DOK SE HRVATI prilagođavaju na novu valutu, neke zemlje planiraju se potpuno pozdraviti s plaćanjem gotovinom. Sve više se prelazi na beskontaktno plaćanje, a raste i korištenje aplikacija za mobilno bankarstvo, čiji razvoj zahtijeva nove vještine i stručnjake.

Tko je najbliže budućnosti bez gotovine?

Jedna od zemalja koje su se najviše približile bezgotovinskoj budućnosti je Švedska, koja bi mogla postati prva europska država u kojoj se neće koristiti gotovina. Ovaj trend slijede i druge zemlje, poput Norveške, Finske i Danske, gdje se prema nekim podacima još samo 1-2 posto plaćanja obavlja gotovinom. S druge strane, od novčanica i kovanica bi se najteže mogle rastati zemlje poput Maroka i Bugarske, gdje se 74 posto plaćanja obavlja gotovinom. Uvođenjem eura za očekivati je da će u Hrvatskoj dodatno porasti broj onih koji će u plaćanjima izbjegavati gotovinu. 

Uz kartice kao preferirani način plaćanja ruku pod ruku idu aplikacije za mobilno bankarstvo, koje se također sve više koriste. U 2020. godini koristilo ih je 1.9 milijardi ljudi, a očekuje se da će taj broj do 2024. narasti na 2.5 milijardi. Procjenjuje se da će tržište mobilnog bankarstva do 2026. dosegnuti 1.82 milijarde dolara, a razvoj ovih aplikacija već sada zahtijeva nove vještine i stručnjake koji će poboljšati korisničko iskustvo i sigurnost.

"Banke će se u budućnosti još više digitalizirati"

Više o budućnosti mobilnih aplikacija i tvrtki koje ih izrađuju ispričao nam je Ivan Glazer, menadžer tima koji se bavi razvojem mobilnih bankarskih aplikacija u globalnoj IT tvrtki ASEE.

Slaže se da budućnost donosi digitalizaciju: "Banke će se još više digitalizirati i krajnji cilj je da sve što radite u banci možete obaviti i putem mobilnog bankarstva. Pri tome će naglasak biti na digitalnoj prodaji usluga." Dodaje da će se poticati korisnike da ove aplikacije koriste što više, kroz kampanje, popuste, igre, financijske savjete i slično.

Nove generacije često koriste mobilno bankarstvo, što je pokazalo i istraživanje koje su prezentirali na ASEE Digital Touchpoint konferenciji. "Generacija Z jako puno koristi mobilno bankarstvo i tamo želi vidjeti čim više novih funkcionalnosti i loyalty programa kao što su popusti za vjerne članove.

S druge strane, neke od navika su ipak naslijedili od svojih roditelja, pa će i dalje koristiti poslovnicu za usluge poput otvaranja kredita. Banke tek trebaju vidjeti kako to adresirati i privući mlade korisnike u digital sales", ističe Glazer.

Kako nastaju mobile banking aplikacije?

Kako bi privukle korisnike, Glazer ističe da m-banking aplikacije moraju biti što jednostavnije. Priča nam da u njegovom timu tu jednostavnost postižu kroz framework Adaptivni elementi. Od jednostavnih elemenata (npr. padajući izbornik, header, polje za unos iznosa) kao LEGO kocke slažu se ekrani unutar aplikacije kakve mi vidimo kad ih koristimo. 

No glavni cilj im je osigurati povjerenje korisnika, kaže. "Banke su sustavi koji se bave vašim novcem i u njih želite imati maksimalno povjerenje", opisuje Ivan i dodaje: "Korisnici su stroži prema mobile banking aplikacijama nego npr. prema news aplikacijama i čak i najmanji problem se itekako primijeti. U skladu s time najveći je izazov osigurati kvalitetu koja će korisnicima omogućiti da imaju puno povjerenje u mobile banking aplikaciju."

Ističe kako je pandemija ubrzala razvoj povjerenja korisnika jer su se morali prilagoditi i oni koji su ranije bili nepovjerljivi: "Pandemija je vrlo naglo i direktno digitalno bankarstvo stavila u prvi plan i svi su se morali prilagoditi. Ono gdje mi i banke možemo pomoći je dobro korisničko iskustvo i sigurnost kako bi korisnicima digitalno bankarstvo bilo čim jednostavnije i ugodnije."

Perspektivno tržište s fleksibilnim načinima rada, najveća potražnja za developerima

Na tome u njegovom timu radi 40-ak ljudi, uz još 20-ak studenata i vanjskih suradnika. Uz developere tu su i arhitekti, poslovni analitičari, project manageri, quality assurance inženjeri i system integratori.

Radi se o perspektivnom tržištu i Ivan nam priča da često imaju brojne otvorene pozicije: "Kao i svi u IT-ju, najviše tražimo developere, Android, iOS, Java, Flutter, ali nećemo se buniti ni na dobrog arhitekta, integratora, poslovnog analitičara ili QA-a."

Dodaje da je pandemija donijela promjene i u načinu rada u IT-ju, a ključna riječ je fleksibilnost. Na unaprjeđivanju aplikacija za mobilno bankarstvo Ivan i njegov tim rade iz raznih dijelova Hrvatske, neki rade prema hibridnom modelu, a neki i potpuno remote.

"Android developer Franjo je zaposlen kao isključivo remote. Bio je nekoliko puta u Zagrebu, upoznao je ostatak tima, ali većinu vremena radi iz svog stana i odlično funkcionira. Imam i situaciju gdje se Hugo, server side developer, tijekom pandemije preselio u Pulu da isproba život tamo. U međuvremenu mu se to toliko svidjelo da je u Puli kupio stan i sad živi i radi od tamo", opisuje Ivan. 

"Stroga pravila oko radnog mjesta su prošlost. Smatram da se trenutna situacija s remote radom neće promijeniti i više se nikad u potpunosti nećemo vratiti u urede na onaj način kako je to bilo prije pandemije", zaključuje. 

Preuzeli model generacije Z

Radu izvan radnog mjesta su se prilagodili brzo, a misao vodilja bila im je opuštenost: "Na početku pandemije su svi forsirali kamere na svakom sastanku, a mi smo to ludilo izbjegli u startu i vidim da čak i znanost sad prepoznaje te kamere osam sati dnevno kao nešto što je mentalno i fizički naporno."

Pojednostavili su i pisane kanale komunikacije, chat i mail.

"Oni su prije bili jako formalni jer se pisani trag uzimao kao glavni dokaz da ste preuzeli neku obvezu i da ćete ju izvršiti. Mi smo takve kanale učinili puno fleksibilnijima - kao prostor za slobodnu i opuštenu komunikaciju gdje dogovarate detalje posla, ali i pričate o MasterChefu ili o tome je li Bruno Petković najbolji odabir za prvog napadača reprezentacije. Mi smo ovdje zapravo preuzeli model komunikacije generacije Z, koja pomalo zauzima svoje mjesto na tržištu rada. Oni su odrasli online, neki od njihovih odnosa postoje isključivo online i funkcioniraju - zašto ne bismo najbolje dijelove te komunikacije prenijeli i u poslovni svijet?" kaže Ivan.

Kakvi se ljudi traže 

Metode rada svog tima Ivan Glazer prezentirao je i na konferenciji .debug 2022. Održao je vrlo posjećeno predavanje na temu "Kako upravljati menadžerom? Vodič za developere", u kojem je pričao o važnosti komunikacije u timu. Kako kaže, komunikacijske vještine su sve važnije u IT industriji, pa i u ASEE-u na ovo stavljaju velik naglasak kad zapošljavaju nove ljude.

"Ne postoji idealan kandidat i ne treba ga tražiti, ali bitno je da je dobar match s timom i s projektom na kojem će raditi. Osobnost je također jako bitna. Vremena u kojima su developeri programirali u nekom podrumu bez kontakta s bilo kim su prošla", govori Ivan. 

Precizira i kakve ljude traže: "Tražimo dosta zaokružene ličnosti koje su dobre u developmentu, ali i koje znaju komunicirati svoje potrebe, pogotovo s klijentom. Znam da je ovo drugo zahtjevno, ali ako vidimo potencijal za to, pomoći ćemo da im se zaokruže i u tom smjeru. Jedan naš senior je u vrijeme kad sam došao na sva pitanja odgovarao s 'da' ili 'ne' jer je smatrao da se sve podrazumijeva. Sad daje toliko dobra objašnjenja da je među našim najtraženijim ekspertima - i interno i među klijentima", pojašnjava.

S obzirom na to da se mobilno bankarstvo pokazalo kao budućnost, veliku ulogu imaju IT tvrtke koje rade na njegovu razvoju. IT tvrtke rade i na širenju svojih resursa, prije svega onih ljudskih. Tako su i u ASEE-u neprestano u potrazi za stručnjacima s tehničkim i komunikacijskim vještinama kako bi aplikacije bile što naprednije, a korisnici imali što ugodnije i sigurnije iskustvo korištenja. 

Sadržaj donose Index i ASEE u skladu s najvišim profesionalnim standardima.