Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

ELEKTRONIČKI svjetski otpad u 2016. dosegnuo je rekordnih 45 milijuna tona, ili osam posto više u odnosu na zadnje procjene, a među sirovinama ugrađenima u odbačene televizore, mobitele i druge slične proizvode ima i plemenitih metala poput zlata, bakra i platine, stoji u UN-ovoj studiji.

Rast prihoda i pad cijena proizvoda od solarnih panela do hladnjaka pridonosi povećanju količina e-otpada, pojma koji pokriva sve uređaje rade na bateriju ili struju.

Radi se o porastu od 8 posto

U odnosu na 2014., kada su procijenjene količine iznosile 41 milijun tona, elektronički otpad u 2016. narastao je za 8 posto, stoji u studiji koju su izradili Sveučilište Ujedinjenih naroda, Međunarodni savez za telekomunikacije (International Telecommunication Union) i Međunarodni savez za čvrsti otpad (International Solid Waste Association).

Vrijednost sirovina u elektroničkom otpadu u 2016. procjenjuje se na 55 milijarda eura, a taj otpad uključuje metale kao što su zlato, srebro, platina, bakar i paladij.

Međutim, dokumentirano je prikupljanje i recikliranje samo 8,9 milijuna tona u 2016., a većina e-otpada završila je na smetlištima iako recikliranje takvih uređaja donosi znatnu gospodarsku dobit.

"Još je šokantnije to što se samo 20 posto tog otpada službeno prikuplja i reciklira", kaže Ruediger Kuehr, voditelj Programa za održivi razvoj na UN-ovu sveučilištu.

Očekuje se da će e-otpad narasti na 52,2 milijuna tona u 2021., stoji u studiji.

Kina je u 2016. bila najveći izvor elektroničkog otpada, 7,2 milijuna tona, a slijede je Sjedinjene Države.

Europa vodeća u svijetu po prikupljanju otpada

U izvješću se navodi da mnogi ljudi bacaju stare gadgete kako bi kupili naprednije modele, ali i zato što popravak, primjerice tostera ili pametnog telefona, stoji više nego kupnja novog.

"Mnogo se raspravlja o kulturi društva koje odbacuje stvari, o društvu konzumerizma i trenda koji govori 'bolje novo kupovati nego staro prepravljati", stoji u izvješću.

Kuehr drži zapanjujućom činjenicu da su postotci recikliranja e-otpada tako niski s obzirom na to da su u 67 zemalja koje obuhvaćaju dvije trećine stanovništva na snazi zakoni o zbrinjavanju elektroničkog otpada..

Australija i Novi Zeland proizveli su najveće količine e-otpada po stanovniku - 17,3 kilograma svaki, ali je samo oko 6 posto tog otpada službeno prikupljeno i reciklirano.

Europa je vodeća u svijetu po prikupljanju otpada, oko 35 posto.

Kuehr je pozvao potrošače koji kreću u kupnju darova za Božić da vode računa o recikliranju. "Za božićne darove sve se više i više nude uređaji na bateriju ili utikač... a to povećava planinu elektroničkog otpada", rekao je.