Foto: Index/Berner Zeitung

TEMA masovnog iseljavanja iz Hrvatske probila se i u švicarske medije, pa je nedavno Berner Zeitung objavio reportažu pod naslovom “Hrvatski gubi svoju mladež”, u kojoj se potresno opisuje kako cijele obitelji odlaze iz Slavonije u Njemačku i druge članice Europske unije.

“Glava kuće je rijetko u svojem domu. “Naravno da nam nedostaje tata”, priznaje otvoreno Luka Lovrić sjedeći na kauču u dnevnoj sobi svoje kuće u Vukovaru. Otprilike jednom mjesečno njegov otac ih dolazi posjetiti iz Stuttgarta, u kojem radi kao kuhar. Luka bi se rado odselio u Njemačku koja mu se sviđa, kaže ovaj 13-godišnjak: “No u Vukovaru su naši prijatelji, naša obitelji. Ako bismo se odselili, baka bi ostala sama.”

Berner Zeitung ističe to kao tek jedan primjer “podijeljenih obitelji i razapetih života” nakon što je Hrvatska 2013. ušla u Europsku uniju i time su se granice otvorile za radnike iz Hrvatske, što vrijedi i za Švicarsku od početka ove godine. Ističe se da se “egzodus radnika iz najnovije članice EU-a naročito osjeti u protekle dvije godine” te da je veliko iseljavanje masovno pogodilo Slavoniju, “nekad žitnicu Hrvatske koja je od uzorne regije mutirala u nazadnu”.

U Hrvatskoj se radnicima plaće često ne isplaćuju ili kasne mjesecima

Švicarski list citira i Lukinu majku, Vukovarku Božana Lovrić, koja kaže da se nadala kako će se Vukovar nakon rata obnoviti te da će “život postati bolji”, no “ispalo je drugačije. Većina mladih se iseljava, s ili bez obitelji. I moja dva brata u međuvremenu rade u Njemačkoj.” Napominje se da službene statistike “ne daju pravu mjeru ubrzanog egzodusa jer se većina iseljenika ne odjavljuje”, no bolju sliku daju podaci da se nezaposlenost mladih u Hrvatskoj od 2014. smanjila s 44,5 posto na 26 posto, a sveukupna nezaposlenost sa 17,5 na 11 posto.

Konstatira se da iseljavanje iz Slavonije ima “zastrašujuće razmjere” te da se samo u jednoj godini broj vukovarskih učenika smanjio za petinu. Cijene nekretnina su se također urušile, piše Berner Zeitung i dodaje kako je svaki drugi preostali stanovnik Vukovara ovisan o državnoj pomoći. Vukovar se opisuje kao "grad umirovljenika" sa stotinama praznih kuća.

Borovo u kojem je radilo 24 tisuće ljudi sada se većinom sastoji od “raspadnutih radnih hala i fasada izbušenih rupama metaka” te je u njemu zaposleno tek 500 ljudi, piše Berner Zeitung i ističe da Hrvate u inozemstvo tjeraju ne samo dugogodišnja ekonomska kriza koja je trajala šest godina, nego i “ružni običaju na tržištu rada”, na kojem se plaće isplaćuju s višemjesečnim zakašnjenjem, a često se radnicima ne plaćaju ni doprinosi.