Foto :NASA

DANAS su na konferenciji Američkog astronomskog društva, koja se održava na New Mexico State Universityu u Las Crucesu, objavljeni rezultati najnovijih studija o Suncu i oni su po mnogočemu iznenađujući.

Rezultati tri odvojene i neovisne studije pokazali su da se Sunce, unatoč tome što sadašnji ciklus sunčevih pjega naginje ka maksimumu, zapravo kreće prema razdoblju mirovanja te bi se aktivnosti sunčevih pjega u narednom 11-godišnjem ciklusu mogle smanjiti ili čak u potpunosti nestati.

Neka neočekivana solarna očitanja, uključujući i iščezavanje sunčevih pjega i slabljenje magnetskih aktivnosti nedaleko od Sunčevih polova, mogla bi biti indikatori da će Sunce biti manje aktivno u nadolazećim godinama, piše na stranici Space.com.

"Ovo je vrlo neobično i neočekivano. No činjenica da tri neovisne studije Sunca pokazuju u istom smjeru snažan je indikator da bi ciklus Sunčevih pjega mogao ući u hibernaciju", rekao je Frank Hill iz National Solar Observatory's Solar Synoptic Networka.

Aktivnosti pjega se odvijaju suprotno predviđanjima

Sunčeve pjege su prolazne pojave u fotosferi Sunca, a nastaju u snažnim magnetskim aktivnostima koje sputavaju konvekciju, odnosno prenošenje magnetskog polja. Kako Sunce ulazi u fazu jačanja svojih aktivnosti, broj pjega na njemu se povećava. Međutim, nova mjerenja otkrivaju da se njihov broj u posljednje vrijeme ne povećava kako je bilo predviđeno.

Astronomi proučavaju pjege na Suncu jer su njihov broj i učestalost pojavljivanja indikatori Sunčevih aktivnosti koje slijede 11-godišnji ciklus. Suncu u pravilu treba pet i pol godina da iz solarnog minimuma, u kojem su pjege rijetke, dođe do solarnog maksimuma u kojem postaju brojnije.

Moguće i malo ledeno doba

Trenutno se Sunce kreće prema maksimumu aktivnosti koji bi se trebao dogoditi 2013. ili 2014. godine. Međutim nova očitanja pokazuju da će aktivnosti sljedećeg 11-godišnjeg solarnog ciklusa biti značajno slabije.

Istraživači kažu da bi se čak moglo dogoditi da Sunce uđe u drugi Maunderov minimum, poput onoga koji je možda rezultirao malim ledenim dobom u Europi od 1645. do 1715. godine, kada na Suncu gotovo da i nije bilo pjega.

Unatoč tome, astronomi ističu da su Sunce i njegove aktivnosti previše kompleksni da bi se samo na temelju indikacija donosili ozbiljni zaključci, te da utjecaj Sunčevih aktivnosti na klimu na Zemlji nije toliko očit da bi se na temelju novih očitanja moglo najavljivati neko ozbiljno zahlađenje.