PRIJE nego što je otišao iz Tajvana u Francusku stranu legiju, Chen Xi vježbao je osnove korištenja bajunete.

Nakon dolaska u Marseille učio je o taktičkom pucanju, kartografiji i noćnom borbenom djelovanju.

Xi (32) se pridružio Međunarodnoj legiji Ukrajine nakon ruske invazije, postavši jedan od rijetkih tajvanskih boraca u međunarodnoj volonterskoj postrojbi.

Sada, nakon povratka u Taipei, Xi je izjavio da njegovo ratno iskustvo pokazuje da Tajvan nije spreman za moguću invaziju Kine jer vojnici nisu dovoljno obučeni, a vojska je zastarjela. Upozorio je kako su godine mira stvorile lažan osjećaj sigurnosti u zemlji.

"Treba nam buđenje ili neki incident da nas pripremi, kao što je Ukrajina iskusila u Donbasu 2014. godine", rekao je Xi, referirajući se na rusku aneksiju Krima i tajnu oružanu kampanju koja je uslijedila u istočnoj Ukrajini.

Prijetnja iz Kine

Kina smatra Tajvan dijelom svog legitimnog teritorija. Prema američkim obavještajnim podacima, kineski predsjednik Xi Jinping naredio je svojoj vojsci da se pripremi za invaziju do 2027. godine.

Ipak, Tajvan ostaje nespreman za najgori scenarij, piše Politico.

Vladini dužnosnici priznaju da treba učiniti više kako bi se odvratila invazija, ističući nedostatak ljudstva, obuke i oružja.

Istovremeno Kina povećava vojne vježbe bojevom paljbom, dok njezini brodovi i avioni redovito ulaze u tajvanski pomorski teritorij i zračni prostor, koristeći tzv. "taktike sive zone" koje izbjegavaju izravan sukob.

"Od siječnja 2022., gotovo paralelno s ratom u Ukrajini, izgubili smo 12.000 dragovoljaca", izjavio je Alexander Huang, direktor Odjela za međunarodne poslove opozicijske stranke Kuomintang (KMT). "Sve vojne službe - vojska, mornarica - nisu dovoljno spremne. Problem ljudstva nije lako riješiti."

Paralele s Ukrajinom

Nakon ruske invazije na Ukrajinu rasprave u vladajućoj tajvanskoj Demokratskoj progresivnoj stranci (DPP) o potrebi reforme vojske su se intenzivirale.

Mnogi na Tajvanu vide jasnu paralelu između prijetnji koje obje zemlje doživljavaju od susjednih autoritarnih režima. Kina je također pomno pratila reakciju Zapada na rat u Ukrajini, uključujući sankcije Rusiji, kako bi oblikovala svoju politiku prema Tajvanu.

Unatoč reformama bivše predsjednice Tsai Ing-Wen, članice DPP-a koja je bila na vlasti od 2016. do 2024., vojno vodstvo Tajvana sporo se prilagođavalo i kritizirano je zbog zastarjelih strategija i opreme.

Modernizacija obrane

"Čini se da vojska preferira nastavak s malim brojem skupih platformi, dok se vlada pokušava suprotstaviti kineskoj prijetnji asimetričnim pristupom dogovorenim s SAD-om", izjavio je Peter Layton, suradnik Griffith Asia Instituta iz Australije.

"Rezultat je usko grlo u civilno-vojnom inovacijskom sustavu obrane koje također ometa vladine ambicije za ulaganja u nove tehnologije obrane kako bi se razvila domaća obrambena industrija Tajvana."

Xi, koji je otpušten iz bolnice u Harkivu 15 minuta prije nego što je napadnuta ruskim topništvom, rekao je kako je jedna od lekcija iz Ukrajine značajna uloga dronova. Kina je, čini se, svjesna tog razvoja; njezina proizvodnja dronova premašila je 1.26 milijuna u 2023., što je povećanje od 32 posto u odnosu na prethodnu godinu.

"Iz ukrajinskog iskustva možemo predvidjeti da će, ako dođe do sukoba, dronovi vjerojatno igrati ključnu ulogu, pa bismo se trebali pripremiti", rekao je Xi.

U 2022. tajvanska vlada osnovala je Nacionalni tim za dronove pod bivšom predsjednicom Tsai, koja je gotovo udvostručila vojni proračun tijekom svog mandata. Vlada je najavila planove za povećanje vojne potrošnje na 19.1 milijardu dolara za 2024., što iznosi 2.6 posto BDP-a.

Sadašnji predsjednik Lai Ching-te želi povećati vojnu potrošnju za 6 posto iduće godine, na gotovo 20 milijardi dolara. Međutim, to je manje od desetine iznosa koji Kina planira potrošiti.

Iako Tajvan prelazi prag od 2 posto BDP-a za vojnu potrošnju koji NATO postavlja za svoje članice, njegova situacija je opasnija. Poljska, koja graniči s Rusijom i Ukrajinom, planira potrošiti 4.7 posto sljedeće godine, dok će Izrael izdvojiti 6.5 posto, a Ukrajina 26 posto BDP-a.

Sjedinjene Države, najvažniji saveznik Tajvana, izjavile su kako zemlja treba trošiti najmanje 5 posto svog BDP-a na obranu.

Novoizabrani predsjednik Donald Trump pozvao je Tajvan da troši 10 posto i tijekom ovogodišnje predsjedničke kampanje upozorio da bi "Tajvan trebao plaćati obranu", dodajući da je SAD "ništa drugačiji od osiguravajuće kompanije".

Nedostatak opreme i strategija opstanka

Na papiru zemlja ima 2.5 milijuna pričuvnih snaga, ali u stvarnosti nema dovoljno opreme za toliko vojnika. Xi i Huang, iz opozicijskog KMT think tanka, izjavili su kako je stvarna brojka vjerojatno 100.000.

"Nemamo dovoljno naoružanja ni opreme za potpuno naoružavanje 2.5 milijuna ljudi. Također, nedostaje obuke, pa ne mogu formirati učinkovitu obrambenu snagu", rekao je Xi.

Ako bi izbio rat, Tajvan bi vjerojatno bio odsječen iz zraka i s mora. Jedina strategija je "zadržati se dovoljno dugo da Amerikanci stignu", izjavio je Xi.

Tajvan prati situaciju u Ukrajini

Tajvan pomno prati događaje u Ukrajini. Dosad je pridonio s više od 100 milijuna eura humanitarne pomoći Kijevu, uključujući medicinsku opremu i pomoć u obnovi, ali je ta podrška uglavnom išla preko europskih zemalja poput Češke, Litve i Poljske.

Kijev izbjegava izravne kontakte kako ne bi razljutio Kinu.

"Iako želimo podržati Ukrajinu, nikada nije bilo izravnog kontakta vlade s vladom", izjavio je François Chihchung Wu, zamjenik ministra vanjskih poslova.