VIŠE od 7000 građana okupilo se na prosvjedima u Sarajevu kako bi poslalo poruku da su protiv izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH koje je pripremio visoki predstavnik Christian Schmidt. Građani su u izjavama za Klix.ba poručili da su takve izmjene neprihvatljive.

"Ja imam veliki razlog, uvijek ću doći na ovakve skupove koji su mirni i nema razloga da ne dođem, čak naprotiv", rekao je jedan građanin. Drugi je rekao kako nema kalkulacija i da se pokušava podijeliti Banja Luka Srbima, Mostar Hrvatima, a Sarajevo za sve. Kaže da ne može glas jednog Hrvata vrijediti kao glas tri Bošnjaka.

"U priči s kolegama, ako se ovako nešto dogodi, Boga mi bit će nemira ovdje", rekao je. "Mi smo spremni na sve, ovo je narod koji je gore stvari preživio, Izborni zakon bi nam prelio (čašu)", dodao je.

Jedna sudionica prosvjeda zatražila je od visokog predstavnika da izađe pred građane i poručila da želi jednu Bosnu i Hercegovinu za sve narode i nacije. "Nećemo treći entitet, nećemo srpsku republiku, hoćemo jednu Bosnu i Hercegovinu, za svu ovu zemlju, sve narode i nacije", rekla je.

"Ne igrajte se s BiH"

Azra Zornić, žaliteljica pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu koja je dobila spor protiv Bosne i Hercegovine, izrazila je zadovoljstvo odzivom građana na prosvjede ispred OHR-a u Sarajevu. Poručila je kako se s prosvjedima nastavlja i sutra, ali da će biti građanski, bez sudjelovanja stranaka.

Dodala je kako večerašnje okupljanje građana i njihovo nezadovoljstvo protiv najava izmjena Izbornog zakona BiH nije poruka visokom predstavniku Christianu Schmidtu, nego "onim zemljama koje podržavaju Schmidta da nametne nešto što će zauvijek Bosnu i Hercegovinu izbrisati sa zemlje".

"Iza toga stoje lobiji od hrvatskog premijera Plenkovića do američkog državnog tajnika Blinkena. Ovim prosvjedima šaljemo im poruku da se ne igraju s BiH. Nemojte nas dijeliti, nećete uspjeti u namjerama. Sutra nastavljamo s građanskim prosvjedima. Neće biti političara ni stranaka", kazala je Zornić.

Tisuće prosvjedovale

Podsjetimo, tisuće prosvjednika okupile su se danas navečer u Sarajevu pred sjedištem Ureda visokog predstavnika kako bi iskazale nezadovoljstvo najavljenim izmjenama izbornog zakona te zemlje, a pridružio im se i predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Na prosvjede su svoje članove pozvale važnije bošnjačke i građanske stranke, a okupljanje je proteklo uz izvikivanje parola poput "Bosna, Bosna" te uz istaknute zastave sadašnje države, ali i bivše Republike BiH.

Prosvjednom okupljanju pridružili su se i istaknuti političari poput čelnika SDA Bakira Izetbegovića, SDP-a BiH Nermina Nikšića te Naroda i pravde Dine Konakovića i Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića, kao i članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Džaferovića.

Dio okupljenih htio Džaferovića spriječiti u govoru

Džaferović je jedva dobio priliku govoriti jer ga je dio okupljenih u tome pokušao spriječiti uz uzvike negodovanja, no njegovi su se stranački aktivisti izborili da i on nešto kaže.

"Nisam mogao zamisliti da ću kada sam polagao zakletvu izlaziti na prosvjede i zajedno s građanima braniti BiH", ipak je uspio kazati Džaferović dodajući kako želi da se čuje glas BiH te poziva visokog predstavnika da u trenutku kada traje izborna kampanja ne mijenja ustav i izborni zakon jer postoji politički dogovor da se to napravi nakon izbora u listopadu.

Kazao je kako se sada nude rješenja koja pogoduju samo jednoj strani, a potrebna su rješenja koja pogoduju svima. Džaferovićev istup je potaknuo neke od oporbenih čelnika da odmah odu jer su ocijenili kako je on zlorabio skup za osobnu i promociju svoje stranke.

"Promjena izbornog zakona bi mogla potaknuti daljnje etničke podjele u BiH"

Zahtjevi okupljenih upućenih visokom predstavniku Christianu Schmidtu uglavnom se svode na protivljenje promjenama izbornog zakona koje bi, kako tvrde, mogle potaknuti daljnje etničke podjele u zemlji.

OHR nije objavio nikakav službeni dokument koji bi sadržavao popis planiranih reformi, a lokalni mediji i političari tvrde kako je u planu uvesti cenzus od tri posto za izbor zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Time bi se provela presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda, no bošnjačke i građanske stranke smatraju kako je to zapravo nova diskriminacija koja ugrožava pripadnike manjinskih naroda.

Što smatraju spornim?

Spornim smatraju i moguće izmjene načina kandidiranja čelnika izvršne vlasti u Federaciji BiH i tvrde kako OHR time samo ispunjava želje stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS). 

Čelnici SDA i SDP-a ranije tijekom dana ustvrdili su kako su od Schmidta dobili uvjeravanja da za sada neće biti nametanja promjena izbornog zakona te da će on o svemu dodatno razgovarati s predstavnicima parlamentarnih političkih stranaka.