NA DANAŠNJI dan 1521. godine papa Lav X. donio je važnu bulu za politiku tadašnje Crkve. U njoj je javno ekskomunicirao njemačkog teologa po imenu Martin Luther. Događaj je samo dodatno potaknuo animozitete među vjerskim frakcijama koje su tada vladale. Bilo je to vrijeme reformacije i protureformacije, odnosno vrijeme procvata protestantskih crkava i nastojanja Katoličke crkve da zadrži vlast u Europi.

Objedinio kritiku Crkve u 95 teza

Martin Luther bio je njemački svećenik koji je četiri godine ranije zakucao svojih 95 teza pred vrata crkve u Wittenbergu. U svom tekstu Martin je pozivao Crkvu da se vrati svojim starim i čistim korijenima te se riješi sveopćeg hedonizma i licemjerja. Svojim je korumpiranim kolegama svećenicima najviše zamjerao činjenicu da prodaju oprost grijeha, što nije u skladu s kršćanskim učenjem.

Martinovo djelovanje utjecalo je na vjernike u cijeloj Europi te prisililo Crkvu na ozbiljne reforme, premda je kritika kakvu je Martin uputio Crkvi bila više-manje ista već 200 godina.

Crkva je isprva zanemarila njegove kritike, no samo dvije godine kasnije bilo je jasno da Martin Luther ima iza sebe brojne sljedbenike, što iz redova svećenstva, što iz naroda, koji su tražili promjene. 1520. godine Lav je dao Martinu rok od godinu dana da povuče svoje stavove i vrati red i stabilnost u Crkvi. On je to odbio napraviti pa je 3. siječnja iduće godine javno ekskomuniciran.

Nakon bule Luthera su oteli... njegovi saveznici

Njegov se život nakon te točke drastično promijenio. Uskoro je pozvan na skup kod svetorimskog cara, gdje je pozvan da povuče svoje teze, što on i dalje nije činio. Uskoro je javno prozvan heretikom i odmetnikom.

Međutim, imao je potporu i u raznim aristokratskim krugovima. Uskoro je organizirana "otmica" Martina Luthera. Bogataši su ga sakrili u dvorac Wartburg i dali mu pseudonim vitez Jörg. Tamo je provodio vrijeme prevodeći Novi zavjet na njemački jezik. Ideja je bila da se i običan puk može upoznati sa Svetim pismom kako bi riječ Božja bila dostupna svima.

Povratak u službu

Već sredinom 1520-ih vratio se u Wittenberg i nastavio širiti svoje ideje. Razlog tome bila je činjenica da ga je štitilo plemstvo koje je jasno poručilo Rimu da ga neće predati. Njegova sljedba otada je još više rasla, a Luther se ostatak života bavio definirajući protestantska načela.

1525. se oženio bivšom časnom sestrom Katarinom von Borom. Imali su šestero djece i vodili obiteljski život. Odbacivanje celibata također je bila jedna od njegovih ideja.

Luther je umro 1546. godine u svom rodnom gradu Eislebenu u Njemačkoj. Tamo je održao i posljednju propovijed. Pokopan je u crkvi sv. Marije u Wittenbergu, istoj onoj crkvi gdje je objavio svojih 95 teza.