HRVATSKI suverenisti (HS) danas su od ministra poljoprivrede Josipa Dabre zatražili hitnu uspostavu sustava protugradne obrane zbog sve učestalijih vremenskih nepogoda koje su često praćene tučom.

"S obzirom na sve učestalije vremenske nepogode, koje su praćene tučom, a time i stradanjem poljoprivrednih kultura diljem Hrvatske te milijunskim štetama, zahtijevamo od ministra poljoprivrede Dabre da u što kraćem roku sukladno postojećem Zakonu o zaštiti od tuče ponovno aktivira sustav protugradne obrane koji je desetljećima vrlo uspješno štitio poljoprivredne kulture, od žitarica, pa sve do voća i povrća", stoji u priopćenju koje je potpisao saborski zastupnik HS-a Marijan Pavliček.

Očekuju konkretne mjere

Pavliček podsjeća da je vlada premijera Andreja Plenkovića u prethodnom mandatu prije četiri godine odlučila taj sustav staviti izvan upotrebe uz obrazloženje "da mišljenja stručnjaka Državnog hidrometeorološkog zavoda potvrđuju kako sustav protugradne obrane ne daje željene rezultate u zaštiti od tuče".

Pavliček ističe da se s tom, kako su je nazvali tezom, ne slažu ni poljoprivrednici, a niti raketari koji su desetljećima bili na "prvoj crti obrane od tuče".

DHMZ: Bolje je uložiti novac u nešto korisnije

Za očekivati je da se s tumačenjem DHMZ-a neće složiti raketari koji su od posla mogli imati samo koristi, ali ni poljoprivrednici kojima protugradna obrana, bila učinkovita ili ne, nije išla izravno iz 'džepa'.

S druge strane, DHMZ u svojoj analizi sustava obrane od tuče iz 2018. ističe da nema znanstvenih argumenata koji bi potvrđivali da je protugradna obrana učinkovita, a osobito isplativa, posebno kada se uzme u obzir da se sredstva iz državnog proračuna mogu bolje iskoristiti za prevenciju i sanaciju posljedica drugih vremenskih nepogoda kao što su poplave, suše ili vjetrovi koje usto imaju manje lokalan karakter.

Političari populisti vole jahati po temi protugradne obrane

Zanimljivo je da hrvatski političari raznih provenijencija svako toliko populistički potežu pitanje protugradne obrane unatoč takvom zaključku znanstvenika zavoda koji su najkompetentniji za procjene njezine opravdanosti.

Budući da smo o toj temi već više puta opsežno pisali na Indexu, ovdje ćemo nešto kraće ponoviti zašto protugradna obrana nema uporišta u znanosti.

Klimatske promjene i problem tuča

Dabro je u svojoj poruci istaknuo da tuče postaju sve učestalije. To je djelomično točno.

Naime, istraživanja su pokazala da će one s klimatskim promjenama postajati malo rjeđe, dok će s druge strane veličina zrna postajati sve veća. Drugim riječima, tuče s manjim zrnima postat će rjeđe, a one s velikim češće.

Tuče mogu uzrokovati goleme štete

Tuča može narasti do velikih dimenzija, a zabilježena su zrna veličine do 200 mm. Štete povezane s tučom samo u Sjevernoj Americi dostižu više od 10 milijardi američkih dolara godišnje.

Stoga je za očekivati da je pitanje mogu li se tuče nekako prevenirati ili ublažiti vrlo važno za poljoprivrednike, osobito na srednjim geografskim širinama na kojima je njihova pojava najučestalija.

Naime, na visokim geografskim širinama rijetko se javlja velika nestabilnost, dok su s druge strane tropski oblaci na malim geografskim širinama previše topli za smrzavanje vode.

Kako je zamišljena obrana zasijavanjem?

Najpoznatiji model borbe protiv tuče je zasijavanje oblaka česticama koje bi trebale poslužiti kao jezgre za nakupljanje vode iz zraka. Ideja je da će zrna tuče biti tim manja što će takvih jezgara biti više.

Drugim riječima, ubacivanjem mnoštva umjetnih jezgara za stvaranje leda trebala bi se moći smanjiti prosječna veličina ledenih zrna tuče.

U praksi zasijavanje ne funkcionira

U teoriji to zvuči dobro. No, brojna istraživanja provedena na tu temu nisu potvrdila da ona funkcionira u praksi. Tu treba imati na umu da je takve eksperimente vrlo teško provesti jer tuča ne pada redovno, u isto vrijeme, svake godine na istom mjestu, niti su okolnosti u kojima se ona stvara uvijek iste, niti su uvjeti u kojima nastaje pod našom kontrolom da bismo mogli ozbiljno eksperimentirati mijenjajući parametre.

Osim toga, kako natjerati poljoprivrednike koji vjeruju da protugradna obrana funkcionira da u nekoj godini odustanu od nje radi eksperimenta?

Svi ti faktori onemogućavaju da se u slučaju tuče provede zlatni standard istraživanja - randomizirani, kontrolirani eksperiment.

Stoga se takvi eksperimenti moraju jako dobro organizirati i raditi kroz cijeli niz godina.

Ideja o protugradnoj obrani nastala je u Sovjetskom Savezu

DHMZ u svojoj analizi iz 2018. podsjeća da je ideja o protugradnoj obrani zasijavanjem oblaka nastala 1960-ih u Sovjetskom Savezu i preživjela u nekim bivšim socijalističkim zemljama.

"Koncept se temeljio na uporabi meteoroloških radara i ispaljivanju raketa sa zemlje kojima se u oblak unosi reagens - srebrni jodid, čije čestice služe kao umjetne jezgre zaleđivanja. Metoda se brzo proširila na zemlje istočne Europe pa i na tadašnju SFRJ te se 70-ih godina prošlog stoljeća počela provoditi i u Hrvatskoj. Danas u Europi obranu od tuče protugradnim raketama u sklopu nacionalne meteorološke službe imaju samo Rusija i Srbija. U zemljama EU samo u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj obranu na dijelu teritorija provode agencije pri ministarstvu poljoprivrede, a drugdje, na primjer u Austriji i Španjolskoj na privatnu inicijativu brane samo mala područja, i to većinom prizemnim generatorima ili zrakoplovima, bez državnog financiranja“, piše u analizi DHMZ-a.

Kontinentalni dijelovi Hrvatske ostali su više vezani uz protugradnu obranu

Budući da se o tuči najviše govori u kontinentalnim krajevima Hrvatske, može se steći dojam da je ona ondje veći problem nego u drugim dijelovima zemlje. 

Međutim, istraživanja dr. sc. Damjana Jelića, koji je nedavno doktorirao na temi "Obilježja tuče u sadašnjim i budućim klimatskim uvjetima na području Hrvatske" pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, pokazuju da ta percepcija nije točna.

"Tuča se u kontinentalnom dijelu hrvatske najčešće događa na vrhuncu poljoprivredne sezone u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu", rekao je 2023. za Index Jelić.

"U tom dijelu Hrvatske nekada je bila aktivna protugradna obrana i ljudi kao da su za nju ostali emotivno vezani. Kada se počela ukidati, ljudi su se počeli osjećati napušteno, prepušteni sami sebi i prirodi", dodaje.

S druge strane, ističe, u Istri je frekvencija tuča čak nešto veća nego u kontinentalnom dijelu Hrvatske, no tamo nikada nije bilo protugradne obrane, pa nema ni prosvjeda protiv njezina ukidanja.

Istraživanja u Hrvatskoj nisu pokazala značajne efekte protugradne obrane

Jelić kaže da se kroz svoja istraživanja fokusirao na klimatologiju tuče u cijeloj Hrvatskoj te nije ulazio u analize utjecaja protugradne obrane, no usporedio je međugodišnja ponašanja tuče u branjenom i nebranjenom području Hrvatske koristeći podatke s meteoroloških postaja DHMZ-a.

Podjela područja na branjeni i nebranjeni dio

"Promatrao sam podatke od 1964. do 2019. i iz njih se može vidjeti kako i branjeni i nebranjeni dio imaju sličnu dinamiku pojave tuče te da nema vidljivih, tj. mjerljivih razlika koje bi ukazivale na pozitivan utjecaj protugradne obrane na smanjenje frekvencije tuče. Vidljivo je da oba područja imaju vrlo izraženu promjenjivost iz godine u godinu te da oba područja bilježe blagi negativan trend pojavnosti tuče", kaže Jelić.

Međugodišnji hod tuče za razdoblje od 1964. do 2019. (a) na kontinentalnom području za 21 postaju sjeverno od Karlovca i rijeke Save i (b) za podatke 23 postaje južno od Karlovca. Na y-osi je broj dana s tučom u godini (N). Crtkanim linijama označen je prekid u mjerenjima (1991-1994) zbog manjkavosti podataka. 

DHMZ: Zasijavanje nema dokazani učinak

DHMZ se u spomenutoj analizi poziva na nekoliko velikih istraživanja koja su pokazala da nema dokaza da zasijavanje ima neki ozbiljan učinak na tuču.

"Iskustvo pokazuje da obrana od tuče nije učinkovita u onolikoj mjeri kao što se početno mislilo. Već početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, zbog sumnje u učinkovitost protugradne obrane, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) sastavila je tim stručnjaka koji su proveli tri velika međunarodna pokusa; jedan u zapadnoj Europi (Švicarska, Francuska i Njemačka), poznat pod imenom Grossversuch, odnosno Veliki pokus, drugi u SAD-u, poznat pod nazivom National Hail Research Experiment, odnosno Nacionalni pokus za istraživanje tuče, te treći u Kanadi. Svaki od tih eksperimenata trajao je čak pet godina, no nije se uspjelo nedvojbeno dokazati da srebrni jodid, na čijem se unošenju u olujne oblake temelji cijela teorija obrane od tuče, pomaže u sprječavanju tuče. Točnije, rezultati su pokazali da nema statistički signifikantne razlike u pojavnosti tuče kod zasijavanih i kod nezasijavanih tučonosnih oblaka. Na temelju tih rezultata mnoge su zemlje ukinule državno financiranu obranu od tuče“, tumači DHMZ.

Zasijavanjem se zrna tuče mogu i smanjiti i povećati

Štoviše, Zavod ističe da nova istraživanja numeričkim modelima pokazuju da povećane koncentracije aerosola u zraku mogu podjednako povećati i smanjiti veličinu zrna tuče.

Rezultat će zapravo ovisiti samo o profilu temperature i vlage u oblacima koji određuju kako će se voda sadržana u njima deponirati na jezgrama kondenzacije.

Zasijavanje može biti korisno za kišu, no ne i za tuču

Pobornike zasijavanja može zavesti činjenica da su neke zemlje, poput Izraela i SAD-a, uspjele povećati količinu kiše zasijavanjem oblaka. No mehanizmi nastajanja kiše i tuče nisu isti; formiranje tuče mnogo je složenije od formiranja kapi kiše i ovisi o mnogo više čimbenika.

Klimatolog Ivan Güttler iz DHMZ-a za Index je objasnio da zasijavanje ima određene uspjehe u jednostavnijim meteorološkim pojavama kao što su kiša i magla.

"Primjerice, zaljevske zemlje hvale se da uspijevaju povećati oborine iz već postojećih oblaka za 20-ak posto. Zasijavanjem je također moguće smanjiti maglu. No kada je riječ o zaštiti od tuče, ja nisam vidio niti jednu uvjerljivu studiju niti sustavni pregled koji bi pokazivao da zasijavanje djeluje. Dakle, zasijavanje djeluje u najjednostavnijim fizikalnim procesima, kao što su primjerice magla i oborina. No tuča je složeniji proces koji ovisi o brojnim mehanizmima za koje je, među ostalim ključna ledena faza. Tu čak nije jasno što je bitnije - mikrofizika ili dinamička uzlazna i silazna strujanja te koliko oblak komunicira s okolinom. Niti jedna ozbiljna znanstvena institucija neće tvrditi da ima dokaze o uspješnosti zasijavanja, barem s postojećom tehnologijom“, rekao je Güttler.

Različiti pristupi obrani od tuče u europskim zemljama

Naš klimatolog kaže da europske zemlje na različite načine pristupaju obrani od tuče.

"Prvi je da zaštitu provodi meteorološka služba. Mi u DHMZ-u to i danas radimo u nekim područjima, no ne s raketama, nego s generatorima koji srebrni jodid ispuštaju u zrak da se prirodnim strujama dižu u oblake. Sličnu stvar imaju i Srbi. Drugi pristup je da zasijavanje provode neke druge nacionalne organizacije poput poljoprivrednih komora ili privatnih kompanija koje za to imaju ovlasti. Toga ima u Republici Srpskoj, Bugarskoj i Mađarskoj. Treći pristup je da se poljoprivrednici koji vjeruju u zaštitu zasijavanjem, udružuju u neke zajednice i provode zaštitu u nekim manjim dijelovima države. Primjerice, toga ima u nekim manjim dijelovima Francuske i Austrije, no to se ne radi na nacionalnoj razini, već ovisi o lokalnim inicijativama. Postoje brojne države koje nemaju nikakve programe zasijavanja, osobito ne na nacionalnoj razini“, tumači.

Agronom Mesić: Mreže su najbolja zaštita u voćarstvu

Milan Mesić, profesor na Agronomskom fakultetu, rekao je za Index da je problem među ostalim u tome što se često događa da na tuču treba djelovati dok je još u fazi formiranja nad drugim državama, primjerice u susjednoj Sloveniji odakle ona često dolazi.

"To bi već bilo pitanje međudržavnih dogovora, a ne znam bi li takvo nešto uopće bilo moguće“, upozorava Mesić.

Kaže da američki stručnjaci tvrde da nije moguće napraviti uvjerljivu studiju koja bi utvrdila je li zasijavanje srebrnim jodidom učinkovito.

"Oni su to stoga prepustili tržištu. Postoje kompanije koje to rade komercijalno. Ako negdje postoje poljoprivrednici koji vjeruju da to djeluje, oni će platiti kompaniju koja će obaviti zasijavanje iz aviona. Kolege iz DHMZ-a smatraju da je sustav obrane zasijavanjem preskup, osobito jer nema dokaza da je učinkovit. No kada to kažete ljudima u Hrvatskoj, mnogi će zaključiti da netko želi pogodovati nekoj industriji ili da država želi uštedjeti“, tumači.

Mesić smatra da je obrana mrežama najbolja zaštita u voćarstvu.

"Cijela Italija već je desetljećima pokrivena mrežama. Naravno, za nevremena ovakvog intenziteta kakvo je ovaj tjedan zabilježeno u Zagorju, upitno je koliku zaštitu mogu pružiti mreže. Ovaj intenzitet je neuobičajeno jak, a s klimatskim promjenama takvih bi događaja moglo biti više. Posljednjih godina po Europi se zbivaju tornada koja ranije nisu bila uobičajena. Poljoprivreda postaje sve više ugrožena klimatskim promjenama. Svjetska meteorološka organizacija je prije više godina upozorila da možemo svašta očekivati, svakakve ekstreme od suša, preko poplava do tuča i tornada, a vidimo da se to stvarno sve više zbiva“, poručio je Mesić 2022.

Kada zaštita mrežama nije moguća, kao rješenje preostaje još uplaćivanje osiguranja, odnosno proglašavanje elementarne nepogode.