"AKO želiš mir, pripremi se za rat", stara je izreka po kojoj se vode sve države u nesigurnim vremenima. A vremena su zadnjih nekoliko godina globalno postala nesigurnija nego što su bila 90-ih i u prvom desetljeću ovog stoljeća. Zbog toga se države svijeta ponovno naoružavaju.

Rat u Ukrajini, rat u Izraelu, napetosti u Južnom kineskom moru i oko Tajvana, najveći broj sukoba u zadnjih nekoliko desetljeća koji se istovremeno odvijaju u Africi, vječno nestabilni Kavkaz te druge trenutne i moguće krize su zemljama razlog za oprez i povećanje izdvajanja za vojsku.

Neformalni svjetski policajac, SAD, pokazuje znakove napuštanja pokušaja da se vojno osiguravaju sva područja na svijetu, volja da se osiguravaju vanjske granice sfere utjecaja kolektivnog Zapada je sve manja.

Države povećavaju vlastita izdvajanja za vojsku jer se više ne mogu osloniti na to da će SAD osiguravati kakav-takav relativni globalni mir kakav je postojao zadnje desetljeće prošlog i prvo desetljeće ovog stoljeća, koji su prema prosječnoj smrtnosti u ratnim sukobima (od 0.3 do 1.3 osobe na 100 tisuća ljudi) na razini svijeta bili najmirniji u povijesti.

Veliki rast vojnih troškova zadnjih nekoliko godina, SAD još uvijek uvjerljivo najviše izdvaja

Prema istraživanju Stockholmskog instituta za istraživanje međunarodnog mira, u 2022. su države svijeta potrošile ukupno 2240 milijardi dolara za vojsku, što je rast od 3.7 posto u odnosu na 2021. Vojni izdaci u Europi zabilježili su najveći međugodišnji porast u najmanje 30 godina. Većina rasta u Europi se odnosila na Rusiju i Ukrajinu, ali je taj rat potaknuo druge države da više troše na obranu.

Najviše za vojsku izdvaja SAD. Njegov vojni proračun od 877 milijardi dolara čini čak 39 posto ukupnog svjetskog troška. Ali rast troškova od 2013. do 2022. je samo 3.7 posto, što je jedna od najmanjih stopa rasta u svijetu.

Troškovi su izraženi u vrijednosti dolara iz 2021., da bi se korigirala razlika u cijenama između godina. Vojni trošak izražen udjelom u BDP-u SAD-a se čak smanjio u promatranom razdoblju s 4 posto na 3.5 posto.

SAD je jedna od dvije države među 15 država s najvećim troškom za vojsku koje su imale rast troškova za vojsku manji od 10 posto. Još jedna iznimka je Saudijska Arabija, koja je smanjila vojne troškove.

Kina ubrzano ulaže u vojsku

Drugo najveće izdvajanje ima Kina, s 292 milijarde dolara i 13 posto svjetskog udjela. Iako je udio vojnih troškova u BDP-u pao s 1.7 posto na 1.6 posto, ukupno izdvajanje je raslo za čak 63 posto. 2022. je 28. uzastopna godina rasta kineskih vojnih troškova.

Stockholmski institut za istraživanje međunarodnog mira naglašava da je na kongresu Komunističke partije u listopadu prošle godine potvrđen snažan fokus na jačanje kineskog naoružanja, industrijsku vojnu bazu i promicanje novih vojnih tehnologija.

Unatoč tome što je druga najveća vojna sila, od 2018. do 2022. Kina je bila četvrti najveći izvoznik oružja, s udjelom od 5.2 posto, nakon SAD-a (40 posto), Rusije (16 posto) i Francuske (11 posto). Kina ima i najveći broj ljudstva u vojsci, 2 milijuna ljudi.

Službeni Peking ne priznaje Tajvan kao zasebnu državu, nego taj otok smatra dijelom teritorija komunističke Kine. Vjerojatno bi otok davno bio okupiran da njegovu nezavisnost ne garantira SAD, ali Kina svejedno provocira s vojnim vježbama u moru oko Tajvana i upadima u njegov zračni prostor.

Podaci o vojnim troškovima Rusije vjerojatno nisu točni, prava istina se prikriva

Treća vojna sila svijeta po izdvajanju za vojsku je Rusija, ali je daleko od razine Kine i SAD-a. Procijenjeni ukupni troškovi su 2022. iznosili 84.6 milijardi dolara, što je 4.1 posto BDP-a. Svjetski udio je 3.9 posto.

Problem s podacima za Rusiju je taj što, s obzirom na rat u Ukrajini, nije lako doći do podataka o vojnim troškovima jer se skrivaju. U proljeće 2022. je Ministarstvo financija prestalo objavljivati detalje proračunske potrošnje prema ministarstvima i drugim vladinim odjelima, otkrivajući samo ukupni mjesečni proračun.

U drugom istraživanju Stockholmski institut za istraživanje međunarodnog mira procjenjuje da će ukupna vojna potrošnja u proračunu za 2023. predstavljati 23 posto ukupnog državnog proračuna i 4.4 posto BDP-a, u usporedbi s 21 posto ukupne proračunske potrošnje i 4.4 posto BDP-a u 2022. godini, a 20 posto ukupnog i 3.6 posto BDP-a u 2021.

Ali te procjene su krajnje nesigurne jer se odnose na direktne informacije dobivene od Ministarstva financija Rusije, a ne javne podatke. "Mora se naglasiti da ukupni vojni izdaci nisu istovjetni trošku rata", ističe se.

Osim nesigurnosti u same podatke, troškovi sigurnosnih službi, izgradnje fortifikacija, troškovi održavanja osvojenih teritorija ne spadaju u proračun Ministarstva obrane. Vojne aktivnosti se često financiraju i izvan državnog proračuna, kao što su troškovi mobilizacije i obuke vojnika koji su troškovi regionalnih proračuna. Neke jedinice financiraju i kompanije, kao što su bataljuni Potok i Fakel koje financira Gazprom.

Pet najvećih vojnih sila na svijetu je odgovorno za skoro 2/3 svjetskih vojnih troškova

Velik rast vojnih troškova od 2013. je zabilježen u Indiji, za 47 posto. S 81.4 milijarde dolara je četvrta vojna sila prema troškovima, sa svjetskim udjelom od 3.6 posto. Glavni geopolitički suparnik joj je Pakistan, koji izdvaja tek 10.3 milijarde dolara za vojsku.

Saudijska Arabija izdvaja iznenađujuće puno za vojsku, čak 7.4 posto BDP-a. Ali to je manje nego 9 posto BDP-a 2013. i novčano smanjenje od 2.7 posto u odnosu na 2013. (korigirano za razliku u cijenama).

SAD, Kina, Rusija, Indija i S. Arabija su odgovorni za 63 posto ukupnih svjetskih vojnih troškova, u ukupnom iznosu od 1412 milijardi dolara.

Dvoznamenkast rast troškova UK-a, Francuske, Njemačke, J. Koreje i Japana

Šesto najveće izdvajanje za vojsku 2022. je imalo Ujedinjeno Kraljevstvo, sa 68.5 milijardi dolara. Sedma je Njemačka s 55.8 milijardi dolara, osma Francuska s 55.8 milijardi dolara, deveta Južna Koreja (46.4 mlrd.) i deseti Japan (46 mlrd.).

Osim UK-a, kojemu su vojni troškovi između 2013. i 2022. narasli za 9.7 posto, sve države su imale dvoznamenkastu stopu rasta, između 15 posto (Francuska) i 37 posto (Južna Koreja). Japan je vojne troškove u 2022. povećao za 5.9 posto u odnosu na 2021., a u kolovozu ove godine je najavljen oštar rast vojnog proračuna na 53 milijarde dolara, u odnosu na 46 milijardi 2022.

Ukrajina je 11. vojna sila svijeta po troškovima, golem rast od početka rata

Od 11. do 15. mjesta po ukupnim vojnim troškovima se nalaze Ukrajina (44 mlrd.), Italija (34 mlrd.), Australija (32 mlrd.), Kanada (27 mlrd.) i Izrael (23 mlrd.). U odnosu na 2013. su troškovi narasli između 24 posto (Italija) i 47 posto (Australija), s iznimkom Ukrajine čiji su vojni troškovi zbog napada Rusije na njen teritorij narasli za golemih 1661 posto.

Nabrojanih 15 država čini 82 posto ukupnih svjetskih vojnih troškova ili 1842 milijarde dolara. Od ostalih zemalja se može izdvojiti Poljska, čiji su se vojni troškovi od 2013. skoro udvostručili (rast 95 posto) i u 2022. iznosili 16.6 milijardi dolara.

Rumunjska je imala još veći rast, za 124 posto. S 5.2 milijarde dolara troška je četrdeseta zemlja na svijetu. Većina zemalja je imala dvoznamenkast rast vojnih troškova u promatranom razdoblju.

Vojni troškovi su još uvijek mali dio izdataka država, a njihov rast će biti jako teško financirati

Ukupno države svijeta izdvajaju 2240 milijarde dolara za vojne troškove. To izgleda kao velik iznos, ali unatoč rastu vojna izdvajanja čine manji dio proračunskih troškova država svijeta i mali udio u BDP-u.

Velika većina državnih troškova se troši na socijalna davanja građanima i zdravstvo. Primjerice, SAD će na proračunske kategorije socijalna sigurnost, zdravlje, medicare i dohodovna sigurnost ove godine potrošiti 2512 milijardi dolara, što je više od ukupnih vojnih troškova cijelog svijeta 2022. 

S obzirom na sve zamršeniju sigurnosnu situaciju u svijetu, sve veći broj aktivnih sukoba i povećanja nestabilnosti u "žarištima" nestabilnosti, može se očekivati da će države reagirati i nastaviti povećavati vojne troškove.

Problem s tim je što su države svijeta puno zaduženije nego prethodnih desetljeća, pa je upitno koliko se dodatno mogu zaduživati da bi financirale vojne izdatke. Dodatno, zbog rasta kamatnih stopa na državne obveznice je i cijena državnog duga narasla, što dodatno opterećuje proračun jer znači da će veći dio troškova proračuna u budućnosti biti namijenjen samo za plaćanje javnog duga.