OVIH dana u jednoj javnoj garaži u Norrköpingu ubijen je švedski reper sirijskog podrijetla Ninos Khouri, umjetničkog imena Gaboro. Bila je to klasična sačekuša i hladnokrvna egzekucija. Gaboro je bio svjestan što mu slijedi kad je vidio cijev pištolja ispred sebe. Počeo je bježati i moliti za milost, ali ubojica ga je pogubio s više hitaca.

I sve snimao mobitelom. Snimka Gaborovog ubojstva dan prije njegova 24. rođendana počela je još iste večeri kružiti društvenim mrežama. Njegovi fanovi i švedska reperska zajednica tako su saznali za njegovu smrt nekoliko sati prije nego što je policija šturo objavila da je u pucnjavi u Norrköpingu ubijen mlađi muškarac.

Velik je to broj, ali stanje se popravilo

Gaboro je 41. žrtva obračuna vatrenim oružjem ove godine u Švedskoj. Motivi su, kao i obično, kontrola trgovine ilegalnim narkoticima i osveta za neka ranija ubojstva i napade. Ovaj fenomen, već godinama karakterističan za Švedsku, ali bitno manje za ostale nordijske zemlje, posljedica je sukoba unutar organiziranog kriminala.

I počinitelji i mete pucnjava većinom su mladi muškarci imigrantskog podrijetla. Najčešće su rođeni u Švedskoj, a njihovi su roditelji u Skandinaviju došli s Bliskog istoka, iz sjeverne Afrike ili s Balkana. U pravilu se nasilje povezano s kriminalnim podzemljem događa na širem području triju najvećih švedskih gradova, Stockholma, Göteborga i Malmöa, no u posljednjih nekoliko godina stanje u druga dva grada prilično se popravilo, dok je švedska prijestolnica iznadprosječno zastupljena u statistikama smrtonosnog nasilja.

Iako je švedska stopa smrtonosnog nasilja (broj ubijenih na milijun stanovnika) danas otprilike 40 posto niža u odnosu na vrhunac krajem 80-ih godina, a ukupna stopa ubojstava u Švedskoj ne odskače ni od nordijskog ni od europskog prosjeka, činjenica da se najviše ubojstava događa vatrenim oružjem na javnim mjestima specifična je isključivo za Švedsku.

U ostalim zemljama Europske unije najčešće se u smrtonosnom nasilju koriste razni oštri predmeti, poput noževa, škara, sjekira i odvijača, dok postoji jasan trend odmaka od vatrenog oružja.

Drastičan pad broja pucnjava

Međutim, u posljednje dvije godine i u Švedskoj je vidljiv drastičan pad broja pucnjava, a bitno je manje i smrtno stradalih i ozlijeđenih. Prema statistici Švedske televizije (SVT), tijekom 2022. godine dogodilo se 390 pucnjava u kojima su ubijene 62 osobe, a 107 je ranjeno. Nakon blagog pada u sve tri kategorije 2023. godine, do posljednjih sedam dana ove godine zabilježeno je 256 pucnjava s 41 smrtnim slučajem i 60 ozlijeđenih.

Ovogodišnji broj pucnjava najmanji je od 2016. godine, broj ubojstava pao je na razinu iz 2017., dok se broj ozlijeđenih vatrenim oružjem vratio približno na razine iz 2008. 

"Prilično je očigledno da se trend u smrtonosnom nasilju preokrenuo. Uzroci ove promjene su brojni i pripisujem ih nastojanjima posljednjih dviju švedskih vlada, pravosudnog sustava i sve boljoj prevenciji, ali ponajprije bih istaknuo da je policija snažno unaprijedila svoje metode, dobila nove resurse i nove zakonske mogućnosti te jednostavno postala mnogo bolja u svom poslu", rekao je nedavno za švedski nacionalni radio Manne Gerell, docent kriminologije na Sveučilištu u Malmöu.

Policijska statistika riješenih ubojstava povezanih s organiziranim kriminalnom otkriva zašto je situacija ove godine bitno bolja. Nakon što se od 2000. do 2022. postotak riješenih slučajeva, dakle onih kod kojih je počinitelj identificiran, uhićen i osuđen ili čeka suđenje, kretao od 29 do 44 posto, prošle godine riješeno je čak 72 posto ubojstava.

Evo i objašnjenja

I iza ove drastične promjene stoji zanimljivo objašnjenje. Budući da su s vremenom mnogi pripadnici kriminalnog podzemlja završili u zatvoru, pobjegli u inozemstvo ili se pasivizirali zbog sve prisutnijeg policijskog nadzora i pritiska, za izvršenje napada vatrenim oružjem organizirani kriminal sve češće angažira tinejdžere koji intelektualno i emocionalno nisu dorasli zadatku.

Privučeni obećanjima o lakoj zaradi i uvjeravanjima da ih zbog dobi čekaju blage kazne čak i ako budu uhvaćeni, ovi srednjoškolci (a sve češće i osnovnoškolci) prihvaćaju narudžbe za ubojstva preko društvenih mreža i komunikacijskih aplikacija. Policija ih uglavnom pronalazi brzo nakon izvršenja napada, a nerijetko se i sami prijavljuju, no do naručitelja kaznenih djela je kudikamo teže doći. Naime, u pravilu izvršitelji nisu u izravnom kontaktu s inicijatorima.  

Zbog toga je trend smanjivanja broja pucnjava ponajprije posljedica djelovanja policije i ostalih državnih institucija, a ne neke vidljive oseke organiziranog kriminala.

"Iako ove godine stvari izgledaju bolje, ne treba se previše prepustiti samozadovoljstvu. Još uvijek postoji rizik od pogoršanja zato što i dalje postoji nezanemariva skupina mlađih tinejdžera koji su spremni sudjelovati u oružanom nasilju", ističe kriminolog Gerell i dodaje: "Prema njima treba djelovati preventivno, treba spriječiti njihovu regrutaciju u kriminalno podzemlje." 

U padu je i broj podmetnutih eksplozija

U padu je i broj podmetnutih eksplozija, posljednjih godina omiljene metode organiziranog kriminala za upozoravanje i zastrašivanje konkurenata i svjedoka. Prošle godine zabilježeno je rekordnih 149 eksplozija, uglavnom pred kućnim vratima i pročeljima, dok ih je tijekom 2024. bilo 20 do 25 posto manje.

"Zvuči jednostavno, ali uveli smo prilično duboke promjene u svoj rad. Da bi se to postiglo, svaka osoba u dugačkom policijskom lancu mora imati najbolje uvjete i informacije za obavljanje svog zadatka. Treba imati na umu da se naši protivnici stalno razvijaju u skladu s onime što radimo, tako da je to kontinuirana partija šaha", rekao je za dnevni list Aftonbladet Johan Olsson, voditelj policijskog Nacionalnog operativnog odjela.

U skladu s pozitivnijom statistikom kreću se i stajališta švedskih građana u smislu osobne sigurnosti. Ankete pokazuju da u rujnu 2024. godine 75 posto Šveđana nije bilo zabrinuto ili nije bilo posebno zabrinuto zbog stope smrtonosnog nasilja. U lipnju 2023. godine na isti način razmišljalo je 67 posto Šveđana.