Ilustracija: 123rf

ROBOTI i umjetna inteligencija sve češće i sve više doživljavaju se kao babaroge 21. stoljeća. U prilog tome, među ostalim, govore vijesti da su se u SAD-u u posljednjih nekoliko mjeseci zaredali napadi na autonomne automobile. Strah od umjetne inteligencije, također šire i distopijski SF filmovi poput Blade Runnera ili Ex Machine.

No to su ipak samo filmovi. Ozbiljnom strahu vjerojatno su značajno pridonijela upozorenja slavnih svjetskih znanstvenika i poduzetnika poput Stephena Hawkinga i Elona Muska.

Hawking je 2016. poručio:

„Automatizacija tvornica već je desetkovala poslove u tradicionalnoj proizvodnji, a razvoj umjetne inteligencije će vjerojatno proširiti ovo propadanje poslova do duboko u srednje klase tako da će preostati samo najkreativniji poslovi, kao i oni povezani sa skrbi i nadzorom.“

No jačanju strahova ponajviše je pridonio niz ozbiljnih studija, objavljenih u posljednjih pet godina, koje su najavile da bi stotine milijuna ljudi u razvijenim zemljama mogli ostati bez poslova.

Primjerice, studija Sveučilišta Oxford iz 2013. pokazala je da bi roboti negdje do 2030. mogli zamijeniti oko 47 % radne snage u SAD-u te oko 35 % u Velikoj Britaniji.

U početku su se najcrnje prognoze uglavnom odnosile na poslove za koje nisu potrebne više razine obrazovanja. No, s vremenom su se sve učestalije počeli javljati napisi prema kojima roboti već uspješno mijenjaju poslove čak i visoko obrazovanih djelatnika poput novinara ili prevoditelja. Primjerice, prošle godine jedna je kompanija objavila da je lansirala program “Manuscript Writer” koji pomaže u pisanju znanstvenih radova, a ove godine objavljeno je da bi roboti uskoro mogli znanstvene radove pretvarati u objave za medije. Google je usavršio svoj Google translate tako da on danas odlično prevodi na cijeli niz velikih jezika poput engleskog, španjolskog ili francuskog.

Ispuhavanje balona straha

Kako je vrijeme prolazilo, a analize poslova su usavršavane, procjene zamjenjivosti poslova postajale su sve kvalitetnije i sofisticiranije, ali i sve niže. Tako se, primjerice, pokazalo da je u analizama potrebno identificirati dijelove poslova koje je moguće u potpunosti automatizirati od onih u kojima roboti neće moći u cijelosti zamijeniti ljude. Također je trebalo isključiti neke poslove u kojima roboti vjerojatno neće zamijeniti ljude iako bi teoretski možda mogli.   

U skladu s time, jedna studija OECD-a (Organization for Economic Cooperation and Development) objavljena 2016. snizila je oksfordske procjene i usto pokazala da će automatizacija imati vrlo različite efekte za različite struke u različitim dijelovima svijeta. Prema njoj roboti će zamijeniti mnogo manji postotak poslova u anglosaksonskim, osobito skandinavskim zemljama, nego u istočnoeuropskim. Primjerice, pokazala je da je u Slovačkoj gotovo 70 % poslova moguće automatizirati od čega je oko 33 % visoko zamjenjivo (vjerojatnost automatizacije je veća od 70 %). U Sloveniji je ta brojka procijenjena na 25 %, a u Grčkoj na 23 %. S druge strane u Norveškoj bi roboti mogli ljude lako zamijeniti na samo 6 %, u Finskoj 7 %, a u Švedskoj 8 % poslova (grafikon dolje).

Nova studija: Zatvaranje jednih, otvaranje drugih radnih mjesta

Od samog početka ozbiljnijih rasprava o prijetnjama automatizacije mnogi stručnjaci ističu da razvoj umjetne inteligencije i robotike neće samo oduzimati poslove već i stvarati nove. To je, među ostalim, pokazalo i povijesno iskustvo. Primjerice, početkom 20. stoljeća poljoprivredni strojevi zamijenili su cijelo mnoštvo radnika u američkoj poljoprivredi. No razvoj tehnologije istovremeno je otvorio gomile poslova u tvornicama, često i na bolje plaćenim poslovima. Radnike je jednostavno trebalo prekvalificirati. Internetski divovi poput Googlea također su stvorili mnoštvo novih prilika za poslovanje. Slična stvar zbivat će se i s razvojem robota i umjetne inteligencije.

No konkretan dokaz u prilog tezi o zamjeni poslova dala je jedna nova studija provedena nedavno u Njemačkoj. Ona je pokazala da je automatizacija u toj zemlji od 2011. do 2016. rezultirala ukupnim porastom u broju poslova za oko 1,8 %, a ne padom. Naime, roboti jesu oduzeli oko 5 % poslova, no istovremeno su stvorili još više novih i to uglavnom bolje plaćenih.

U svojem istraživanju Melanie Arntz i njezini suradnici iz Centre for European Economic Research u Mannheimu u Njemačkoj ispitali su 2.000 viših menadžera u kompanijama iz brojnih različitih sektora njemačkog gospodarstva. Njihove informacije o razvoju automatizacije u njihovim kompanijama usporedili su s podacima o oko 300.000 radnika na burzi poslova.

„S automatizacijom kompanije će proizvoditi iste proizvode jeftinije. Potražnja će porasti pa će trebati zaposliti nove ljude kako bi se ona zadovoljila“, rekla je Arntz za New Scientist istaknuvši kako su starija istraživanja precjenjivala odnose između poslova koji bi se mogli automatizirati i onih koji to stvarno hoće