Deseci tisuća ljudi u Vukovaru. Majka nestalog branitelja: Nisu oni nestali...
VUKOVAR se danas prisjeća najtežeg dana u novijoj povijesti, kada je 1991., nakon 87 dana herojskog otpora, 18. studenog slomljena obrana grada koji su potom okupirali JNA i srpske paravojne postrojbe počinivši brojne zločine nad civilima i braniteljima u razrušenom gradu.
Tijekom gotovo tromjesečne agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. godine ubijeno je i poginulo najmanje 2717 hrvatskih branitelja i civila, oko 22.000 Vukovaraca je završilo u višegodišnjem progonstvu, a nekoliko tisuća branitelja i civila prošlo je kroz srpske koncentracijske logore, iz kojih se njih više od 300 nije nikada vratilo.
Središnji program obilježavanja 33. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, pod nazivom Vukovar - mjesto posebnog domovinskog pijeteta, počeo je u 10 sati u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice Dr. Juraj Njavro.
Očekuje se sudjelovanje gotovo cijelog državnog vrha, dok će predsjednik RH Zoran Milanović obilježiti Dan sjećanja u Škabrnji, a u Vukovaru će ga zastupati predstojnik Ureda Orsat Miljenić. Svi predsjednički kandidati su najavili svoj dolazak.
Traganje za istinom i posmrtnim ostacima svih žrtava Domovinskog rata ključni je prioritet, poručio je u Vukovaru kandidat za predsjednika države Dragan Primorac koji prisustvuje obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
>> Opširnije
Velik obol obrani grada Vukovara dali su varaždinski policajci. Njih 185 u rujnu 1991. ojačalo je obrambene položaje u gradu i ostali su do kraja rata. Zdravko Šantek još traga za nestalim bratom.
>> Opširnije
Pavao Živković, otac nestalog vukovarskog branitelja govori kako se njegova obitelj stavila na raspolaganje Hrvatskoj kako bi branili domovinu.
"Moji su sinovi taman odslužili vojsku i koliko god smo ih supruga i ja željeli sačuvati jer smo se bojali za njihov život, oni su odlučili braniti Hrvatsku", rekao je.
Naglašava kako su ratni dani grozno izgledali za cijelu obitelj. Dodaje kako je to bio pakao na zemlji. "Nisam znao hoću li doživjeti sutrašnji dan. Ogromne količine granata su padale, avioni su raketirali Vuteks. To je bio užas", kaže.
Kraj rata je dočekao odvojen od sinova i kako kaže, kada je pao Vukovar, bio je u nedoumici što raditi. Još uvijek ne zna što je s njegovim sinom Goranom, a pitanje je smatra, kada će se to saznati. "Bio je ranjen 16. studenog, a 19. studenog Šljivančanin ih je pokupio iz bolnice i odveden je na Ovčaru", rekao je.
Među suborcima u koloni je i posljednji zapovjednik obrane Vukovara i zapovjednik 204. brigade koja je branila grad na Dunavu Branko Borković, poznatiji kao Mladi Jastreb.
"Sretan sam i ponosan kada vidim koliko je mladih u ovoj koloni kao i obitelji s djecom. To nam je vrlo bitno jer želimo da se priča o Vukovaru iz 1991. prenese na mlade naraštaje", rekao je Borković. Kazao je i kako s današnje točke gledišta ne bi promijenio niti jednu odluku koju je tada donio.
"Tada smo imali dostatno hrane i odjeće, ali nismo imali oružja. Danas imamo dosta oružja, ali na žalost nismo samodostatni u hrani i pitanje je bi li današnja Hrvatska iznijela jedan novi Vukovar", poručio je Borković.
Deseci tisuća ljudi iz cijele Hrvatske i dijaspore prolazi u koloni sjećanja ulicama Grada Vukovara kao spomen na 18. studenoga 1991. godine kada je slomljena obrana toga grada u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.
Kolonu sjećanja predvode branitelji Vukovara sa članovima obitelji zatočenih, nestalih, poginulih i umrlih branitelja te pripadnici policije koji su branili Vukovar 1991, a u njoj su i predsjednici Sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković te izaslanik predsjednika Republike Orsat Miljenić.
Ispred svih njih ulicama grada prolazi više od 2600 mladih odjevenih u bijele majice na kojima se nalaze imena žrtva agresije na Vukovar.
Po podacima Franjevačkog samostana u Vukovaru tijekom gotovo tromjesečne opsade grada i u prvim danima okupacije poginulo je i ubijeno najmanje 2717 branitelja i civila.
Pad Vukovara prije 33 godine za mnoge je hrvatske branitelje bio početak najgorih patnji u srpskim logorima. Ovo su priče nekih od njih, izvještava HRT.
>> Opširnije
Trideset i tri godine nakon nestanka obitelj Pančić i dalje traži odgovor na pitanje gdje je Jelena.
>> Opširnije
Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava rekao je danas u povodu obilježavanja Dana sjećanja u Vukovaru da to što je na ulicama Vukovara veliki broj mladih ljudi pokazuje da je svijest o Vukovaru uspješno prenesena i na mlađe generacije.
>> Opširnije
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je danas na obilježavanju Dana sjećanja u Vukovaru da je taj grad simbol hrvatske patnje i slobode te da zaslužuje svu ljubav hrvatskog naroda.
>> Opširnije
Premijer Andrej Plenković rekao je u povodu obilježavanja Dana sjećanja kako je Vukovar simbol obrane slobode Hrvatske te kako je na vladi da na temeljima suvremene hrvatske države poduzme maksimalne napore kako bi se odužila braniteljima i njihovim obiteljima.
>> Opširnije
Predsjednik sabora Gordan Jandroković kaže kako je u Vukovaru primijetio puno mladih ljudi.
"Ovaj dan je jedan od onih datuma gdje je najjače identifikacija Hrvata s gradom Vukovarom", kaže on naglašavajući da se danas treba inzistirati na tome da se zauvijek sjećamo, da mladi naraštaji shvate što se događalo.
"Važno je da mladi razumiju da je Hrvatska teško došla do slobode. Bilo je ovdje puno nesreće, patnje i stradanja, moramo se prisjetiti svega i zahvaliti herojima koji su dali živote za hrvatsku slobodu. Vukovar zaslužuju svu ljubav hrvatskog naroda", kaže Jandroković.
"Dok traje sjećanje, trajat će i Hrvatska. U Vukovar dolazim svake godine nekoliko puta, jedan od razloga je Veleučilište na koje sam neizmjerno ponosan", rekao je predsjednički kandidat HDZ-a Dragan Primorac.
"Studeni je najtužniji mjesec u modernoj hrvatskoj povijesti. Prisjećamo se teških dana kad su ovdje počinjeni brojni zločini. Sjećamo se svih žrtava. To je otvoreno pitanje, neće biti zaboravljeno, mi i dalje tražimo nestale", poručio je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Komemorativnim skupom te prigodnim programom pod nazivom Vukovar, mjesto posebnog pijeteta u dvorištu vukovarske bolnice u ponedjeljak je počelo središnje obilježavanje 33. godišnjice stradanja tog grada u Domovinskom ratu.
Pored velikog broja građana pristiglih iz cijele Hrvatske, programu u dvorištu bolnice nazočni su predsjednici Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i vlade Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Republike Orsat Miljenić, brojni ministri i saborski zastupnici, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, predstavnici diplomatskog zbora, Katoličke crkve te brojnih braniteljskih i stradalničkih udruga i političkih stranaka.
U programu sudjeluju klapa Hrvatske ratne mornarice Sv. Juraj i glumac osječkog HNK Darko Milas.
Nakon završetka programa sudionici obilježavanja uputit će se, predvođeni braniteljima Vukovara i članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih branitelja, na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar, u Koloni sjećanja do 5.5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i upaliti svijeće.
Na groblju za poginule i nestale u Domovinskom ratu molit će đakovački i osječki nadbiskup Đuro Hranić, dok će misu na groblju predvoditi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. obilježava se u spomen na 18. studenog 1991. godine, kada je nakon tromjesečne opsade slomljena obrana Vukovara koji je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu Hrvatske vojske.
Nakon što su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi zauzeli Vukovar, koji je u potpunosti razrušen, u progonstvo je protjerano oko 22.000 Hrvata i ostalih ne-Srba, dok je u srpske logore odvedeno nekoliko tisuća branitelja i civila. Poginulo je najmanje 2717 branitelja i civila, a još uvijek se smatra nestalim više od 350 osoba kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru 1991. godine.
I ove godine u Vukovar je pristigao velik broj domoljuba iz cijele Hrvatske i dijaspore koji su u grad na Dunavu stizali još od subote s obzirom na produženi vikend. Mnogi od njih nose nacionalna obilježja te su ogrnuti hrvatskim zastavama. Od ranog jutra puni su svi ugostiteljski objekti, a smještaj već danima nije moguće naći nigdje u Vukovaru, pa ni u obližnjim Vinkovcima i Osijeku.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek poručila je u ponedjeljak, na obilježavanju 33. obljetnice stradanja Vukovara, da se s ponosom i zahvalnošću sjećamo onih koje smo izgubili u Domovinskom ratu, kako oni koji su došli danas u Vukovar i Škabrnju tako i svi u Hrvatskoj i svijetu.
"Danas smo tu svi s istim uspomenama, s osjećajima, mislima. S ponosom i ogromnom zahvalnošću sjećamo se, kao i oni koji su došli danas u Vukovar i Škabrnju, ali i svi Hrvati u Hrvatskoj i u svijetu danas nose tu uspomenu", izjavila je Obuljen Koržinek uoči početka programa obilježavanja Dana sjećanja na Vukovar pod nazivom Vukovar - mjesto posebnog domovinskog pijeteta u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice.
Dodala je kako ovo nije trenutak za politiku, ovi trenuci moraju okupljati sve, bez obzira na razlike. Danas smo svi s istom mišlju i dubokom zahvalnošću i pijetetom, poručila je.
Premijer Andrej Plenković poručio je da se obilježavanjem Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje izražava poštovanje svima koji su položili živote za slobodnu Hrvatsku.
"Obilježavajući Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, izražavamo poštovanje svima koji su položili živote za slobodnu Hrvatsku. Trajno se skrbimo o hrvatskim braniteljima, branimo istinu o Domovinskom ratu i nastavljamo tragati za nestalima", napisao je Plenković na X-u.
Ministar obrane Ivan Anušić napisao je na X-u kako je današnji dan "snažan podsjetnik na veliku cijenu slobode hrvatskog naroda, plaćenu hrabrim životima, ali i na našu obvezu da slobodu koju su nam hrvatski branitelji omogućili čuvamo i u zajedništvu nastavimo graditi bolju budućnost za našu Domovinu".
"S dubokim poštovanjem poklonimo se herojima Vukovara i Škabrnje čija je žrtva utkana u temelje neovisnosti Republike Hrvatske. Neka im je vječna slava i hvala", rekao je Anušić.
Vukovar se u ponedjeljak prisjeća najtežeg dana u novijoj povijesti, kada je 1991., nakon 87 dana herojskog otpora, 18. studenog slomljena obrana grada koji su potom okupirali JNA i srpske paravojne postrojbe počinivši brojne zločine nad civilima i braniteljima u razrušenom gradu.
Tijekom gotovo tromjesečne agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. godine ubijeno je i poginulo najmanje 2717 hrvatskih branitelja i civila, oko 22.000 Vukovaraca je završilo u višegodišnjem progonstvu, a nekoliko tisuća branitelja i civila prošlo je kroz srpske koncentracijske logore, iz kojih se njih više od 300 nije nikada vratilo.
Uz Vukovar i Škabrnja će 18. studenoga obilježiti 33. godišnjicu stradanja civila i branitelja u napadu koji su pod zapovjedništvom Ratka Mladića počinili pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.
U Vukovaru je i ministar obrane Ivan Anušić, koji je poslao poruku o važnosti opremanja oružanih snaga. "Sada nas čeka ozbiljan zadatak, vratiti oružane snage na razinu na kojoj trebaju biti. Nastavit ćemo se opremati i modernizirati zajedno s našim saveznicima u NATO-u", kaže Anušić.
Turski dronovi Baryaktar u Hrvatsku stižu sljedeće godine, do lipnja, otkriva Anušić
Majka jednog od branitelja Vukovara Marija Šestan, čiji je sin bio pripadnik Turbo voda, u programu N1 poslala je emotivni apel: "Ako itko zna što se dogodilo, neka mi kaže. Ja samo trebam istinu da mogu otići na grob, isplakati se, odnijeti cvijeće i zapaliti svijeću. Ja sam sigurna da znaju. Zar je tako teško reći to jednoj majci koja 33 godine luta, moli, traži i pita. Ne mora meni, može anonimno, može na telefon. Ja da znam da je on negdje, ja bih kopala rukama, ovo je predugo. ... Ja sam na početku, živim dva paralelna života..."
Njezin sin je iz Komerca došao do Trpinjske ceste. U Borovu je ranjenoj ženi dao sat, koji je ta žena vratila u policiju i ispričala kako ju je on iznio. "On nije nestao, nije to prašuma, oni su živi zarobljeni, oni su ubijeni. On je zarobljen i pogubljen. Ali ja i dalje tragam, dok sam živa. Daj Bože da se to ostvari prije nego što ja završim svoj život", kaže Šestan u emotivnoj izjavi.
Posljednji zapovjednik Vukovara Branko Borković, znan i kao Mladi Jastreb, komentirao je ovogodišnji Dan sjećanja. Svake godine dolazi u grad i potom ga preplave sjećanja.
>> Opširnije
Duž trase kojom će se kretati Kolona sjećanja učenici vukovarskih osnovnih škola zapalit će u ponedjeljak ujutro lampione, a već brojni gore ispred vukovarske bolnice, gradskih ustanova i institucija, tvrtki i drugih javnih objekata, kao i u prozorima obiteljskih kuća i stanova.
Tisuće upaljenih lampiona moguće je vidjeti već od Vinkovaca, Nuštra, Marinaca i Bogdanovaca do samog Vukovara u koji brojni domoljubi pristižu još od subote s obzirom na produženi vikend.
Na cestama od Vinkovaca do Vukovara velik je broj automobila i autobusa, a mnogi su se put Vukovara uputili pješice, trčeći ili na biciklima i motorima, posebice brojni članovi braniteljskih i stradalničkih udruga iz susjedne BiH.
Središnji program obilježavanja 33. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, pod nazivom Vukovar - mjesto posebnog domovinskog pijeteta, počet će u 10 sati u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice Dr. Juraj Njavro. U programu će nastupiti Klapa Sveti Juraj HRM-a i glumac Darko Milas.
Ulicama grada Vukovara u 10:30 krenut će Križni put - Kolona sjećanja koju će predvoditi vukovarski branitelji zajedno s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih branitelja, na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar.
Dolazak Kolone sjećanja na Memorijalno groblje očekuje se u 12:30, gdje će biti odana počast žrtvama polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća državnih i drugih izaslanstva. Molitvu za vukovarske žrtve Domovinskog predvodit će đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
U 13 sati na groblju će biti služena misa za žrtve iz Domovinskog rata koju će predvoditi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Za 17 sati planirana je svjetlosna Rijeka sjećanja, odnosno puštanje lampiona Dunavom u spomen na ubijene i nestale branitelje. Franjevački samostan u Vukovaru i ove je godine pozvao na obilježavanje 18. studenoga inicijativom nazvanom Zvon za Vukovar u kojoj se poziva na zvonjavu zvona sa svih hrvatskih crkava u 18:11.
Po dostupnim podacima, na području Vukovara obnovljeno je gotovo 5400 kuća i 282 višestambene zgrade s oko 5300 stanova, za što je potrošeno nešto više od 245 milijuna eura.
U odnosu na ratnu 1991., Vukovar je danas neprepoznatljiv grad, obnovljen, s modernom infrastrukturom, ali manjkom stanovništva. Prema popisu iz 2021., u tome gradu živi 23.175 stanovnika u odnosu na oko 47.000 prije Domovinskog rata. Mnogi smatraju kako je upitan i broj od 23.175 ljudi, a posebno zabrinjava činjenica da je više stanovnika starijih od 65 godina u odnosu na djecu do 14 godina.
Po podacima gradske uprave, krajem 2023. u Vukovaru su bile 6064 zaposlene osobe, što je za 160 osoba više nego godinu ranije. Problem su relativno niske plaće, kao i u cijeloj Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je prosječna neto plaća u prvom kvartalu ove godine iznosila 1193 eura.
Međutim, i dobri dobri i loši pokazatelji ovih dana, u jesen 2024., uoči 33. godišnjice ratnog stradanja Vukovara, stavljaju se na stranu pred ogromnim poštovanjem koje zaslužuju građani Vukovara, među kojima nema onih koji u ratnom vihoru nisu izgubili nekog od članova obitelji.
Stoga su posljednja počivališta najmilijih, posebice Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata na kojem se pokapaju poginuli i umrli hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji, od početka studenog među najposjećenijim mjestima u gradu na Dunavu.
Vukovar se prisjeća najtežeg dana u novijoj povijesti, kada je 1991., nakon 87 dana herojskog otpora, 18. studenog slomljena obrana grada koji su potom okupirali JNA i srpske paravojne postrojbe počinivši brojne zločine nad civilima i braniteljima u razrušenom gradu.
Tijekom gotovo tromjesečne agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. godine ubijeno je i poginulo najmanje 2717 hrvatskih branitelja i civila, oko 22.000 Vukovaraca je završilo u višegodišnjem progonstvu, a nekoliko tisuća branitelja i civila prošlo je kroz srpske koncentracijske logore, iz kojih se njih više od 300 nije nikada vratilo.
Više od 350 branitelja i civila na popisu zatočenih i nestalih
Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još se nalaze imena više od 350 branitelja i civila, kojima se svaki trag gubi u ratnom Vukovaru u jesen 1991. godine.
Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i njegovoj okolici počeli prije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991., kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad s namjerom da taj grad zauzmu najduže za tjedan dana.
No, hrvatski su branitelji, iako brojčano i po oružju deseterostruko slabiji, uspjeli izdržati gotovo tri mjeseca. Stanovnici su bili bez struje i uredne opskrbe vodom i hranom dok su na grad svakodnevno padale stotine projektila, uz tenkovske i zračne napade.
Okupacija Vukovara potrajala je do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, nakon čega su se Vukovarci napokon vratili svojim domovima koje je prvo trebalo obnoviti, u što se uključila država.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
