Drama osmogodišnjeg dječaka iz Osijeka se nastavlja: Sud ga silom želi odvesti majci koje se boji
Foto: Dinko Štimac/Privatni album
NAKON što je Index objavio priču o poznatom neurokirurgu Dinku Štimcu koji se pokušava izboriti za sina, budući da dječak odbija živjeti s majkom koja ima skrbništvo, sud i dalje prisilnom ovrhom pokušava dječaka vratiti majci. Naime, kako Index doznaje, sud je odbio odgodu ovrhe nad djetetom.
Osmogodišnji dječak je jasno izrazio želju da želi živjeti s ocem pa je tako prilikom prve ovrhe nad njim u kolovozu 2015. odbio otići s majkom, zbog čega je na kraju ovrha i zaustavljena, no sutkinja Općinskog suda u Rijeci, stalne službe u Delnicama, potpisala je rješenje za novu ovrhu nad dječakom.
>Poznati neurokirurg u borbi za sina: Dječaka nasilno žele vratiti majci, a on je se boji
Postavlja se pitanje krši li hrvatsko sudstvo u ovom slučaju Konvenciju o pravima djeteta, a koju je i Hrvatska potpisala. U njoj stoji "Države stranke osigurat će djetetu koje je u stanju oblikovati vlastito mišljenje, pravo na slobodno izražavanje svojih stavova o svim stvarima koje se na njega odnose, te ih uvažavati u skladu s dobi i zrelošću djeteta.
U tu svrhu, djetetu se izravno ili preko posrednika, odnosno odgovarajuće službe, mora osigurati da bude saslušano u svakom sudbenom i upravnom postupku koji se na njega odnosi, na način koji je usklađen s proceduralnim pravilima nacionalnog zakonodavstva".
Kršenje Konvencije o pravima djeteta
Naime, Renata Rački, sutkinja Općinskog suda u Rijeci, stalne službe u Delnicama, a koja vodi postupak izmjene dodjele skrbništva potpisala je prisilnu ovrhu nad djetetom da se ono vrati majci.
Kako doznajemo od odvjetnika Marka Lešnjakovića, koji zastupa Dinka Štimca u sporu, sutkinja nije saslušala želje djeteta da živi s ocem niti je uzela u obzir izvješće Centra za socijalnu skrb čijoj je psihologici dječak jasno rekao da želi živjeti s ocem.
Index je u posjedu izvješća Centra za socijalnu skrb u Rijeci, u kojem stoji da su djelatnici Centra bili nazočni prilikom pokušaja ovrhe, no da je dječak odbio ustati iz kreveta i poći s majkom.
U izvješću Centra, koji je poslan Općinskom sudu u Rijeci, stalnoj službi u Delnicama, stoji da su djelatnici Centra nenajavljeno dolazili u posjetu dječaku koji živi kod oca. U posjeti su bili i dok je otac bio na poslu, a dječak s dadiljom. Tom prilikom ga je, kako stoji u izvješću, psihologica pitala što bi napravio da ima čarobni štapić, na što joj je dječak odgovorio da bi pomoću čarobnog štapića poželio živjeti s tatom. Na upit kad bi viđao majku, dječak je odgovorio "Kad ja to budem htio".
Psihologica: Prilikom spomena majke dječak mijenja temu
"Prilikom spomena majke dječak mijenja temu, primjetna je tenzija. Na traženje detalja sjećanja iz Osijeka (gdje je dječak živio s majkom), dječak se "zatvorio" i naveo kako se :"Ničega ne sjeća iz Osijeka", stoji u izvješću Centra za socijalnu skrb.
Centar je u iscrpnom izvješću poslanom Sudu, detaljno izložio kako se dječak dobro snašao u školi i da odlično napreduje, što je u svom izvješću potvrdio i Ivan Kvesić, direktor Osnovne škole "Petar Zrinski" u Čabru.
Ravnatelj Kvesić tako u svom izvješću navodi da majka tijekom prvog polugodišta nijednom nije kontaktirala školu kako bi se raspitala o napretku djeteta, te navodi da je mišljenje zatražio samo njen odvjetnik kojeg je škola kontaktirala zbog toga jer dječak nema prebivalište u Gerovu pa ne može biti formalno upisan u školu. Ravnatelj također navodi da zbog toga dječak nije upisan u zdravstvenu evidenciju školske liječnice zbog čega postoje poteškoće u ostvarivanju njegovih prava na zdravstvenu zaštitu.
Ravnatelj traži od Centra za socijalnu skrb u Rijeci da ga izvijesti u kojem postupku je slučaj te ih mogli da poduzmu sve kako bi dječaku omogućili ostvarivanje njegovog prava.
Odvjetnik: Odbili su nam prijedlog za obustavom ovrhe
"U ovom postupku tražili smo da se prema Obiteljskom zakonu i Konvenciji o pravima djeteta, osmogodišnjem dječaku omogući izražavanje mišljenja, da se uzme u obzir djetetova volja koju je iskazao pred Centrom za socijalnu skrb u Rijeci.
Centar je naime, u više navrata, bez prisutnostioca, što nenajavljenim posjetama dolazio vidjeti dječaka i on je jasno izrazio svoju volju da želi ostati s ocem te naveo razloge svoje odluke. Ista sutkinja koja vodi i postupak izmjene o dodjeli skrbništva, vodi i postupak ovrhe. Mi smo podnijeli prijedlog za odgodom ovrhe, da se ne postupa po tome dok se ne okonča ovaj postupak i sud je za potrebe ovršnog postupka izvršio uvid u spis gdje su izvješća od Centra za socijalnu skrb tako da sutkinja zna kako dječak želi živjeti s ocem. Uostalom to je dijete navelo i prilikom prve ovrhe djeteta. Naime, dijete je i jasno navelo razloge zašto ne želi živjeti s majkom, a to je zato što se, kako sam kaže, majka posljednje tri godine samo dere na njega", rekao je za Index odvjetnik Lešnjaković.
Međutim sve to, kaže, sutkinji Rački nije bilo dovoljno pa je potpisala rješenje kojim se odbija odgoda ovrhe.
Index je kontaktirao sutkinju Rački koja je na spomen razloga zbog kojeg je zovemo samo kratko rekla "Ne mogu Vam davati nikakve izjave, obratite se glasnogovorniku suda", što smo i učinili.
Glasnogovornica Općinskog suda u Rijeci Gordana Denona-Kusijanović u odgovoru za Index rekla je da im nije dozvoljeno komentirati sudske postupke koji su u tijeku.
Sud: Jedino sud može donijeti odluku je li bilo kršenja Konvencije o pravima djeteta
Također je upozorila da je Zakonom o sudovima "zabranjen svaki oblik utjecaja na donošenje sudske odluke, posebno svaki oblik prisile prema sucima, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenja medija i javnih istupanja na način suprotan načelima demokratskog društva, a koje ima za cilj utjecaj na tijek i ishod sudskih postupaka".
"Budući su oba postupka koje u Vašem upitu spominjete u tijeku, to sukladno prednje citiranoj odredbi Zakona o sudovima, nije mi dozvoljeno komentirati iste. To tim više što se sukladno Obiteljskom zakonu, radi o predmetima u kojima je javnost isključena.
Sukladno odredbi čl. 5. Zakona o sudovima, sudovi sude na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava.
Ocjenu o tome da li je došlo do primjene Konvencije o pravima djeteta može donijeti jedino sud, ali tek po okončanju oba postupka. Valjalo bi naglasiti da ukoliko je na snazi pravomoćna odluka s kojim roditeljem će dijete živjeti i odluka o načinu susreta i druženja s drugim roditeljem, da takvu odluku suda moraju poštovati oba roditelja i pridržavati se iste.
Roditelji također mogu u bilo koje doba tražiti izmjenu odluke pred sudom da dijete živi s drugim roditeljem, ukoliko su se u međuvremenu bitno izmijenile okolnosti. Također sud u postupku može po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranaka odrediti provođenje dokaza medicinskim vještačenjem (psihijatrijsko-psihološko isl.), te će sud imenovati osobu vještaka iz redova stalnih sudskih vještaka, a neće prihvatiti privatno vještačenje jer se moraju vještačiti oba roditelja i dijete", rekla je Gordana Denona-Kusijanović.
"Ja ću braniti ustavno pravo mog djeteta na zdrav život"
Na kraju smo razgovarali i s ocem dječaka Dinkom Štimcem koji je za Index rekao da sud i dalje pokušava nasilnom ovrhom protivno dječakovoj volji, vratiti ga majci.
"Ustavno pravo je najjače pravo budući da je Ustav temeljni zakon. Moja je obaveza čuvati ustavno pravo mog djeteta koje prema Ustavu ima pravo na zdrav život, a prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) zdravlje nije samo odsustvobolesti, već stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja. Mom djetetu se trenutnom sudskom odlukom narušavapsihičko i socijalno blagostanje tj. ustavno pravo na zdravlje", rekao je očajni otac Dinko Štimac.
Upit smo poslali i Ministarstvu socijalne politike i mladih iz kojeg su nam rekli da trenutno razmatraju cijeli slučak te da ne mogu komentirati dok god ne analiziraju sve činjenice.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati