SVI SU OČEKIVALI da će protuofenziva Ukrajine na ruske položaje biti teška. Ali možda ne tako teška kao što je pokazalo. Nakon više od dva mjeseca iscrpljujućeg ratovanja na golemoj liniji bojišnice koja se proteže od istoka do juga zemlje, kijevske snage još nisu postigle veći prodor. Iako su prije nanosili teške gubitke Rusima koji su napadali, sada su oni pretrpjeli značajne gubitke i zapeli u gustišu ruskih minskih polja, rovova i drugih utvrda.

Njihovi su dobici bili relativni, bez obzira na milijarde dolara zapadne pomoći uložene u pripremanje ukrajinskog pritiska da povrati izgubljeni teritorij, piše The Washington Post.

Poteškoće su dovele američku obavještajnu zajednicu do zaključka da ukrajinska protuofenziva neće ispuniti barem jedan od svojih ključnih ciljeva - oslobađanje ključnog jugoistočnog grada Melitopolja. "Ako se to pokaže točnim, to bi značilo da Kijev u ovogodišnjem napadu neće ispuniti svoj glavni cilj prekidanja ruske kopnene poveznice s Krimom", napisali su John Hudson i Alex Horton.

Vrata Krima

Melitopolj, koji se proteže između dvije ključne autoceste i željezničke pruge, smatra se vratima Krima. Njegovo ponovno zauzimanje osakatilo bi sposobnost Rusije da ojača poluotok i zadalo bi demoralizirajući udarac, stvarajući bezbrojne strateške glavobolje Kremlju i otvarajući vrata Ukrajini za pritisak prema Krimu, koji je Moskva nezakonito anektirala 2014. godine.

Ukrajinski dužnosnici, uključujući predsjednika Volodimira Zelenskog, inzistirali su na tome da će njihove trupe povratiti svaki pedalj ukrajinske zemlje, uključujući Krim. U javnosti su zapadni političari i diplomati prihvatili ovu viziju, ponavljajući da će njihove vlade podržavati Ukrajinu u njezinoj obrani koliko god je potrebno. Privatno, razgovori su mračniji i skeptičniji, a mnogi dužnosnici turobno gledaju na izglede Ukrajine da protjera ruske osvajače.

Nova procjena američkih obavještajnih službi odražava konsenzus o kojem se manje govori, ali je u nastajanju. U petak je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan pokušao umanjiti njezin značaj. "Tijekom prošle dvije godine bilo je puno analiza s raznih strana o tome kako će se ovaj rat odvijati. Vidjeli smo brojne promjene u tim analizama kako se dinamički uvjeti na bojnom polju mijenjaju", rekao je novinarima u Camp Davidu uoči summita SAD-a s Južnom Korejom i Japanom.

Ali američki dužnosnici i njihove europske kolege sve su oprezniji u pogledu onoga što se nadaju da ukrajinska protuofenziva može postići. "Rekao sam prije nekoliko mjeseci da će ova ofenziva biti dugotrajna, krvava i spora. I upravo takva i jest", rekao je general Mark Milley, načelnik Združenog stožera američkih oružanih snaga za The Washington Post prošli tjedan.

"Da bismo angažirali naše rezervne snage, moramo biti sigurni da su putevi prohodni. Radije ćemo ići sporije i pobrinuti se da sačuvamo živote naših vojnika", rekao je Jurij Sak, savjetnik ukrajinskog ministra obrane.

Rat se zaoštrava i daleko od prve linije

Analiza Instituta za proučavanje rata kaže da je "preuranjeno donositi procjene o ukupnom uspjehu tekućih ukrajinskih protuofenzivnih operacija koje se odvijaju duž nekoliko linija napredovanja prema nekoliko različitih ciljeva".

Daleko od prve linije, rat se također zaoštrava. Dok je Ukrajina pojačala napade dronovima na ruski teritorij, Rusija nastavlja svoju neselektivnu kampanju raketnih napada na ukrajinska civilna područja. U subotu je u ruskom napadu na trg u sjevernom gradu Černihivu ubijeno najmanje sedam ljudi, uključujući jedno dijete. Zelenski, koji je bio na putovanju sjevernom Europom u potrazi za vojnom pomoći, obećao je da će Ukrajina "odgovoriti opipljivo".

Stvarnost ove teške borbe dovela je do nekih neobično otvorenih priznanja. Visoki dužnosnik NATO-a Stian Jenssen izazvao je negodovanje Ukrajine nakon što je rekao da bi Ukrajina mogla biti primljena u NATO ako prihvati neke teritorijalne ustupke Rusiji.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je Jenssenov šef, morao je izgladiti primjedbe svog podređenog: "Ukrajinci i samo Ukrajinci mogu odlučiti kada postoje uvjeti za pregovore i što je prihvatljivo rješenje".

Vječni rat ide u prilog Putinu

Ali čini se da su ukrajinski ustupci nešto što su mnogi u zapadnim zemljama spremni prihvatiti. Uloga SAD-a u pružanju potpore Ukrajini vjerojatno će postati polarizirajuća kod kuće kako se rat bude odmicao, a predsjednički izbori 2024. približavali. Neke ankete pokazuju da je većina američkih glasača, posebice republikanaca, skeptična prema dodatnoj pomoći Kijevu.

To prihvaćaju i neki koji se natječu za republikanskog predsjedničkog kandidata. "Naš cilj ne bi trebao biti da ruski predsjednik Vladimir Putin izgubi. Naš bi cilj trebao biti da Amerika pobijedi", rekao je Vivek Ramaswamy za CNN u četvrtak, sugerirajući da američka ulaganja u ukrajinsku borbu za opstanak guraju Rusiju i Kinu bliže jedno drugom.

"Zamrznuo bih sadašnje linije, a to bi dijelove regije Donbas ostavilo Rusiji. Također bih se dodatno obvezao da Ukrajina neće biti primljena u NATO", rekao je Ramaswamy.

Ovaj prijedlog objašnjava zašto Bidenova administracija misli da je Putin posvećen vođenju rata do izbora 2024. "Putin zna da bi vodeći republikanski kandidat za predsjednika iduće godine, bivši predsjednik Donald Trump, prekinuo američku potporu Ukrajini i da u Europi ima drugih poput njega. Vječni rat ide u prilog Putinu, a ne Ukrajini", napisao je Tom Malinowski, bivši demokratski kongresnik i američki diplomat.

U svom komentaru Malinowski je sugerirao da bi najbolje pragmatično rješenje bilo podržavanje ukrajinske protuofenzive koliko god je to moguće do sljedeće godine i velikog summita NATO-a u Washingtonu. Tamo bi se zapadni vojni savez obvezao na proširenje članstva i ugovornu zaštitu Ukrajine nad teritorijem koji kontrolira. To bi označilo implicitni ustupak teritorija Rusiji, ali bi Putinu zadalo istinsku stratešku noćnu moru pretvaranja nacije čiji je suverenitet dugo odbacivao u još jednu snažnu članicu NATO-a na svojim granicama.

Diplomatska pobjeda

Razgovor o završnici rata, međutim, ostaje nejasan. Dosad se nije ostvarila ruska predanost pregovorima u dobroj vjeri. "Nitko ozbiljno ne razmatra niti raspravlja o diplomatskom okončanju rata. To je pojam koji mnogim visokopozicioniranim Rusima izgleda kao osobna prijetnja, s obzirom na sve ratne zločine koje je njihova zemlja počinila i odgovornost koju cijela elita sada snosi za pokolj u Ukrajini", napisala je Tatjana Stanovaja za Foreign Affairs.

"Mir za Ukrajinu mora u jednom trenutku uključivati pregovore s Rusijom. No s obzirom na neumoljiv stav Kremlja, teret dokazivanja vjerodostojnosti njegovih pregovaračkih ponuda bio bi iznimno visok. Primirje temeljeno na zamrzavanju statusa quo u obliku nastavka ruske okupacije Krima i Donbasa nagradilo bi Putinovu agresiju i samo zaustavilo neprijateljstva", napisala je znanstvenica Brookings Constanze Stelzenmüller u nedavnom eseju.

Kako bi se izbjegao rizik da kraj rata postane međurazdoblje između ratova, zaključila je Stelzenmüller, samo najjača jamstva - jasan, konstruktivan i nadamo se, kratak put do članstva u NATO-u i EU - mogu zadovoljiti sigurnosne interese Ukrajine i one iz zapadnog saveza.

Potpuna diplomatska pobjeda Kijeva mogla bi pomoći nadomjestiti izostanak potpune vojne pobjede.