Foto: Hina

TISUĆE španjolskih studenata i učenika napustile su učionice u četvrtak pa su s uličnog prosvjeda zatražili od vlade ukidanje mjera štednje i postojećeg zakona o obrazovanju donesenog 2012. godine.

To je treći opći štrajk u obrazovanju od početka školske godine no vlada desnog centra tvrdi da je nepotreban u trenutku kada vodi pregovore oko postizanja nacionalnog pakta o obrazovanju.

Kažu kako su paralizirali akademske aktivnosti

Državna platforma za obranu javnog obrazovanja - sastavljena od studenata, učenika, njihovih roditelja i sindikata - potaknula je mobilizaciju u čitavoj Španjolskoj te priopćila kako su uspjeli "paralizirati akademske aktivnosti". Prema preliminarnim podacima sindikata u štrajku je sudjelovalo 65 posto profesora i 85 posto učenika.

"Branimo svoja prava, ovo je jedini način da obranimo obrazovanje od privatizacije", rekla je Ana Garcija, predsjednica sindikata studenata. Tvrdi kako je Narodna stranka od dolaska na vlast 2011. godine smanjila novac javnom obrazovanju za 9 milijardi eura te da bi uskoro mogla biti provedena ušteda za dodatnu milijardu kako bi Španjolska ispunila obećanje Bruxellesu o smanjenju proračunskog deficita.

Ministar obrazovanja Inigo Mendez rekao je kako je posljedica štrajka "minimalna".

"Ovaj štrajk nije opravdan jer danas u Španjolskoj ima više docenata nego 2008. kada je počela kriza", rekao je.

Narodna stranka je 2012. godine, kada je u parlamentu imala natpolovičnu većinu, donijela Zakon za kvalitetnije obrazovanje (LOMCE) ističući nužnost reforme obrazovanja jer je Španjolska u europskom vrhu po preranom napuštanju školovanja.

Prosvjednici žele rušenje zakona o obrazovanju

Poskupljenje školarina, ukidanje stipendija, uvođenje završnog ispita u srednjim školama i nakon tri godine fakulteta, te nezadovoljstvo nekih pokrajina zbog gubitka autonomije, uključujući i ograničavanje poduke na lokalnim jezicima - katalonskom, baskijskom i galješkom - bili su među razlozima ranijih prosvjeda.

Španjolska vlada se tijekom krize bila zadužila kod inozemnih ulagača kako bi spasila posrnule banke, a uvela je i mjere štednje u javne službe.

Zemlja se polako oporavlja od krize, a Narodna stranka je u studenom dobila novi četverogodišnji mandat, no ovaj put ima manjinsku vladu. Tri najveće oporbene stranke, lijevi centar PSOE, protivnik mjera štednje Podemos i stranka centra Građani, traže novi zakon o obrazovanju. Najnoviji štrajk izbio je dok se u parlamentu vode razgovori, no prema mišljenju prosvjednika, presporo. Prosvjednici ne žele izmjene postojećeg zakona već njegovo rušenje.

Ministar tvrdi kako će stipendije dosegnuti povijesni rekord

Ministar Mendez tvrdi da će u proračunu za 2017. godine, na kojem se još uvijek radi, stipendije dosegnuti "povijesni rekord" i da će se otvoriti nova radna mjesta u javnom obrazovanju. Oko 20 posto profesora radi kao vanjski suradnici, a Mendez tvrdi kako će taj broj pasti na 8 posto.

Dodaje i kako je najnoviji štrajk sazvan prije tri mjeseca, a da je prošli mjesec parlamentarna radna skupina počela raditi na socijalnom i političkom paktu kako bi se reformiralo obrazovanje.

"Dokument kojeg će izraditi skupina pomoći će vladi u donošenju novog zakona", rekao je.

Prosvjednici pak tvrde da ta radna skupina nije jamstvo za micanje zakona i ukidanja mjera štednje.

"Neka nas prestanu ušutkavati ovim lažnim govorima", poručila je Platforma koja je organizirala štrajk. U centru Madrida je prosvjedovalo 10.000 osoba, kažu u studentskom sindikatu, dok policija govori o 1.000 okupljenih.

"Više profesora, manje zastupnika" te "I sinovi radnika na fakultet", bilo je istaknuto na transparentima.