"U STEČAJU Agrokora svaki dan saznajemo za nove izraze iz engleskog govornog područja. Vjerojatno zato što se smatra da će ono što se krije iza tih fraza građanima biti prihvatljivije ako nije na hrvatskom jeziku. Potrebno je jasno reći da je Agrokor u stečaju, samo što se u ovom  postupku primjenjuju drugačija pravila nego na sve ostale subjekte u Hrvatskoj, a i šire", istaknuo je sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić u razgovoru za Index, odgovarajući na pitanje je li tzv. roll-up kršenje, odnosno zaobilaženje Lex Todorića. 

>> Ramljak priznao da je Lex Todorić promašaj, ono što nudi moglo bi nas skupo koštati

 

Naime, prema Lex Todoriću, zakonu koji je donijela vlada Andreja Plenkovića a potvrdio Sabor, pravo prvenstva u naplati iz stečajne mase imaju samo oni krediti koji se daju nakon stupanja zakona na snagu, odnosno nakon 10. travnja. Takva situacija nije odgovarala ruskim bankama koje su tražile kao uvjet daljnjeg kreditiranja da njihov posljednji kredit od 100 milijuna eura koji je dan uoči donošenja zakona, zapravo uoči bankrota u ekstra teškim uvjetima, dobije prvenstvo naplate. Tada je to Ramljak odbio. 

 

Ali suočen teškom financijskom situacijom u Agrokoru, izvanredni vladin povjerenik Ante Ramljak jučer je svim bankama ponudio posebne uvjete: da im stari krediti, u istom iznosu u kojem dalje budu kreditirali tu kompaniju, dobiju pravo prvenstva, odnosno tzv. roll-up. Za suca Kolakušića to je kršenje zakona koji je, podsjetimo i na tu činjenicu, pisan isključivo za Agrokor. 

 

 

Osim kršenja zakona, određeni subjekti koji ne žele sada kreditirati Agrokor, dovedeni su u neravnopravni položaj. 

 

"Naravno da su dovedeni u neravnopravni položaj, isto kao i dobavljači koji imaju velika potraživanja i dalje isporučuju robu bez da njihovo 'staro' potraživanje ima prvenstvo temeljem fraze 'roll-up'. Novouvedena neravnopravnost dosiže dosad nezabilježene razmjere. Baš kad pomislimo da smo dotaknuli samo dno prava i nejednakosti, kopaju se novi tuneli", kazao je sudac Kolakušić koji je i dalje uvjeren kako će svi hrvatski građani snositi posljedice posebnog zakona pisanog za Agrokor. Ali pitanje je jesu li posljednjim potezom povjerenika Ramljaka otvorena vrata novim tužbama.

 

 

"Nažalost, jedna od temeljnih razlika između Lex Agrokora i Stečajnog zakona je u činjenici da će hrvatski građani gotovo sigurno snositi posljedice tog zakona kroz tužbe vjerovnika protiv Republike Hrvatske. Zakon svojim uvođenjem direktnog uplitanja izvršnog dijela vlasti u ravnomjernost namirenja vjerovnika na način koji još nije zabilježen u pravu, za razliku od Stečajnog zakona, predstavlja izvrsnu osnovu za to. Vrata tužbama su otvorena već samim donošenjem tog zakona, a prvim potezima neravnomjernih isplata starih dugova vjerovnicima vrata su demontirana i odnesena", uvjeren je Kolakušić koji podsjeća na to kako nije bilo razuma i da se nije htjelo čuti što struka govori. 
 

 

Da je to prihvaćeno, smatra Kolakušić, odnosno da se umjesto zakona za jednu tvrtku u Stečajni zakon unijele potrebne izmjene, sve bi to bilo izbjegnuto. 

 

"Činjenica da se pravila postupka i principi naplate potraživanja uvode i mijenjaju tijekom samog sudskog postupka zasigurno izrazito negativno utječe na želju potencijalnih investitora da ulažu u našu pravno nestabilnu demokraciju", kazao je Kolakušić na kraju.