NA PRIJEVREMENIM izborima koji će se u Splitu održati ove nedjelje, sudjelovat će devet gradonačelničkih kandidata kojima je Index poslao identična pitanja. Pitanja su šarolika, sastavljena s namjerom da čitatelji iz odgovora doznaju što kandidati vole, a što ne, kakve vrijednosti podržavaju, protiv čega se bore, zašto bi im trebalo dati glas ili ih zaobići.

Pitanja smo slali na dostupne mailove kandidata i njihovih stranaka, a odazvalo ih se šestero: HDZ-ov Zoran Đogaš, nezavisni Ante Franić, SDP-ov Davor Matijević, Centrov Ivica Puljak, Kristina Vidan iz Pametnog i Tamara Visković iz Možemo.

 > Odgovori Ivice Puljka (Uskoro ćemo objaviti odgovore ostalih kandidata)

Ovdje donosimo odgovore Tamare Visković.

Što mislite o HDZ-u kao jedinoj stranci pravomoćno osuđenoj zbog kriminala?  

HDZ je stroj za pretvaranje javnog u privatno. Novca, prostora, više-manje svega što se da. Sve u domoljubnom škartocu.

Smatrate li opravdanim zadržavanje u pritvoru Hajdukovih navijača osumnjičenih za izazivanje nereda u Desincu?

Ne može nitko od nas davati odgovore o pojedinačnim sudskim postupcima o kojima ne znamo sve bitne činjenice. No ono što znamo je da do sada nisu predočeni jasni i nedvosmisleni dokazi da su upravo ovi ljudi koji su osumnjičeni bili oni koji su napali policajce. Ne sporim da onaj tko bez razloga nasrne na policajca treba biti procesuiran, ali isto tako u predmetima od velikog javnog interesa treba javnosti predočiti jasne dokaze i razloge zašto je netko lišen slobode. Ovdje nisam sigurna da DORH u istražnom zatvoru drži prave ljude.

Navijate li za Dinamo kada igra s inozemnim klubovima?

Recimo, da igra u finalu Lige prvaka, vjerojatno bi potegla do boravka kad bi čula da se viče GOOOL i rekla Aj, bravo. Pogledala bi gol iz tri rakursa i vratila se presađivanju kaktusa ili čemu god. Ne što je Dinamo, nego što slabo pratim nogomet.

Što mislite o optužnici protiv Bojana Ivoševića?

O samoj optužnici ništa. Niti sam je vidjela niti imam stručnog kapaciteta da procjenjujem kvalitetu pravnih dokumenata. O ponašanju koje je do optužnice dovelo, pak, mislim da je na osobnoj razini zabrinjavajuće, a na profesionalnoj kontraproduktivno.

Treba li grad pomoći Brodosplitu? Ako treba, kako: financijski ili na neki drugi način?

Grad, nažalost, u slučaju Brodosplita sam nema nekih otvorenih opcija. Međutim, definitivno mora aktivno sudjelovati u pritiscima na vladu da djeluje. Također, Grad mora aktivirati socijalne mjere koje su mu na raspolaganju za pomoć zaposlenicima Brodosplita, oni su naši sugrađani i zaslužuju našu solidarnost u nevolji. A nadam se i pravosudnom ishodu.

S kim nikada ne biste koalirali?

Sa strankama desne strane političkog spektra.

Da imate čarobni štapić, koju biste želju Splićanima ispunili?

Grad u kojem bi im automobili bili nepotrebni.

Kako namjeravate vratili život u centar grada izvan sezone?

Možemo gospodariti preostalom gradskom imovinom na način da pozitivno diskriminiramo potencijalne korisnike tih prostora kako bismo favorizirali one djelatnosti koje su usmjerene na potrebe građana, a ne turista. Te se djelatnosti u čistoj tržnoj ekonomiji, kakva vlada na javnim nadmetanjima, ne mogu izboriti za prisutnost u centru grada.  Također, grad ima pravo i dužnost regulirati namjenu poslovnih prostora, uvoditi kriterije koje smatra korisnima za građane, može i treba regulirati zauzetost i način korištenja javnih površina, čime izravno utječe i na cijene privatnih prostora (čiji se profit mahom akomulira na javnoj površini) koji posljedično mogu postati dostupniji širem spektru djelatnosti.

Također, nešto dugoročnija, ali neophodna mjera je i brendiranje i gradnja drugačijih vrsta turizma, koje su lakše uklopive u urbanu sredinu od parti-destinacije.

Svakako treba uvidjeti i značaj preostalih javnih površina u centru grada i takvih sadržaja – kulturnih, socijalnih, sportskih, obrazovnih – i ne temeljiti „razvoj“ na njihovom iseljavanju i pretvaranju u profitabilnije, turističke kapacitete.

Treba li Grad imati Fond za medicinski potpomognutu oplodnju?

Smatram da prijedlog načelno ide u pogrešnom smjeru. Pravo na jednakost najvažnije je načelo u pružanju zdravstvene zaštite i ovakav prijedlog ga narušava. Protiv sam ideje da decentralizirani sustav, koji to ustvari nije, stvara razlike u razini prava u jedinicama lokalne samouprave. To je zamalo pa tržišni pristup, u kojem izdvajamo jedan zdravstveni problem, i namjesto da se zalažemo za osnaživanje javnog zdravstva, što bi trebao biti prioritet, tom specifičnom problemu olakšavamo pristup privatnom sektoru.

U demografskom smislu, ta mjera nema nekog učinka. Demografski učinak imaju mjere poput sigurnih poslova i dostupnog stanovanja.

Kako biste riješili problem nedostatka parkirnih mjesta po gradu?

Očigledna rješenja su, naravno, garaže, i one definitivno mogu pomoći u nekim akutnim slučajevima, no činjenica je da niti mi možemo nagraditi onoliko garaža koliko je automobila niti za to imamo prostora.

Drugo očigledno rješenje je bolja mreža javnog prometa koja bi smanjila potrebu za automobilom u gradu, no u Splitu, koji je svoju planiranu cestovnu mrežu žrtvovao na oltaru investitorskog „urbanizma“, malo je vjerojatan efikasan javni prijevoz u kratkom roku. Naime, mi jednostavno nemamo infrastrukturu primjerenu javnom prometu, koji mora biti brz i pouzdan, da bi ga ljudi koristili. Utoliko, sva su stvarna rješenja dugoročna, manje očigledna, i svode se na planiranje i urbanizam. Do tada, točkasto rješavat najakutnije probleme, i odmaknuti koliko je moguće, turistički promet iz centra grada.

Što biste uradili s prirezom?

Svi bismo voljeli da je manji. No takvu se odluku se može donijeti samo nakon analize prihoda i rashoda, planski. Nikako kao paušalno predizborno obećanje.

Navedite troje najznačajnijih Splićana.

Nemoguće mi je reći da ijedan grad ima „najznačajnije ljude“, ali mogu izdvojiti trojicu koju baš cijenim.
Enzo Bettiza
Josip Bepo Karaman
Ivan Meštrović

Znam da Meštrović nije rođen u Splitu, ali ne trebaš biti rođen u Splitu da bi bio Splićanin.

Koja tri ugostiteljska objekta u Splitu smatrate kultnima i kad ste zadnji put bili u nekom od njih?

Apollo. Mjesto za one dane kad u frižideru imam samo pola limuna i orah.
Žbirac. Tu sa strane pod pergolom sjednem dok se djeca kupaju. Pola sata terapije.
Basket. To mi je kraj kuće. Koji put sjednem vani na klupicu samo za učinit pauzu na putu doma odaklegod.

Podržavate li prebacivanje autobusnog i željezničkog kolodvora u Kopilicu?

Ne. Na istočnoj obali moramo imati integrirani željeznički, autobusni i trajektni promet. Problem pristupa dakako treba rješavati kroz urbanistički natječaj. Sada, recimo, željeznički promet jedva da postoji, ali to ne znači da ga se treba odreći. Bolje bi bilo da Split uloži svu snagu u pokušaje da se vlakovi u većem broju vrate u grad, uključujući i međunarodne.

Selidba, pak, trajektnog prometa na Stinice se gura na mala vrata kao izvlačenje kamiona iz centra grada. Nemam ništa protiv izmicanja teretnog prometa, ali ne na Stinice, i ne skupa sa trajektnim.

Treba li Split opet dobiti Ulicu žrtava fašizma? Ako da, kad i gdje?

Komisiji za imena ulica i trgova i spomenike još smo za trajanja raspuštenog gradskog vijeća podnijeli nekoliko prijedloga među njima je i onaj o Trgu žrtava fašizma na prostoru ispred zgrade županije, kod spomenika internircima i političkim zatvorenicima iz Drugog svjetskog rata. Odlučili smo se za trg, rađe nego ulicu, jer treba uvijek imati u vidu da takvi potezi imaju konzekvence u vidu potrebe izmjene dokumenata za sve ljude koji u ulici žive, što nam se činilo nepotrebnim kompliciranjem za građane.

Za kojeg ste gradonačelničkog kandidata glasali na zadnjim izborima na kojima niste bili kandidat?

Zadnji na kojima nisam bila među kandidatima sam prekrižila. Miritalo je.

Biste li kao gradonačelnik išli na Hod za život ili na Povorku ponosa?

Od od onog prvog zloglasnog Prajda propustila sam samo jedan, kad nisam bila u Splitu. Ne čekam da postanem gradonačelnica da bi išla na Prajd. Hod za život sam propustila od prvog, i opet ću.

Bi li Grad, pod Vašim vodstvom, sudjelovao 10. travnja u obilježavanju dana HOS-ove postrojbe?

Ne.

Koliko bi ljudi trebalo raditi u gradskim službama?

Ne mogu napamet dati brojku. Ključna riječ, naime, nije „koliko“ nego „raditi“.

Što mislite o legalizaciji lakih droga? Jeste li ikad probali drogu i, ako jeste, kad i koju?

Osobno nemam neki ozbiljan zazor kad je u pitanju ono što se tradicionalno smatra „lakim drogama“, no imam ozbiljan zazor prema sintetičkim drogama koje izmiču regulativi i široko su dostupne. Smatram da su daleko veća opasnost od „trave“, pa čak teških droga biljnog porijekla čije je rasparčavanje i korištenje ipak otežano. Ove se mogu proizvoditi i prodavati gotovo svugdje i dok budu prepoznate i procesuirane kao nelegalne već su spržile mozgova i mozgova.

Treba li Split imati ulicu Gorana Sobina i Zorana Sretenovića te bi li nagradu Grada trebao dobiti Božidar Maljković?

U načelu - Da. Da. Da. Sobin, Sretenović, ali i mnogi drugi zaslužuju spomen u gradskom prostoru. Ulica, nažalost, imamo ograničeni broj, pa to i nije uvijek izvedivo. Spomenula sam naše prijedloge Komisiji za imena ulica i trgova, jedan od njih je da se dijelu zaslužnih ljudi odužimo tako što bismo uveli novu kategoriju, kantune nazvane po nekome, po mogućnosti osobi povezanoj s tom lokacijom.

Em bismo im odali počast, em ne bismo zakomplicirali život ljudima koji žive u ulici čije bi se ime promijenilo. Ako već spominjemo tu dvojicu košarkaša, prostor kod košarkaške dvorane na Gripama može biti odlična lokacija za tako nešto.