PRIJE 40 godina u Hrvatskoj je rođeno prvo dijete začeto izvantjelesnom oplodnjom. Bio je to revolucionaran uspjeh, a Hrvatska je tada bila sedma zemlja na svijetu u kojoj je to postignuto. Procjenjuje se da je do danas, zahvaljujući medicinski potpomognutoj oplodnji, kod nas rođeno više od 40 tisuća djece.

O neplodnosti i najnovijim trendovima u reproduktivnoj medicini raspravlja se na jednom od najvažnijih kongresa iz tog područja koji se održava u Opatiji, prenosi HRT.

Danas se računa kako je od 15 do 17% parova neplodno, što znači da svaki 6. par u svijetu i u Hrvatskoj ima problema s neplodnošću. Metode pomognute oplodnje, kao što je in vitro fertilizacija (IVF), rezultirale su rađanjem oko 10 milijuna djece diljem svijeta. U Hrvatskoj djeca rođena medicinski pomognutom oplodnjom čine 5% od ukupno rođene djece, pa tako praktički nema razreda u kojem barem jedno dijete nije rođeno uz pomoć medicine.

"Danas je 17, 18% učestalost neplodnosti kod parova, bez obzira koje vrste, tako da je to nešto što prijeti jer je i Svjetska zdravstvena organizacija ukazala da će za 10 godina učestalost neplodnosti biti čak 30% parova", rekao je prof. dr. sc. Velimir Šimunić, specijalist ginekologije i opstetricije.

"Mi smo imali gotovo 9000 ciklusa 2019. godine, da bi on 2020. bio nešto manji, oko 7000. To je dosta, zato što se računa da je za jednu populaciju dostatno da imate oko 1500 ciklusa na milijun stanovnika", objasnila je prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, predsjednica Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju.

Nema razreda u kojem barem jedno dijete nije rođeno uz pomoć medicine

Metode pomognute oplodnje, kao što je in vitro fertilizacija (IVF), rezultirale su rađanjem oko 10 milijuna djece diljem svijeta. U Hrvatskoj djeca rođena medicinski pomognutom oplodnjom čine 5% od ukupno rođene djece, pa tako praktički nema razreda u kojem barem jedno dijete nije rođeno uz pomoć medicine.

"Treba napomenuti da, unatoč stalnim tehnološkim poboljšanjima, metode pomognute oplodnje ne mogu u potpunosti riješiti problem neplodnosti, jer učinkovitost MPO-a također opada s dobi parova koji se odlučuju za taj postupak. Danas postoje alternativne mogućnosti, u slučaju svjesnog odgađanja rađanja, kriopohrana (zamrzavanje) vlastitih jajnih stanica i spermija za kasnije korištenje ili mogućnost korištenja donatorskih stanica", ističe mr. sc. Dejan Liljak, klinički embriolog, predsjednik Hrvatskog društva kliničkih embriologa.

U riječkom KBC-u se godišnje rodi, zahvaljujući pomognutoj oplodnji, oko 150 djece.

"Što smo bliže 40., to je šansa da ova tehnologija i struka može pomoći u rođenju djeteta. Poanta bi bila da ljudi ranije kreću u zasnivanje obitelji, ranije žele djecu i ako se ranije spozna problem, veći je i rezultat", za HRT je izjavila Neda Smiljan Severinski, v.d. pročelnika Zavoda za humanu reprodukciju u KBC-u Rijeka.

Koji su ključni čimbenici?

Često se navodi netočna tvrdnja kako je liječenje neplodnosti u Hrvatskoj nedostupno, a nju najbolje opovrgava Europski atlas politike liječenja neplodnosti koji je 10. prosinca 2021. godine izdala Fertility Europe Forum europskog parlamenta za seksualna i reproduktivna prava u kojem su se analizirala kvaliteta zakonske regulative, dostupnost i financiranje i ulaganje države.

Hrvatska je ocijenjena "vrlo dobrim", s najvišim postotkom traženih bodova (76%) među zemljama ocijenjenim navedenom ocjenom, a peta je na ljestvici najbolje ocijenjenih zemalja. Ispred Hrvatske su samo četiri zemlje postigle ocjenu "izvrstan" s 81% traženih kriterija, a to su Belgija, Izrael, Nizozemska i Francuska.

Ključni čimbenici na kojem prvenstveno treba poraditi u Republici Hrvatskoj, i to zajedničkim djelovanjem države, zdravstvenih djelatnika i udruga pacijenata su, smatraju stručnjaci, osvješćivanje problema neplodnosti, edukacija i promjena javnog mijenja.