NAJBOLJI način da se klimatske promjene zadrže pod kontrolom jest sadnja stabala na uništenim šumskim područjima veličine Sjedinjenih Država, tvrde znanstvenici, jer bi se tako neutralizirale dvije trećine emisije plinova koji zagrijavaju planet, a za koje je odgovoran čovjek.

Tom Crowther, profesor u Crowther Labu, istraživačkoj skupini na Sveučilištu ETH Zürich, pozvao je stotine tisuća ljudi koji su ove godine izostajali iz škole ili s posla kako bi se pridružili rastućem pokretu za borbu protiv klimatskih promjena da počnu saditi stabla ili financirati takve akcije.

"Svako drugo rješenje za klimatske promjene zahtijeva od svih nas da promijenimo svoje ponašanje ili nam treba odluka političara koji možda vjeruje, a možda i ne vjeruje u klimatske promjene, ili je to znanstveno otkriće koje još nemamo", izjavio je za Reuters.

"Ovo nije samo naše najmoćnije rješenje - ovo je rješenje u kojemu svi možemo sudjelovati", istaknuo je.

Studija Crowther Laba

Sadnja drveća kako bi se upila četvrtina ugljikovog dioksida ambiciozan je cilj, kazao je Crowther dodavši da se to može postići ako se uključe svi oni koji su zabrinuti zbog globalnog zatopljenja.

Znanstvenici Crowther Laba objavili su u četvrtak prvu studiju o tome. Studija objavljena u stručnom časopisu Science analizirala je maksimalnu količinu ugljikovog dioksida koja se može upiti ako se na sva dostupna degradirana šumska područja ponovno posadi drveće.

Najbolja mjesta za obnovu šuma nalaze se u tropima zbog brzine kojom drveće ondje raste.

Na internetskoj stranici Crowther Laba nalazi se globalna karta sa savjetima o tome koju vrstu drveća saditi i koliko ih se može uzgajati u vrtovima.

Aktivizam za zaštitu okoliša 

Tropi su izgubili 12 milijuna hektara šumskog pokrova 2018. većinom zbog požara i krčenja kako bi se napravile poljoprivredne površine, što je četvrti najviši godišnji gubitak od 2001., otkako se vodi evidencija, objavio je Global Forest Watch.

Aktivisti za zaštitu okoliša kažu da vođenje brige o postojećim šumama i obnova degradiranih šuma sprječava poplave, skladišti ugljikov dioksid, ograničava klimatske promjene i štiti bioraznolikost.

Diljem svijeta prostire se 5,5 milijardi hektara šume.

Mnoge države već su se obavezale na pošumljavanje u skladu s programom Bonn Challenge dogovorenim u Njemačkoj 2011.

Ovaj program predstavlja napor na globalnoj razini da se do 2020. obnovi 150 milijuna hektara iskrčenog i uništenog zemljišta, a do 2030. trebalo bi se obnoviti 350 milijuna hektara. Program Bonn Challenge odobren je i proširen u tzv. njujorškoj Deklaraciji o šumama na UN-ovom sastanku o klimi 2014. godine.