Tko je Nijemac sa Šipana kojeg povezuju s neonacizmom? Zvali smo ga
VLASNIK Hotela Šipan Reinhard Rade, inače Nijemac, nedavno je raspisao nagradu od pet tisuća eura za onoga tko mu otkrije krivca za posječeno stablo na Šipanu, točnije u naselju Šipanska Luka.
Nagrada od 5000 eura
Taj je slučaj izazvao pozornost javnosti. U obavijesti piše kako je posječeno stoljetno stablo, da je krađa prijavljena policiji i da dojava ostaje u diskreciji.
Dio mještana u tome je prepoznao lov na glave pa je ubrzo osvanuo i protunatpis, u kojem piše kako je ovaj hotel "objekt sumnjivog sadržaja koji bespravno koristi javnu površinu".
Jedan medij je objavio da su mještani u maškarama prvo traktorom provozali pa zapalili lutku koja je predstavljala Radea, no drugi izvori sa Šipana nam demantiraju da se tu radilo o Radeu, navodeći da je on dobio svoj dio kolača, ali ne kroz ritualno spaljivanje.
Sve podsjeća na uobičajenu priču koja se odvija u malim mjestima. S jedne strane investitori pokazuju beskrupuloznost, a s druge često i surovi domaćini u strancima uvijek vide prijetnje.
Zastave na pola koplja
No ovdje je stvar ipak kompleksnija, a u cijeloj priči zaintrigirali su nas lik i djelo dotičnog Nijemca, čovjeka koji je Hotel Šipan kupio 2018. godine, no do dandanas nije profunkcionirao.
Druga stvar koja nas je zanimala je njegova prošlost, koja se povezuje s radikalno desnim djelovanjem, a na nekim internetskim glasilima Radea se čak naziva i neonacistom.
Poznat je i slučaj sa Šipana iz 2019. godine, kad su se na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima hrvatska zastava i ona sv. Vlaha, inače zastava Dubrovačke Republike, zavijorile na pola koplja.
Bitno je reći što je tome prethodilo. Naime, udruga Hrvatski domobran Dubrovnik tada je organizirala polaganje vijenaca na obližnjem nenaseljenom otoku Jakljanu.
Vijenci su položeni za 214 mornara i vojnika NDH te za njemačke mornare koji su strijeljani na tom otoku, kojih se sad, prema kriterijima udruge Hrvatski domobran Dubrovnik, ali i predstavnika Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, koji su također sudjelovali na komemoraciji, prisjećamo kao ratnih heroja.
Svi oni svratili su na Šipan, a tada su se zastave zavijorile na pola koplja. To se može, ali i ne mora poistovjetiti s ovim događajem oko nacističkih palih junaka u Drugom svjetskom ratu, no izazvalo je pozornost dijela dubrovačke javnosti.
Radea se naziva jednim od vođa ekstremne desnice u Njemačkoj
O ovoj temi, ali i drugim temama, ponajprije oko rada hotela i njegove prošlosti, Index je popričao s Reinhardom Radeom, koji nam se javio iz Južnoafričke Republike.
Rade je rođen 1964. u Innsbrucku. Bogatstvo je stekao, kako se navodi na Wikipediji, kao građevinski poduzetnik. Bio je direktor tvrtke BBM Baubetreuung in Mitteldeutschland GmbH, u čijem opisu stoji trgovanje nekretninama te priprema i izvođenje građevinskih projekata.
Piše da je imao ulogu savjetnika dioničara, a posebno predstavnika uprave grupacije Unister. 2016. godine Die Zeit je pisao da je ova tvrtka "infiltrirana od desničarskih ekstremističkih krugova" te posebno apostrofirao Radea i Hansa Jörga Schimaneka, kojeg se inače percipira kao austrijskog neonacista.
Konkretno, Die Zeit je napisao kako su "neopaženo od javnosti, pa čak i visokih zaposlenika, dvojica muškaraca s blistavim neonacističkim biografijama pristala uz turističku tvrtku". Takvih kontroverznih navoda na internetu o Radeu ima mnogo.
Neki su dio tekstova ozbiljnih medija, kao što je Die Zeit, a neke tvrdnje, u kojima se Radea uglavnom naziva jednim od vođa ekstremne desnice u Njemačkoj, nismo uspjeli provjeriti. Ono što smo uspjeli provjeriti, to smo ga i pitali u razgovoru.
Rade za Index: Posječeno stablo je trebalo biti dio posebne atrakcije
Upitali smo ga zašto se tako naljutio zbog posječenog stabla i jesu li ti razlozi neke dublje prirode.
"Stablo je raslo usred ruševne kuće, koja je napuštena prije više od 100 godina i datira još iz doba Dubrovačke Republike. Nalazi se na putu prema Velikom Vrhu. Ima staru, veliku cisternu, imanje ima spektakularan pogled na otok Sveti Andrija, kao i druge otoke.
Kuću smo kupili od člana obitelji Banić u SAD-u i plan je bio rekonstruirati kuću i krov oko stabla kako bismo imali posebnu atrakciju za posjetitelje na putu do Velikog Vrha. Novom stablu bi bila potrebna desetljeća da naraste do te veličine. Sad možemo zaboraviti na taj plan", naglašava Rade.
"Mogao sam dati besplatno drvo ako je nekome trebalo za ogrjev"
Kaže da se do tog mjesta može doći vozilom s pogonom na sva četiri kotača, kamionom ili traktorom kako bi se odnijelo drvo.
"Samo je nekoliko takvih vozila na Šipanu koji su tu u ovo doba godina. Drvo se sjeklo na male komade da bi se koristilo ili prodavalo kao ogrjev. Svi koji djeluju oko Velikog Vrha znaju da smo mi vlasnici imanja jer o svojim kupovinama u selu puno razgovaramo tako da se izbjegnu greške.
Sve ovo također je tehnički potpuno besmisleno jer tvrdom drvu treba nekoliko godina da se osuši, ako se razumno grijete, a na Šipanu ima dosta slomljenog drveća i mnogo borova koje treba posjeći zbog požara ako netko već traži drva za ogrjev", kaže pa dodaje da je vlasnik mnogo hektara na kojem ima drveća na Šipanu i da mu ne bi bio problem dati besplatno drvo pogodno za ogrjev nekome tko je u financijskim problemima.
"Ali osoba koja je posjekla ovo stablo nije bila u financijskim problemima jer posjeduje motornu pilu i kamion ili tegljač, a i vozio se uzbrdo, dok nizbrdo uz cestu ima mnogo polomljenih stabala, od kojih su neka savršeno suha godinama i predstavljaju opasnost od požara koju bi ionako trebalo ukloniti", kaže.
"Boli nas ekovandalizam"
Upitali smo ga kako komentira navode da je riječ o tjeralici.
"Ako mislite da je nešto ukradeno, trebali biste to prijaviti policiji. I naravno da bi svima trebao biti interes da lopovi budu privedeni pravdi i da se ne skrivaju u mraku. Ako je osoba koja je to učinila pogriješila, može to objasniti policiji. Podupiranje i toleriranje nezakonitih radnji uvijek će najviše štetiti najslabijima u društvu.
Mi ni na koji način ne trebamo niti želimo uzeti u svoje ruke rad policije i pravosuđa na Šipanu jer tamo je 99 posto ljudi pošteno i jako fino. Ali mi želimo da što više ljudi zna za krađu. Oni sad mogu pitati dobavljača, prodavača drva za ogrjev koje kupuju, odakle je to drvo i ne riskirati kupnju ukradenog drva.
Ako je osoba koja je posjekla drvo pogriješila, trebala bi se javiti i objasniti čin. Puno nas više boli ovaj, po našem mišljenju, nepotreban i besmislen čin ekovandalizma nego materijalni gubitak drva", rekao je.
Zašto hotel ne radi?
Dotaknuo se navoda o tome da djeluje na javnoj površini za koju ne plaća koncesiju.
"Radi se o terasi uz more u Šipanskoj Luci. Ovo zemljište, koje je nastalo deponijem ispred hotela kada je hotel izgrađen (prije nego što je more omeđilo zapadne zidove starog mlina/hotela), djelomično je navodno u vlasništvu Grada Dubrovnika. Katastar ga je pokazao kao vlasništvo privatne tvrtke zadnji put kad sam ga pogledao.
Ako je ovaj prostor u vlasništvu Grada i ako ga budemo koristili u komercijalne svrhe (prodaja pića ili hrane), potrebno je plaćati najam Gradu za odgovarajuću koncesiju, što ćemo, naravno, i učiniti. Budući da hotel i poslovi vezani uz njega nemaju dozvolu za rad, trenutno ne možemo ništa prodati", rekao je.
Pitali smo ga zašto je hotel godinama zatvoren, a odgovorio je da svi na Šipanu znaju da se hotel ne smije otvoriti od 2008. godine jer ne postoji kanalizacija. Dodaje kako ponekad postoji tendencija rješavanja problema toleriranjem nečega što je nezakonito iz višeg razloga, kao što je u ovom slučaju turistička sezona, ali i da on to ne želi.
"Za nas, kao strance i ekološki motiviranu skupinu ljudi, nema šanse da otvorimo hotel pod nezakonitim okolnostima, da i ne spominjem ekološke rizike. Ne želimo upirati prstom i kriviti bilo koga jer znamo za slabe sezone zbog korone pa su i proračuni posvuda nategnuti.
Treba popraviti kanalizacijski sustav
Iz Grada su nam rekli da je cijena popravka kanalizacijskog sustava u Luci više od milijun eura. Mi smo razvili rješenje za oko 200 tisuća eura, na koje bi se moglo spojiti cijelo selo. Taj sustav treba šest spremnika 6x2.5 metara 'posađenih' u zemlji, a ne možemo ga postaviti na svoju zemlju pored hotela jer nema dovoljno mjesta.
Spremni smo implementirati i platiti sustav, ali on se može graditi samo na zemljištu koje pripada Crkvi ili Gradu. Kako do sada nitko nije donio odluku, ova će sezona najvjerojatnije proći tako da će hotel opet biti zatvoren", rekao je Rade.
Odgovorio je na našu opasku o tome da mještani spominju kako viđaju goste u hotelu iako hotel ne radi.
"Moja obitelj i ja se trudimo biti na Šipanu u svakom trenutku zadnje četiri godine. Radimo oko hotela. Imamo ljude koji nas podržavaju u našim pripremama. To su planeri, dizajneri, obrtnici, web dizajneri, ekolozi, marketinški stručnjaci. To je normalno. Oni nisu gosti koji plaćaju noćenje, sve što oni plaćaju daju lokalcima jer trebaju negdje jesti i piti", naveo je.
Antiislamistički marš u Leipzigu
Popričali smo i o osjetljivijim stvarima iz Radeove prošlosti. Kazao nam je da bez problema može govoriti o tome jer je javna osoba već 30 godina. Naime, njemačka stranica Inventati.org, koja je dio platforme antifašističkog projekta "Antifa in Leipzig", objavila je kako je Rade bio na čelu antiislamističkog marša u Leipzigu. Rade se nalazi i na jednom videu s prosvjeda.
"Godine 2015. održavao se svakog ponedjeljka javni prosvjed protiv takozvane politike otvorenih granica Angele Merkel. Ljudi koji su mirno prosvjedovali žalili su se na napade koje su potaknule vladine službe protiv njih kako bi im uskratile pravo na slobodu govora i mogućnosti održavanja prosvjeda.
Bio sam tamo da dobijem sliku i odmah sam postao meta netočnog izvještavanja jer sam javno optužio šefa policije Leipziga za kršenje zakona. On je bivši komunist, koji je još uvijek ponosan na svoja, prema mom mišljenju, nepravedna djela u vrijeme komunizma. U nastavku sam morao tužiti lajpciške novine na sudu jer su me namjerno netočno citirale", govori Rade.
Bio je tajnik stranke Die Republikaner: "Izašao sam kad su skrenuli u radikalizam"
Bio je član ultradesničarske stranke Die Republikaner. Upitali smo ga zašto više nije njezin član.
"Jesam, bio sam njezin član i stranački tajnik. To je bilo tijekom dvije godine prije 30 godina. I to je bilo prije nego što je stranka postala radikalnija. Pridružio sam se stranci kako bih potaknuo javno raspoloženje za ponovno ujedinjenje tada dvaju dijelova Njemačke.
S obzirom na to da je ponovno ujedinjenje postalo dnevni red drugih stranaka (CDU/SPD) i da se provodilo, moj osnovni motiv je bio zastario. Kako sam izabran za zastupnika u regionalnom parlamentu, ostao sam u politici još dvije godine, nakon što sam napustio stranku poslije svađe sa šefom stranke Franzom Schönhuberom, poznatim bavarskim novinarom i mojim mentorom", dodao je kazavši da više nije član nijedne stranke.
Pitali smo ga podržava li nacizam
Na Wikipediji stoji da je 2018. sudjelovao na antimigrantskim demonstracijama u Chemnitzu. Naime, ti prosvjedi su izbili nakon što je jedan Nijemac ubijen u tučnjavi na festivalu na kojem se slavio osnutak grada. Dva kurdska imigranta bila su osumnjičena za ubojstvo. Prosvjedi su izazvali nerede, a posebno su motivirali ekstremnu desnicu.
"Bio sam sa svojom djecom na javnom prosvjedu, ali sam prosvjedovao protiv ubojstva stranca, koje je do danas ostalo nekažnjeno jer ubojicu (koji je poznat) naša policija navodno ne može pronaći i uhititi. To je prosvjed protiv ubojstva, ne mogu vidjeti čak ni političko pitanje u tome. Demonstracijama je nazočilo nekoliko zastupnika nacionalnog parlamenta", rekao je.
Pitali smo ga podržava li nacizam.
"Nisam pristaša bilo kojeg autokratskog ili diktatorskog političkog pokreta, posebno ne ljudi ili organizacija koji žele kopirati ili ponovno instalirati bilo koji oblik povijesne političke vladavine koja nije otvorena za održavanje slobodnih izbora i koja se ne temelji na ustavu koji jamči individualna ljudska prava i slobodu govora.
Svjestan sam užasnih pogrešaka i zločina i teških posljedica koje je razvoj događaja u prvoj polovici 1900-ih imao za Europu i svijet jer su članovi moje obitelji patili i bili ubijani bez obzira na svoja politička uvjerenja", rekao je.
"Mislite li da bi kralj Engleske zvao jednog neonacista u svoj dvorac?"
Upitali smo ga za slučaj zastava na pola koplja na Šipanu.
"Duboko se divim Dubrovačkoj Republici jer je disciplinom i strogim zakonom, temeljenim na vrlo uravnoteženom ustavu, uspjela prebroditi više od 500 godina djelomične europske tame držeći se strogo zakona, okružena drugim zemljama koje su to često činile i uopće nisu mare ni za kakva ljudska prava.
Strašni zločini, kojih se pokušavamo prisjetiti svake godine, bez obzira tko ih je počinio, nikada se ne bi dogodili da Europa nije izgubila republikanski duh, koji je Dubrovnik nosio kroz vrijeme. Spuštanje zastave je znak poštovanja prema onima koji se više ne čuju jer su ušutkani ubojstvom. Šteta je što se na Šipanu neki ne mogu ni oko toga dogovoriti", kaže.
Zahvalio je na prilici da ispriča svoju stranu priče.
"Prokopate li malo dublje u moju uglavnom lažnu internetsku biografiju, možda ćete pronaći neke članke da sam uspio uvjeriti sadašnjeg kralja Velike Britanije da sa mnom posjeti Mljet uz promicanje ideje o ekohotelu.
Mislite li da bi Njegovo Kraljevsko Visočanstvo pozvalo neonacista u svoj dvorac u Engleskoj, a onda čak otputovalo u Dubrovnik na krstarenje Titovom bivšom jahtom do Mljeta, koje je organizirala hrvatska vlada? Ali ovo je samo još jedan mali detalj", zaključio je za Index Reinhard Rade.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati