FINSKA se učvrstila na prvome mjestu najsretnijih zemalja na svijetu te je ponijela tu titulu sedmu godinu zaredom, stoji u izvješću Mreže rješenja za održivi razvoj koja djeluje pod pokroviteljstvom UN-a, objavljenom danas.

Prosječna ocjena te nordijske zemlje je 7.7, a slijede je Danska, Island i Švedska. Na drugome kraju ljestvice je Afganistan, koji je usred humanitarne katastrofe nakon povratka talibana na vlast 2020. zauzeo posljednje mjesto od 143 zemlje s ocjenom 1.7.

Ovo je deset najsretnijih zemalja na svijetu.

1. Finska
2. Danska
3. Island
4. Švedska
5. Izrael
6. Nizozemska
7. Norveška
8. Luksemburg
9. Švicarska
10. Australija

Hrvatska na 63. mjestu

Hrvatska je zauzela 63. mjesto, između Bahreina i Grčke te ispred Bosne i Hercegovine koja se nalazi na 65. mjestu.

Slovenija je na 21. mjestu, između Velike Britanije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Nešto lošije je Kosovo koje se nalazi na 29. mjestu. Srbija je na 37. mjestu, dok se Crna Gora nalazi na 75. mjestu, između Kirgistana i Mongolije.

Italija je na 41. mjestu, odmah iznad Gvatemale i Nikaragve. Mađarska je na 56., Sjeverna Makedonija na 84. mjestu.

SAD i Njemačka ispali iz top 20

Prvi put nakon više od 10 godina Sjedinjene Države i Njemačka nisu među 20 najsretnijih nacija, nego su pale na 23. i 24. mjesto. Francuska je zauzela 27. mjesto.

U prvih 20 ušli su Kostarika i Kuvajt, koji su zauzeli dvanaesto i trinaesto mjesto, a među prvih 20 zemalja nema nijedne najmnogoljudnije zemlje svijeta.

"Među prvih deset samo Nizozemska i Australija imaju više od 15 milijuna stanovnika, a u sklopu prvih dvadeset samo Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju više od 30 milijuna stanovnika", stoji u izvješću.

Najveći pad indeksa sreće od razdoblja 2006. do 2010. odnosi se na Afganistan, Libanon i Jordan, dok Srbija, Bugarska i Latvija pokazuju najveći porast. 

Kako se računa indeks sreće?

Godišnje izvješće o indeksu sreće u svijetu pokrenuto je 2012. da bi se podržali ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda i temelji se na podacima američke tvrtke za istraživanje tržišta Gallup, a objavljuje ga Mreža rješenja za održivi razvoj Ujedinjenih naroda. Temelji se na procjeni ljudi o njihovoj sreći, kao i na podacima o ekonomskom i socijalnom stanju.  

Od stanovnika 143 zemlje i regija traži se da procijene zadovoljstvo životom na ljestvici od nula do 10. Izvješće uzima u obzir i šest ključnih čimbenika: socijalnu potporu, osobne prihode, zdravlje, slobodu, velikodušnost i odsutnost korupcije.

U širem smislu, rangiranje je u labavoj korelaciji s prosperitetom zemlje, ali čini se da i drugi čimbenici poput očekivanog životnog vijeka, društvenih veza, osobne slobode i korupcije utječu na procjenu pojedinaca.

Ključ zadovoljstva Finaca

Blizina prirode i dobra ravnoteža između posla i privatnog života ključ su zadovoljstva Finaca, rekla je AFP-u Jennifer De Paola, istraživačica specijalizirana za ovu temu na Sveučilištu u Helsinkiju. Finci imaju drukčije prioritete kada je posrijedi poimanje uspješnog života, u usporedbi s, primjerice, Sjedinjenim Državama gdje se uspjeh često povezuje s financijskom dobiti, dodaje De Paola.

Važni su i povjerenje u institucije, niska razina korupcije i slobodan pristup zdravstvu i obrazovanju. De Paola ističe da je "finsko društvo prožeto osjećajem povjerenja, slobode i visoke razine autonomije".

U godišnjem se izvješću ističe i snažniji osjećaj sreće među mlađim generacijama nego među starijima u većini regija i zemalja. Indeks sreće znatno je pao od 2006. do 2010. među osobama mlađim od 30 godina koje žive u Sjevernoj Americi, Australiji i Novom Zelandu i sada je niži nego među starijim ljudima u istim područjima.

No istodobno je porastao u svim dobnim skupinama u zemljama istočne Europe. Slovenija, Češka i Litva su među 20 prvih zemalja. Generacijski jaz produbio se posvuda u svijetu osim u Europi, što autori izvješća smatraju “zabrinjavajućim”.