AKTUALNI predsjednik Zoran Milanović jučer je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predao potpise podrške svojoj kandidaturi. Danas je isto učinio i Dragan Primorac, kandidat kojeg podržava HDZ.

Dragan Primorac je već u ponedjeljak izjavio da je prikupio više od 100 tisuća potpisa, što je deset puta više od zakonom propisanog broja. U međuvremenu je Zoran Milanović bio prvi koji je DIP-u predao potpise za kandidaturu, koju osim matičnog SDP-a podržava još devet političkih stranaka - HSS, Centar, GLAS, Nezavisna platforma Sjever, Narodna stranka-Reformisti, Stranka Dalije Orešković i ljudi s imenom i prezimenom, Stranka umirovljenika, Blok umirovljenici zajedno te Međimurski demokratski savez.

Primorčevu kandidaturu osim HDZ-a podržali su i koalicijski partneri stranke - Domovinski pokret, HSLS, HSU i Hrvatska demokršćanska stranka.

Tko će još prikupiti 10.000 potpisa?

Dok Milanović i Primorac s više nego dovoljnim brojem potpisa pokazuju snagu i konkurenciju jedan drugom, ali i ostalim kandidatima, svi oni imaju vremena prikupiti i predati potpise do utorka, 10. prosinca, u ponoć.

Uz Milanovića i Primorca, koji su glavni favoriti, postoji još 13 kandidata. Devetero uživa podršku političkih stranaka. Osim dvojice spomenutih, to su Ivana Kekin (Možemo), Miro Bulj (Most), Branka Lozo (DOMiNO), Tomislav Jonjić (HSP), Dražen Keleminec (Autohtona HSP), Karolina Vidović Krišto (Odgovornost i pravednost) i Mislav Kolakušić (Pravo i pravda). Preostalih šestero - Marija Selak Raspudić, Aurora Weiss, Niko Tokić Kartelo, Anton Filić, Ava Karabatić i Dražen Pilić - nezavisni su kandidati.

Aktivisti, štandovi, pozivni centri…

Kakve su uopće šanse onih koji nemaju zaleđe velikih ili donekle značajnih političkih stranaka, za početak, barem da prikupe 10 tisuća potpisa? N1 je razgovarao s komunikacijskim stručnjakom Marom Alavanjom, koji smatra da je i za prikupljanje potpisa i za vođenje kampanje najvažnija ona logistika koju najlakše mogu osigurati političke stranke.

"Terenska infrastruktura je na prvom mjestu jer u bilo kojoj komunikaciji, posebice političkoj, najvažnija je ona koja se događa licem u lice. To su potvrdila sva istraživanja. Ako imaš aktiviste, štandove i lovu, ako imaš infrastrukturu i kontakte, pozivne centre i slično, pet puta je lakše odraditi kampanju nego kada si nezavisni kandidat i kad nemaš ništa od toga ili vrlo malo", kaže.

"Presudan je rad na terenu"

Ako povrh svega nemaju ni puno financijskih sredstava na raspolaganju, nezavisnim kandidatima preostaje malo manevarskog prostora u kampanji, koji donekle mogu nadomjestiti aktivnošću na digitalnim platformama i društvenim mrežama.

"Ti se kandidati moraju oslanjati na kreativnost i taktičko znanje za pridobivanje pažnje, najčešće na dnevnopolitičkim temama. U predizbornim kampanjama rad na terenu uvijek je bio presudan, što se i sada vidi u prikupljanju potpisa", smatra Alavanja.

Doduše, nezavisna Marija Selak Raspudić nema to stranačko zaleđe, ali kao saborska zastupnica ima otvoren puno širi prostor za vođenje kampanje od ostalih potencijalnih nezavisnih kandidata, pa i kandidata manjih stranaka.

"Primorca će unijeti u drugi krug, makar na nosilima"

"Realno, u kampanji imamo samo njih četvero - dvojicu kandidata i dvije kandidatkinje. Svi ostali nemaju realnih šansi. S tim da i za ove dvije kandidatkinje - Selak Raspudić i Kekin - mislim da nemaju previše šanse i da će u drugi krug ići Milanović i Primorac. Primorca će HDZ-ovi ljudi na terenu jednostavno unijeti u drugi krug, makar i na nosilima. Mislim da tu nema previše dilema", rekao je Alavanja.

Što se tiče dviju spomenutih kandidatkinja, smatra da njihove predsjedničke ambicije i kampanje treba tumačiti u širem političkom kontekstu.

"Selak Raspudić se spominje kao kandidatkinja za lokalne izbore u Zagrebu, a Kekin ovo služi za izgradnju daljnje političke karijere. Iz njihove perspektive ove izbore treba gledati kao pozicioniranje, također kao još jedne izbore na kojima se Možemo odmiče od SDP-a", dodaje Alavanja za N1. 

Hoće li pasti rekord iz 2005. godine?

Do sada je najviše kandidata bilo na predsjedničkim izborima 2005. godine - čak trinaest. Ako do utorka svi sadašnji pretendenti uspiju prikupiti najmanje 10 tisuća potpisa, ovi bi predsjednički izbori mogli postaviti novi rekord.

Alavanja ne vjeruje da će svi koji su najavili kandidature uspjeti skupiti dovoljno potpisa.

"Ne vjerujem da će u tome uspjeti čak i ovi koji su već postavili jumbo plakate. Ne čini mi se realnim. Za kampanju je potrebna prisutnost u javnom i medijskom prostoru na dnevnoj razini. Ako to ne uspiješ i ako si nepoznat široj javnosti, nema šanse da dođeš blizu. Možeš si eventualno tek malo podići vidljivost. S tim da svatko može imati i neki alternativni motiv u tome", zaključio je.