno bi se moglo reći - jesu li HDZ-ov kadar ili protivnici.

Naime, na listama uz imena kandidata piše i broj udruga koje ih podržavaju. Ako uz ime piše da ga podržavaju 32 udruge, zna se da je na listi Studenti za studente. Ako pak piše 16, zna se da je s oporbene liste. Iz navedenog proizlazi da studenti u biti uglavnom glasaju za liste, a ne za kandidate kao pojedince. Međutim, u tom slučaju imamo apsurd da je pobjedničku listu u prosjeku (kada se uprosječe glasovi koje su dobili kandidati određene liste) podržalo oko 5300 studenata, alternativnu oko 3300, a da ova druga nema nijednog zastupnika u Zboru. Da se izbori vode logikom pravednosti i poštenja, među 17 izabranih u Zbor 62,2% bilo bi s liste Studenti za studente, a 37,8% s liste Zajedno. Drugim riječima, trenutno imamo situaciju u kojoj je 100% liste izabrano s manje od dvije trećine glasova, što znači da gotovo 40% glasača nema nijednog svojeg predstavnika.

Zaključak je da bi izborni model trebalo mijenjati jer bi u ovom slučaju, kada studenti ne poznaju kandidate na listama, što je za očekivati jer oni ne trebaju biti profesionalni političari koji posvuda iskaču iz pašteta, značajno pravedniji bio tzv. proporcionalan izborni model. On bi više odgovarao realnosti – činjenici da studenti zapravo glasaju za liste, koje imaju svoj znak raspoznavanja na biračkim listićima, a ne za pojedince. Ako je namjera da studenti stvarno glasaju za pojedince, onda bi s listića trebalo ukloniti znak raspoznavanja lista – broj udruga koje ih podržavaju. Proporcionalni model također bi bilo teže namještati.   

Na Sveučilištu funkcioniraju slični mehanizmi kao i u državi

Jurak kaže da lista koju podržavaju zavičajne udruge redovno pobjeđuje, mada pod različitim nazivima, zahvaljujući sličnim mehanizmima koji postoje na razini države.

"Tu postoje određene strukture koje drže određene pozicije i koje u samom startu uz sebe imaju velik dio biračkog tijela pa zahvaljujući svojoj poziciji mogu trgovati sredstvima, pozicijama i slično. To bi bilo analogno funkcioniranju HDZ-a na razini države. Objašnjenje zašto HDZ pobjeđuje na razini države, analogno je objašnjenju zašto ova lista pobjeđuje na razini Sveučilišta", tumači Jurak.

Kaže da lista kroz godine mijenja svoje nazive i imena kandidata, no kao i u politici, ona nastoji osigurati kontinuitet istih kadrova.

"Kao što premijer Andrej Plenković sastavlja listu potpuno novih kadrova, ali nastavlja sa sličnom politikom, tako i ova lista mijenja kadrove kako se mijenjaju generacije, ali ostaje na istoj liniji", dodaje.

Sumnje u legitimnost izbora

Jurak tumači da već godinama postoje određene sumnje u malverzacije izborima, međutim, ističe da za to nikako nema nepobitnih dokaza.

"Kada već govorimo o izlaznosti, zanimljivo je vidjeti da je ona na Učiteljskom fakultetu bila iznimno visoka. S druge strane na nekim sastavnicama bila je izuzetno mala. Osim toga na nekim sastavnicama, poput Akademije dramskih umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti i na Kineziološkom fakultetu bilježi se izuzetno visok broj nevažećih listića. To je simptomatično, međutim, ni za što nemamo dokaza. Jedan od problema također je i činjenica da se na rezultate izbora ponekad čeka i po pet dana. Ne znam gdje to postoji u 21. stoljeću da se na rezultate izbora, na koje je izašlo desetak tisuća ljudi, mora čekati pet dana. Zašto? Nemamo odgovora na ova pitanja, no sve je to indikativno", kaže Jurak.

Začarani krug apatije i istih struktura

Loša situacija koja se već godinama ne mijenja mogla bi dijelom biti uzrok apatije i niske izlaznosti studenata na izborima. S druge strane, niska izlaznost pogoduje onima koji su bliski strukturama vlasti.

"Izlaznost na izborima za Studentski zbor uglavnom je ispod 20 posto. Ljudi iz Zbora u dosadašnjim sazivima nikako nisu doprli do studentskog tijela. Obeshrabruje i činjenica da ni nakon više pokušaja angažiranja studenata na protivničkim listama promjena nije bilo. Pasivnost i nezainteresiranost velike većine studenata u konačnici rezultira time da mali broj ljudi među sobom može birati svoje vodstvo i odlučivati o stvarima važnim za Sveučilište i studente. Na taj način problem se samo perpetuira", kaže Jurak.