SVAKO ljeto kad je Hrvatska puna turista i kad se samim time događaju učestalije nesreće na otocima i mjestima udaljenima od bolnice, ponovno se aktualizira tema helikopterske hitne službe, koja ni nakon niza godina, koliko se najavljuje, još uvijek nije uspostavljena u Hrvatskoj.

Posljednji slučaj na Lošinju pokazao je da sustav koji imamo nije dobar. Pacijente se prevozi MORH-ovim helikopterima, pa je tako tijekom vožnje od Lošinja do Rijeke preminuo teško ozlijeđeni muškarac jer helikopter nije došao po njega.

>>Drugi čovjek vojske priznao istinu o smrti čovjeka: Čekao se papir

Franić: Ovakav ustroj nije nikakva hitna helikopterska medicinska služba

Goran Franić, koji je radio u Hitnoj Splitsko-dalmatinske županije punih 16 godina (sad radi u Njemačkoj za tvrtku koja obavlja prijevoz pacijenata zrakoplovima) te je sudjelovao i u pilot-projektu 2015. s helikopterskom hitnom, za Index je opisao zašto nije dobro da nam je helikopterski prijevoz organiziran onako kako je organiziran.

"Prva i osnovna stvar, ovakav helikopterski prijevoz kakav je pokriva negdje oko 15% stanovnika RH. Drugo, ovakav ustroj nije nikakva hitna helikopterska medicinska služba (HHMS), već hitan sanitetski prijevoz zrakom. Treće, ovakav ustroj u stvarnosti vrlo malo doprinosi ostvarenju zlatnog standarda (zlatni sat). Četvrto, s obzirom na to da to nije namjenska služba, kada dođe do kvara, i MUP i MORH će nekada morati uskratiti zamjensku letjelicu jer im je potrebna za njihove primarne zadaće, kao što je sada bio slučaj na Krku (po našim informacijama, 2 dana) i kao što je bilo u Dubrovniku u svibnju (između 15 i 20 dana). Mi smo turistička država s 1000 otoka s ogromnim predjelima unutrašnjosti koji su udaljeni od prometnica i bolnica, nama treba prava HHMS/HEMS", rekao je Franić za Index.

Navodi da helikoptere poziva tim Hitne na terenu, nakon što je tim već odradio dio posla, te govori da je riječ o sporoj proceduri jer se potom mora ispunjavati papirologija, kao i brojne formalnosti, dok istovremeno, kaže, vojni helikopter nije predviđen za brza pokretanja, kao što su mali helikopteri kojima se u svijetu obavlja hitna helikopterska služba.

"Vojni helikopter preveze pacijenta u Split s nekog otoka u roku dva sata"

"Vojnom helikopteru treba 10-ak minuta da se upali, a mali su u zraku za pet minuta. Kad sam radio na pilot-projektu helikopterske hitne na Braču 2015. godine (tad smo imali po jedan helikopter na Krku i jedan na Braču), to se radilo po modelu po kojem smo mi već bili u zraku za 6 minuta u slučaju da netko treba hitno u bolnicu, a u Split smo doveli pacijenta za manje od sat vremena. Vojnim helikopterom je potrebno oko dva sata, dok se obavi sva formalnost pa on poleti pa na kraju sleti u Split. Tad smo prvi put u povijesti imali situaciju da helikopteri prvi slijeću na intervenciju. Jednom smo sletjeli na magistralu blizu Makarske pa na parkiralište u Svetoj Nedelji na Hvaru. Prvi put smo pokazali da je to moguće u Hrvatskoj. Projekt je završen 2016. Benefit je bio brži transport, štedio se dio vremena koji se MORH-ovim helikopterima gubio", rekao nam je Franić.

Navodi da je Hrvatskoj potrebna hitna helikopterska služba jer spašava živote i svima omogućava jednaku hitnu medicinsku pomoć.

"Po stranim iskustvima, ona je smanjila smrtnost u prometnim nesrećama za 20 posto, za moždane i srčane udare je također puno niža stopa smrtnosti i invaliditeta, a to vrijedi i za sva životno ugrožavajuća hitna stanja", rekao nam je Franić.

Tureček: Da imamo hitnu helikoptersku službu, spasila bi se žena kraj Trogira

Mladen Tureček iz udruge HELP (Helikopterima liječnici pomažu) već godinama zagovara uvođenje hitne medicinske helikopterske službe.

"Godišnje imamo 23.000 umrlih od srčanih i moždanih udara, više od 300 poginulih u prometu. Imamo 130.000 stanovnika na otocima i 16.5 milijuna stranih turista, od kojih dio ide na otoke. Prema izračunu Fakulteta prometnih znanosti (EU metoda), jedna prerana smrt je gubitak za državu od 1.3 milijuna eura (pazite, to nije cijena ljudskog života). E sad, da bi se vrlo grubo ispoštivao zlatni sat u Hrvatskoj (od ugroze do dolaska pacijenta u hitni bolnički prijam), potrebno nam je najmanje pet helikopterskih baza, to godišnje stoji oko 10 milijuna eura, a za imati svjetski standard za cijelu Hrvatsku je potrebno osam helikopterskih baza.

Vrijeme uspostave sustava je do dvije godine, jer osim helikoptera potrebno je organizirati i bolnice koje će primati ugrožene u zonama pojedinih helikoptera. Organizirati sistem uzbunjivanja (odluka helikopter ili bolnička kola). Ako želimo spasiti jedan dio ljudi u Hrvatskoj, potrebna nam je takva brza služba dostupna i u zabačenim krajevima. Neki dan bi se u Marini kraj Trogira spasio život mladoj ženi da smo imali hitnu helikoptersku službu", ističe Tureček.

>>Sudar jet-skija i jedrilice kod Trogira, poginula majka dvije kćeri

Dodaje da ovi vojni helikopteri koje imamo uopće ne lete za Istru, koja je, navodi, financijska žila kucavica za turizam.

"HEMS je destiniran za spašavanje ljudskih života i tako su i helikopteri opremljeni. Ljudi se u tim vojnim helikopterima voze kao teret, a ne kao osobe. Nisu osigurani kao osobe zato što Agencija za civilni i zračni promet nema nadzor nad servisima vojnih helikoptera. Dakle, čim civilna služba nema nadzor, ne možete ih osigurati kod osiguravajućih kuća. To je prvi problem. Drugi je što ti veliki helikopteri ne mogu svugdje sletjeti, za razliku od malih, koji mogu na cestu, na mol, na livadu, tamo gdje je životna ugroza. Najveći dio turista koji dolaze u Hrvatsku, od Rumunjske, Mađarske, Slovačke, Češke, Poljske, su devedesetih godina napravili takve službe, ima je čak i Albanija. Samo mi i Slovenija radimo s vojskom i policijom", zaključuje Tureček.

Ministarstvo zdravstva: Radimo na projektu uspostave helikopterske hitne

Kontaktirali smo Ministarstvo zdravstva i evo što su nam oni rekli o uspostavi helikopterske hitne.

"Ministarstvo zdravstva je još u prosincu 2020. godine objavilo prethodnu informacijsku obavijest za postupak nabave Usluge helikopterske hitne medicinske službe (HEMS) u Republici Hrvatskoj sa Stručnim dijelom nacrta dokumenta o nabavi i Upitnikom za zainteresirane gospodarske subjekte u Elektroničkom oglasniku Javne nabave RH (EOJN RH) i službenom oglasniku javne nabave EU (TED).

Cilj ovakve objave bilo je istraživanje tržišta, informiranje zainteresiranih gospodarskih subjekata o planovima Ministarstva u svezi HEMS-a te dobivanje njihovih povratnih informacija na izrađenu Stručnu podlogu u svrhu izrade konačnog teksta Dokumentacije o nabavi koja bi bila temelj za nabavu usluga pružatelja HEMS-a u Republici Hrvatskoj u prijelaznom razdoblju dok se ne uspostavi trajni HEMS", stoji u odgovoru Ministarstva zdravstva za Index.

U zatraženom roku Ministarstvo je, navodi, zaprimilo hvalevrijedne komentare od više zainteresiranih gospodarskih subjekata koji su uključeni u izradu konačnog teksta dokumentacije o javnoj nabavi. Radi se, kažu, o izuzetno zahtjevnom projektu te izrada dokumentacije za javnu nabavu do sklapanja Ugovora o javnoj nabavi sukladno EU praksi iziskuje vrijeme.

"Ulažemo 100 milijuna kuna za edukaciju sestara i tehničara Hitne"

U suradnji s ostalim ključnim partnerima radi se, ističu, paralelno na izradi dokumentacije za nadmetanje, kao i na ostalim bitnim preduvjetima koje je potrebno osigurati za sigurnu i učinkovitu Hitnu medicinsku službu, a to su: priprema helikopterskih baza koje će osigurati brz start i najoptimalniju pokrivenost područja kako bi se osiguralo zbrinjavanje pacijenta unutar "zlatnog standarda", osiguranje dovoljnog broja certificiranih osvijetljenih helidroma u bolnicama, kao i na planiranju potrebnog broja medicinskog osoblja.

"S obzirom na to da projekt HEMS iziskuje i značajna financijska sredstva, pomno se analiziraju i modeli financiranja te usluge kako bi se utvrdio financijski najučinkovitiji model. Na temelju tih planova, HEMS-a je uvršten u Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021. -  2027., a u tijeku je programiranje financijskih sredstava u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2021. - 2027. kako bi se osigurala sredstva iz fondova Europske unije za daljnje korake u uvođenju HEMS-a.

Putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provest će se specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine, a ukupna vrijednost ulaganja iznosi 100 milijuna kuna. Time će se osigurati znanja i vještine, odnosno kompetencije medicinskih sestara i tehničara za samostalan rad u Hitnoj medicinskoj službi. Istodobno, putem mehanizma DG REFORM-a u tijeku je odobravanje projekta tehničke pomoći za telemedicinsko povezivanje vozila izvanbolničke HMS s OHBP-ima kako bi se omogućio prijenos vitalnih parametara pacijenata i konzultacije medicinskih sestara i tehničara sa specijalistima hitne medicine", odgovorili su nam u Ministarstvu zdravstva.