SAUDIJSKA Arabija, najveći svjetski proizvođač i izvoznik nafte, prepolovila je svoju dnevnu proizvodnju nakon razornog napada dronovima na naftna postrojenja. Za napad su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici Huti, koji su već napadali Saudijsku Arabiju i više od četiri godine su u ratu s jemenskom međunarodno priznatom vladom, koju vojno podupire upravo Saudijska Arabija.

S druge strane, SAD i Saudijci odavno optužuju Iran da osigurava naoružanje i obuku za svoje šijitske saveznike Hute, što Iran poriče. 

Američki predsjednik Donald Trump napisao je na Twitteru da SAD "ima razloga vjerovati da zna" tko je odgovoran za napad na saudijsko naftno postrojenje i da se priprema oružana intervencija ovisno o potvrdi. 

Evo što dosad znamo o napadima.

Što se dogodilo u subotu ujutro?

Saudijski naftovodi, naftne instalacije i tankeri povremeno su bili pod napadima tijekom prošle dvije godine, ali analitičari kažu da je ono što se u istočnoj Saudijskoj Arabiji dogodilo u ranim jutarnjim satima subote velika eskalacija – pogodak u žilu kucavicu saudijske naftne industrije. U 3:31 i 3:42 u subotu glasne eksplozije odjeknule su naftnim poljem Khurais i postrojenjem za preradu Abqaiq, koji su u vlasništvu saudijskog Aramcoa, državne naftne kompanije koja se često opisuje kao saudijski krunski dragulj, piše britanski dnevni list The Guardian.

Eksplozije su pokrenule požare koji su ugašeni tek nakon nekoliko sati i čini se da su izazvali značajnu štetu. Izvori iz saudijskog ministarstva nafte kažu kako je proizvodnja smanjena za oko pet milijuna barela dnevno, odnosno za polovicu od trenutačne saudijske proizvodnje od 9,7 milijuna barela dnevno, što iznosi pet posto svjetske proizvodnje.

Tko je odgovoran?

Huti, pobunjeničko pleme koje podržava Iran, koje se protiv vojne koalicije na čelu sa Saudijskom Arabijom u susjednom Jemenu bori već četiri godine, preuzeli su odgovornost za napad. Glasnogovornik je rekao kako je napad izvelo 10 dronova. Huti su nedavno nabavili moćniju bespilotnu tehnologiju koja im je omogućila napade na ciljeve udaljene i do 1500 kilometara, navode Ujedinjeni narodi. Prošlih je mjeseci bilo nepotvrđenih izvještaja o napadima dronova Huta na civilne zračne luke u Saudijskoj Arabiji, Abu Dhabiju i Dubaiju. Zapadne vlade i saudijska vlada vjeruju da je Iran pomogao Hutima da nabave i koriste napredne dronove, što odbacuju i Teheran i jemenski pobunjenici.

Međutim, SAD kaže kako nema dokaza da je napad došao iz Jemena i odgovornost je potpuno prebacio na Iran, smatrajući to samo još jednom prijetnjom tankerima i infrastrukturi tijekom prošlih mjeseci. SAD tvrdi da iza napada stoji Iran koji tako pokušava odgovoriti na sankcije na iransku naftu, zbog kojih trpi iransko gospodarstvo.

Američka vlada ima satelitske snimke za koje dužnosnici tvrde da pokazuju najmanje 19 udarnih točaka na dvama saudijskim energetskim postrojenjima, uključujući i štetu na srcu postrojenja Abqaiq. Dužnosnici su medijima rekli kako fotografije ukazuju na učinke u skladu s napadom iz smjera Irana ili Iraka, a ne s juga, iz Jemena. Teheran kaže kako nema ništa sa subotnjim napadom.

Zašto je ovaj napad tako važan?

Abqaiq je najveće postrojenje za preradu nafte na svijetu, u kojem se oko dvije trećine sve saudijske nafte rafinira i čisti od nečistoća kao što su sumpor i pijesak. "To je srce naftne infrastrukture Saudijske Arabije", kaže Homayoun Falakshahi, analitičar za naftu i plin u Kpleru, pariškoj kompaniji za energetske podatke.

Objekt takvog značenja trebao je biti izoliran od šire nestabilnosti Bliskog istoka. "Zbog svoga značaja Abqaiq je iznimno dobro zaštićen, pod izuzetno visokim mjerama sigurnosti", kaže Falakshahi.

Činjenica da ga se može ozbiljno izbaciti iz redovnog rada znak je da je globalna energetska infrastruktura ranjivija nego što se dosad vjerovalo i da se smatra legitimnim ciljem.

U kakvim su savezništvima lokalni igrači?

Hute se smatra dijelom mreže milicija na Bliskom istoku koje sponzorira ili im na drugi način pomaže Teheran u široj borbi sa Saudijskom Arabijom za dominaciju Bliskim istokom koja datira još od Iranske revolucije iz 1979. godine. Iako nema izravnih sukoba, borba se vodi kroz druge igrače u Siriji, Libanonu, Jemenu i drugim zemljama.

Iran i dalje poriče da materijalno pomaže Hutima, ali ih je ove godine još otvorenije podržao, pozvavši glasnogovornika Huta u Teheran, gdje ga iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei pohvalio kao "svetog ratnika".

Kakav je utjecaj napada na cijene nafte?

Vijesti o napadima uzdrmale su financijska tržišta pa je odmah porasla cijena nafte. Cijena barela nafte Brent porasla je 20 posto u ponedjeljak, na gotovo 72 dolara (prije napada bila je na 60 dolara). To je veliki skok, najveći otkako je ova klasifikacija uvedena sredinom 80-ih. Potom se cijena spustila na oko 66 dolara, nakon što je Donald Trump obećao osloboditi dio američkih naftnih rezervi kako bi nadoknadio manjak iz Saudijske Arabije. No, u usporedbi s petkom, to je i dalje 10 posto viša cijena i najviša u posljednja dva mjeseca.

Ekonomisti vjeruju da će cijena nafta nastaviti rasti ne bude li Aramco mogao brzo uspostaviti prijašnju proizvodnju ili ako se dogodi vojna akcija u Perzijskom zaljevu. Viša cijena nafte može usporiti globalni rast. Ona povećava cijenu transporta i svih naftnih derivata. To potiče inflaciju pa potrošačima ostaje manji raspoloživi dohodak.

Što bi se moglo sljedeće dogoditi?

Trump kaže kako je njegova vlada spremna odgovoriti onome tko je izveo subotnje napade, dajući do znanja da će SAD to smatrati opravdanjem vojnog udara na Iran. Ipak, svaki takav napad nosio bi značajan rizik od eskalacije, a dosad se Trump nije želio upuštati u takav rizik. Kratkoročno, napadi su vjerojatno razbili svaku mogućnost da se Trump sastane s Hassanom Rouhanijem, iranskim predsjednikom, koji sljedećeg tjedna dolazi u New York na otvaranje 74. zasjedanja glavne skupštine UN-a. Iako se trenutačno čini da je odluka na američkom predsjedniku, to bi se moglo brzo promijeniti.