ANDRIJA Štampar bio je istaknuti hrvatski i jugoslavenski liječnik koji je postao simbolom javnog zdravstva u Jugoslaviji. Njegov rad i djelovanje razvili su javno zdravstvo u Jugoslaviji te doprinjeli ključnim društvenim promjenama koji su rezultirali stvaranjem modernog hrvatskog društva. Hrvatska škola javnog zdravstva nosi njegovo ime.

Odrastanje i školovanje

Štampar se rodio 1. rujna 1888 u Brodskom Drenovcu u Slavoniji. Tamo je završio osnovnu školu, a srednju pohađa u Vinkovcima. Medicinski fakultet nije pohađao u Hrvatskoj, već je bio jedan od mnogih studenata koji su fakultet završili u drugim dijelovima Austro-Ugarske. Štampar je odabrao Beč, grad kojemu se divio tijekom cijele mladosti. Tamo je započeo svoj rad na javnom zdravstvu izdavajući medicinske pamflete s kratkim informacijama o prevenciji raznih bolesti.

1909. godine počinje izdavati časopis za javno zdravstvo u Novoj Gradiški što mu je donijelo titulu doktora opće medicine. 1912. godine zaposlio se u bolnici u Karlovcu koja se tada nalazila na Dubovcu (bolnica je pomaknuta na svoju današnju lokaciju na Švarči tek tijekom 1970-ih). Za vrijeme boravka u Karlovcu upada u Hrvatski medicinski savez te objavljuje radove u njihovom časopisu.

Internacionalno priznanje i djelovanje nakon Drugog svjetskog rata

Postao je glavni upravitelj bolničkog sustava u Slavoniji taman prije Prvog svjetskog rata. Tijekom ratnih godina pomagao je vojnicima s bojišta, a nakon rata odlazi u Pariz gdje nastavlja izdavati radove o javnom zdravstvu. Njegova internacionalna karijera nastavit će se i tijekom 20-ih, a od 1931. trajno je zaposlen kao medicinski stručnjak u Ligi naroda. Nakon toga putuje svijetom i predaje po raznim sveučilištima. U Kini je tako proveo tri godine.

Postaje profesor medicine u Zagrebu 1939. godine gdje dočekuje Drugi svjetski rat. Ustaše su ga pritvorile tri dana nakon što je okupiran grad. Uskoro je prebačen u zatvor u Grazu gdje je ostao sve do dolaska Crvene armije. Kad se vratio u Zagreb 1945. godine, nastavlja raditi kao profesor socijalne medicine, a iduće godine postaje rektor Sveučilišta. Kao rektor, uložio je trud da se osnuje medicinska škola u Rijeci 1955. godine. 

Danas je ostao upamćen pogotovo kod Zagrepčana po Nastavnom zavodu za javno zdravstvo koje nosi njegovo ime, a osnovano je još 1927. godine. Njegovi napori da se javnost upozna s glavnim preventivnim metodama za suzbijanje bolesti i da istakne važnost higijene čine okosnicu modernog javnog zdravstva u Hrvatskoj i zemljama bivše Jugoslavije.

Štampar je djelovao u vrijeme kada hrvatsko društvo ulazi u svoju modernu fazu. Sa smanjenjem smrtnosti koja je direktna posljedica razvoja javnog zdravstva, demografska tranzicija na Balkanu ulazi u svoju zadnju fazu.