Tenkovi u glavnom gradu, djeca u kavezima: Amerika ili Sjeverna Koreja?
JOŠ U VELJAČI ove godine američki predsjednik Donald Trump najavio je da će u Washingtonu, na Dan neovisnosti 4. srpnja, organizirati "Pozdrav Americi", uz "veliki vatromet, zabavu i obraćanje njihovog omiljenog predsjednika, njega!"
>> Trump organizirao najskuplju proslavu Dana neovisnosti ikad, pogledajte snimke
Plan za "zabavu" uključivao je vojnu paradu, o kojoj Trump sanjari još od 2017., kad je bio u Parizu na Danu Bastille, odnosno francuskom državnom prazniku 14. srpnja, i vidio njihovu vojnu paradu koja se tradicionalno održava na taj dan. Trump je, kako su tada pisali američki mediji, bio oduševljen spektaklom u Parizu. Štoviše, nekoliko mjeseci kasnije, kad se opet našao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u New Yorku, rekao je novinarima da će "pokušati nadmašiti" Francuze.
Vojna parada je prvo bila planirana za studeni prošle godine, ali odgođena je nakon što je Pentagon procijenio da bi koštala čak 90 milijuna dolara.
Proslava koja je jučer održana, doduše, nije bila vojna parada u punom smislu riječi, uz nacionalni vojni arsenal koji paradira pred razdraganim mnoštvom i ponosnim državnim vodstvom, ali je uključivala tenkove i avione.
Najveća vojna sila nema potrebu pokazivati moć paradama
Ipak, tenkovi su željeznicom dovezeni u Washington, na National Mall, i položeni na specijalne prostirke kako ne bi uništili asfalt. Prizor je to koji se zaista ne viđa često, i s dobrim razlogom. Za razliku od drugih zemalja, najveća vojna sila na svijetu nema potrebu pokazivati svoju oružanu moć na paradama.
Bijela kuća zasad ne govori koliko je parada koštala američke porezne obveznike, što je jedan od razloga zbog kojih kritičari prozivaju Trumpovu administraciju.
>> VIDEO Tenkovi na ulicama Washingtona
"Američki narod zaslužuje znati koliko će njihovog novca predsjednik potrošiti kako bi pretvorio proslavu za 4. srpnja u de facto predizborni skup", komentirao je demokratski senator Tom Udall, aludirajući na to da će Trump održati govor, čime će prekršiti višedesetljetnu tradiciju američkih predsjednika, i da je predizborna kampanja za predsjedničke izbore iduće godine već počela - Trump je već objavio kandidaturu, kao i veliki broj njegovih protivnika iz Demokratske stranke.
Obilježavanje Dana neovisnosti obično je dan političkog primirja kada Amerikanci "mašu zastavama, ali ne ulaze u političke diskusije", kako je za Reuters objasnio stručnjak za medije Richard Hanley. Širom zemlje slavljenička atmosfera popraćena je paradama - ne vojnim, doduše, fanfarama, roštiljima i velikim vatrometima.
Trump je dobio svoj "show života"
Dužnosnici Bijele kuće inzistirali su da će Trump izbjegavati stranačku retoriku i držati se domoljubnih motiva, no kritičari su izražavali sumnju da će se zaista moći suzdržati od napada na svoje protivnike iz Demokratske stranke - i veličanja sebe i svojih navodnih postignuća. Najavljujući posljednjih dana grandioznu proslavu uz "nevjerojatne prelete i najveći vatromet", Trump je brzo prešao na hvalisanje kako SAD ima "najbolju ekonomiju" i "najbolju vojsku na svijetu".
Trump nije bio samo uključen u proslavu, već se navodno osobno umiješao u organiziranje, pa je tako inzistirao da vatromet bude na drugoj lokaciji i veći nego ikad. U planu je bilo, kako je Washington Postu otkrio neimenovani dužnosnik, čak i da avion iz predsjedničke flote Air Force One preleti točno u trenutku kad se Trump popne na pozornicu. Potpuno u skladu s njegovom najavom da će ovo biti "show života", njegovom reality show televizijskom karijerom i njegovom cjeloživotnom opsjednutošću imidžem, "brandom" i spektaklom.
U isto vrijeme je odbacio kritike zbog troškova događaja, prilično neuvjerljivo tvrdeći da će "cijena njihovog velikog Pozdrava Americi biti vrlo mala u usporedbi s njenom vrijednošću".
S druge strane, jedan od onih koji je žestoko napao predsjednikovu paradu je velečasni William Barber, ravnatelj Kampanje za siromašne ljude: "Trump stvara spektakl s tenkovima i projektilima na National Mallu, gdje su se održali najveći prosvjedi za građanska i ljudska prava, u vrijeme kad je 140 milijuna Amerikanaca siromašno ili niskih prihoda. On misli da je to znak snage, ali to je prokleta narcisoidna lakrdija." Na National Mallu je, inače, Martin Luther King održao svoj znameniti govor "Imam san", a na istom je mjestu i Lincolnov memorijal, spomenik čuvenom američkom predsjedniku koji je ukinuo ropstvo.
Zanimljivo, na istom mjestu održana je i Trumpova inauguracija nakon koje je njegov glasnogovornik Sean Spicer mrtav-hladan ustvrdio da je imala "najveću publiku koja je ikad svjedočila inauguraciji, točka", iako su to izravno pobijale i snimke i podaci gradskih službi. To je bilo samo prvo u dugom i mučnom nizu Trumpovih inzistiranja da vjerujemo njemu i njegovim ljudima, a ne vlastitim očima.
Bivši američki veleposlanik: Ovakve parade sam gledao u Sovjetskom Savezu
Trump je na kraju ipak ostao koliko-toliko suzdržan u svom govoru i nije ga pretvorio u predizborni skup. CNN ga je čak nazvao jednim od najmanje polarizirajućih govora koje je održao i tako dokazao da ne blefira. Čini se da su, kao i oko planova za paradu, njegovi podređeni ipak uspjeli obuzdati njegove najgore porive. Ovaj put.
SAD je, doduše, već imao vojne parade kroz svoju povijest, no one su se obično održavale nakon velikih vojnih pobjeda: na kraju Građanskog rata 1865., na kraju Prvog svjetskog rata 1918. i Drugog svjetskog rata 1945., pa čak i nakon operacije Pustinjska oluja 1991. No trenutno nema neke vojne pobjede koju bi SAD mogao slaviti paradom - dapače, rat u Afganistanu traje još od 2001., a i u drugim zemljama u kojima su američke snage prisutne čini se da su jednako zaglavile. Dapače, mogle bi izgledati neukusno, s obzirom na dramatičan broj poginulih civila i američkih vojnika, prvenstveno u ratu u Iraku.
Važniji je problem što su parade, kao što je još lani pisao Washington Post, uobičajenije za zemlje poput Sjeverne Koreje, Rusije i Kine, čiji režimi koriste prikaz vojne moći kako bi pojačali dojam o svojoj snazi i učvrstili svoju vladavinu. Bivši američki veleposlanik u Rusiji Michael McFaul napisao je na Twitteru da ga fotografija tenkova na pruzi za Washington podsjeća na parade koje je posjećivao u Sovjetskom Savezu.
No to, kako se čini, nimalo ne zabrinjava Trumpove pristaše. "Neka svijet zna tko smo mi. Mi smo sad broj jedan i želimo to ostati. Ako (Sjeverna) Koreja može imati vojnu paradu, zašto ne možemo mi?" upitao se jedan posjetitelj jučerašnje parade, bez ikakve ironije, u razgovoru za BBC.
Iako Trump uvjerava američku javnost da su "Pentagon i njihovi veliki vojni lideri ushićeni" što će sudjelovati na proslavi, CNN je jučer pisao kako su vojni zapovjednici ustvari zabrinuti da će se, ako se proslava pretvori u otvoreno politički događaj, naći u vrlo nezgodnom položaju - propisi ministarstva obrane izričito zabranjuju da muškarci i žene u uniformi sudjeluju u političkim aktivnostima.
Trump kao mitološki heroj koji obnavlja posrnulu i poniženu naciju
Kao što autoritarni nacionalisti diljem svijeta spajaju nacionalne mitove i samohvalu, isto sad čini i Trump, i to kroz vulgarni spektakl, pisao je Washington Post opet povodom jučerašnje parade. Kao što je povjesničarka sa Sveučilišta Harvard, Jill Lapore, primijetila, autoritarni lideri rado zamjenjuju povijest fiktivnim pričama, obično o nacionalnom padu zbog imaginarnih prijetnji, zajedno s jednako fiktivnim pričama o obnovljenoj nacionalnoj veličini koju predvodi sami vođa, koji je u isto vrijeme autor fikcije i njen mitski junak.
Vjerojatno ne treba posebno naglašavati analogiju s Trumpovim sloganom "Učinimo Ameriku ponovo velikom" s njegovom mračnom slikom o "američkom pokolju", izvanrednom stanju s migrantima na granici, savezničkim i drugim zemljama koje "deru", "ponižavaju" i "smiju se" prevarenoj i iskorištenoj Americi, vojsci koja je "istrošena" - i njemu koji je sve to ispravio kad je došao na vlast. Narativ koji konstruira očito je itekako uvjerljiv desecima milijuna Amerikanaca, i ne samo njima.
Kampovi za migrantsku djecu - novi koncentracijski logori?
Osim tenkova u središtu američke prijestolnice, ono što budi daleko jezivije asocijacije na autokratske i totalitarne režime su kampovi za migrante, pogotovo za migrantsku djecu, uz američku granicu. Fotografije djece u kavezima i vijesti o djeci koja umiru u nehumanim uvjetima u tim kampovima - u svibnju je šesto dijete umrlo na ovaj način - predstavljaju ogromnu mrlju reputaciji SAD-a koja će ostati i nakon što Trump ode iz Bijele kuće.
Neki oporbeni političari poput demokratske socijalistkinje Alexandrije Ocasio-Cortez već su nazvali ove migrantske centre koncentracijskim logorima, na što su je republikanci, ali i neki predstavnici američkih Židova, prozvali da politički iskorištava i tako obezvrjeđuje uspomenu na Holokaust. Međutim, više od 430 povjesničara koji se bave istraživanjem Holokausta i genocida potpisalo je otvoreno pismo u kojem su kritizirali upravu Američkog memorijalnog muzeja Holokausta zbog njihove kritike Ocasio-Cortez.
"Nedvosmisleno odbacujući napore da se stvore analogije između Holokausta i drugih događaja, bilo povijesnih ili suvremenih, Američki memorijalni muzej Holokausta zauzima radikalnu poziciju koja je vrlo daleko od mainstream radova o Holokaustu i genocidu. A ona čini učenje iz prošlosti gotovo nemogućim. Sama srž obrazovanja o Holokaustu je alarmirati javnost na opasne razvoje događaja koji omogućuju kršenje ljudskih prava i bol i patnju; upućivati na sličnosti kroz vrijeme i prostor je esencijalno za ovu zadaću", navodi se u pismu.
Od početka politike razdvajanja roditelja od djece migranata na granici i držanja potonjih u pretrpanim i nehumanim prihvatnim kampovima za djecu, za što Trump i njegovi pristaše lažno optužuju administraciju Baracka Obame, jedna stvar je bila jasna svakome tko je želi shvatiti: okrutnost ove politike nije neželjena nuspojava, već njena svrha. Cilj je okrutnim i brutalnim tretmanom migrantskih obitelji odvratiti sve ostale koji o tome razmišljaju da pokušaju prijeći američku granicu.
Što se same terminologije tiče, važno je naglasiti da istraživači Holokausta razlikuju koncentracijske logore, u kojima su zatvorenici često služili kao ropska radna snaga, i logora za istrebljenje poput Auschwitza i Treblinke, u kojima ih se sustavno ubijalo, praktički odmah po dolasku u logor. Velika većina žrtava Holokausta ubijena je u potonjima. No uz umiranje zatvorenika uslijed izgladnjelosti, epidemija potaknutih prenapučenošću i nehigijenskim uvjetima i nedostatkom liječničke skrbi, ova razlika nije tako čvrsta. I stoga ni analogija možda nije tako neumjesna kako se možda na prvi pogled čini.
Trump: Migranti žive puno bolje u kampovima nego u svojim zemljama
Trump to, naravno, ne priznaje. Umjesto toga, ovog je tjedna na Twitteru ustvrdio da migranti "žive puno bolje" i "u mnogo sigurnijim uvjetima" u centrima za zadržavanje - ili, kako ih kritičari zovu, koncentracijskim kampovima, nego u svojim domovinama.
Nije propustio još jednom prozvati demokrate poput Ocasio-Cortez, koji su obišli neke od ovih kampova i izrazili svoje zgražanje onim što su vidjeli iz prve ruke, uključujući, navodno, ljude koji moraju piti iz zahodske školjke. "Bez obzira kako dobro stvari zaista izgledaju, čak i ako su savršene, demokratski posjetitelji će i dalje glumiti šok i zgražanje nad time kako su stvari užasne", dodao je.
Izjavio je to samo dan nakon što je njegova vlastita administracija priznala da se u nekim centrima djeci ne daju topli obroci ni tuš, a da su ćelije toliko pretrpane da migranti mole da ih se pusti.
Čak i nakon svega što je Trump u dvije godine svog mandata izjavio, nakon svih njegovih napada na koncepte istine, ljudskih prava i pravne države, i dalje je pomalo nadrealno čuti ovakve riječi iz usta američkog predsjednika - jer od Amerike ne očekujemo takvo nešto. Očekujemo, s pravom, da je najsramnije epizode svoje povijesti, poput ropstva i masovnih linčeva crnaca, sustavnog zatvaranja državljana japanskog porijekla u logore za vrijeme Drugog svjetskog rata ili pokolja civila u Vijetnamskom ratu, Amerika ostavila iza sebe. Da se ništa slično danas ne može ponoviti.
>> Sudac koji je preživio Auschwitz: "Sjevernokorejski logori užasni su kao i nacistički"
Ovakva sramotna praksa, baš kao i u slučaju vojne parade, sve više podsjeća na Sjevernu Koreju, u kojoj režim u koncentracijskim, odnosno "radnim" i "reedukacijskim" logorima i dan danas drži stotine tisuća ljudi. Za to postoje brojni dokazi, od svjedočanstva preživjelih do satelitskih snimki logora, a Thomas Buergenthal, bivši sudac Međunarodnog suda pravde (ICC) koji je preživio Auschwitz kao dijete, rekao je da su uvjeti u njima jednako užasni kao i u nacističkim iz njegova djetinjstva.
Hoće li za koju godinu, ako se ovakva američka politika "nulte tolerancije" za ilegalne migrante nastavi, neki slični sudac dati istu ocjenu za američke logore za migrante? Od Trumpa, koji se dodvorava Kimu na svakom koraku i lupeta o velikoj ljubavi između njih dvojice, ne treba očekivati da shvati posljedice puta kojim vodi Ameriku. Ili da u tome vidi išta loše.
"U sreći slobode prisjećamo se da svi dijelimo zaista izvanredno naslijeđe. Zajedno smo dio jedne od najvećih priča ikad ispričanih, priče o Americi. To je epska priča o velikoj naciji čiji je narod riskirao sve za ono što znaju da je ispravno i za ono što znaju da je istinito", rekao je u jučerašnjem govoru Trump. Ironično, nada za Ameriku danas leži upravo u tome da se Amerikanci prisjete što je ispravno i što je istinito, svoj propagandi i paradama unatoč.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati