Prva dama Ukrajine Olena Zelenska pozvala je na obrazovanje i sigurnost djece u ratom razorenoj zemlji nakon što je na Twitteru podijelila video na kojem učenici plešu u skloništima protiv zračnih napada. Djeca širom Ukrajine slave svoju maturu, a ta tradicija obično uključuje plesanje valcera.

"Prošle godine učenici su plesali maturalni valcer na ruševinama škola. Sada u skloništima. Naša djeca trebaju obrazovanje i sigurnost. I to će se dogoditi jer istina je na našoj strani", tvitala je Zelenska.

Nacionalni centar otpora Ukrajine izvijestio je da je Rusija 8. lipnja otela 150 djece iz okupirane Luhanske oblasti i odvela ih u Rusiju.

Djeca su navodno odvedena iz okruga Starobil u centre Lesnoj i Sosenka u južnoj ruskoj regiji Karačaj-Čerkes.

"Očekuje se da će ti centri primiti do 750 djece iz okupiranih naselja u Luganskoj oblasti", dodao je Nacionalni centar otpora.

Prema ukrajinskoj bazi podataka, od početka invazije, Rusija je otela preko 19.000 djece. Ukrajina navodi da još nije otkriveno gdje su tisuće djece nestale. Ukrajina je dosad uspjela vratiti 373 ukrajinske djece ilegalno deportirane u Rusiju, a proces vraćanja djece još je u tijeku.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je intervju za NBC News. Rekao je da su vijesti s prve linije općenito pozitivne, ali da je situacija teška. Protuofenziva je vrlo važna za Ukrajinu, ne samo u smislu vraćanja teritorija, već i u dokazivanju da milijarde funti podrške Zapada nisu uzalud potrošene.

"Naš herojski narod, naše trupe koje su sada na prvoj liniji suočavaju se s vrlo teškim otporom i razumijemo zašto... Ako Rusija bude poražena sada, to zapravo znači da je izgubila rat", rekao je Zelenski.

"Čečenski borci raspoređeni su u ruskoj regiji Belgorod koja graniči s Ukrajinom kako bi spriječili napade ukrajinskih diverzantskih skupina", rekao je čečenski lider Ramzan Kadirov.

Tijekom prošlog mjeseca Belgorod je izvijestio o nizu prekograničnih upada proukrajinskih ruskih partizanskih skupina koje sebe nazivaju protivnicima Vladimira Putina. Kadirov je rekao da su borci iz bataljuna Zapad-Bahmut poslani u kontrolnu točku u Graivoronu, mjesto prekograničnog napada u svibnju.

"Stanovnici teritorija uz granicu s Ukrajinom mogu biti mirni... Tko god posegne za našim granicama, dobit će silovit odgovor", rekao je Kadirov

Ukrajina poriče umiješanost u prekogranične napade uz navode da su to izravne posljedice ruske invazije.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je danas kako se nada pozitivnom ishodu planiranih razgovora ruskog predsjednika Vladimira Putina s afričkim čelnicima o budućnosti sporazuma koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz Ukrajine u Crno more.

Gradonačelnik ukrajinskog grada Krivi Riha u Dnjepetrovskoj oblasti Oleksandar Vilkul objavio je da je danas 38-godišnjak preminuo od opeklina zadobivenih tijekom ruskog raketnog napada 13. lipnja. Time se ukupan broj mrtvih u tom gradu u napadu popeo na 13.

"Radio je kao montažer u jednom od poduzeća u Krivom Rihu", napisao je Vilkul na Telegramu. Nakon napada muškarac je prebačen u bolnicu, ali je preminuo od zadobivenih ozljeda.

Ruske rakete su prije dva dana pogodile Krivi Rih tijekom noći. Pogođene su stambena peterokatnica, tvrtka i još jedna nepoznata lokacija u gradu, navodi Kyiv Independent.

U Bruxellesu je održan sastanak ministara obrane članica NATO-a s predstavnicima 25 tvrtki iz područja obrambene industrije. Među njima je i hrvatska firma Đuro Đaković.

>> Opširnije

Grupa stručnjaka UN-a izrazila je danas zabrinutost u pismu Moskvi u kojem su istaknuti izvještaji o ruskom korištenju mučenja na ukrajinskim civilima i ratnim zarobljenicima.

Prema izjavi UN-ovih stručnjaka, metode mučenja uključuju električne šokove, stavljanje kapuljače na glave žrtava i izvođenje simuliranih egzekucija. Takve taktike koriste se kako bi se izvukle obavijesti, iznudila priznanja ili kao odgovor na navodnu podršku ukrajinskim snagama, izvijestila je agencija Reuters.

Alice Jill Edwards, specijalna izvjestiteljica UN-a za pitanja mučenja, izjavila je da su među navodnim žrtvama bili i ukrajinski civili i ratni zarobljenici. Dodala je da je o ovoj situaciji pisala Moskvi.

Glasnogovornik ruske diplomatske misije u Ženevi nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar. Moskva je ranije odbacila optužbe o mučenju ili zlostavljanju ratnih zarobljenika, ističući da ne cilja namjerno civile u Ukrajini.

Iako su optužbe za mučenje ranije iznesene protiv obje strane u sukobu koji traje već 15 mjeseci, tim nezavisnih stručnjaka UN-a istaknuo je da bi metode ruskih snaga mogle biti "državno odobrene".

"Dosljednost i metode torture sugeriraju razinu koordinacije, planiranja i organizacije, kao i izravno odobravanje, namjernu politiku ili službenu toleranciju nadređenih", navodi se u pismu koje je poslala Edwards zajedno s nekoliko drugih nezavisnih stručnjaka.

"Poslušnost prema nadređenom ne može biti opravdanje za mučenje, a svaka osoba uključena u takve aktivnosti treba biti brzo istražena i procesuirana", dodala je.

"Ukrajina postojano napreduje u svojoj još uvijek svježoj protuofenzivi protiv ruskih snaga, ali cijena će vjerojatno biti visoka u onome što se ispostavlja kao teška bitka", rekao je najviše rangirani američki general.

"Ukrajina je započela svoj napad i postiže postojan napredak. Borba su vrlo teške", rekao je danas na konferenciji za novinare u sjedištu NATO-a u Bruxellesu general Mark Milley, čelnik Združenog stožera Oružanih snaga SAD-a

"Borbe su izuzetno nasilne i vjerojatno će potrajati, a cijena će biti visoka", dodao je.

Milley je pohvalio vođenje, vještinu i moral ukrajinskih snaga te je to usporedio s Rusijom, govoreći: "Njihovo vođenje nije nužno koherentno, moral njihovih vojnika nije visok i oni se nalaze u obrambenim pozicijama, a mnogi od njih čak ni ne znaju zašto su tamo."

UKRAJINSKI vojni zapovjednik iznio je detalje o tome kako je njegova brigada, koristeći američki sustav protuzračne obrane Patriot, uspjela oboriti jedan od najmodernijih ruskih balističkih projektila. Ukrajina tvrdi da su njeni obrambeni sustavi uspješno presreli šest ruskih hipersoničnih projektila tipa Kinžal 16. svibnja.

Zapovjednik Serhij Jaremenko i njegova 96. protuzračna raketna brigada iz Zračnog zapovjednog centra bili su ključni u toj akciji, iako su tek kasnije shvatili da su uspjeli svladati jedno od najmoćnijih ruskih oružja, rekao je Jaremenko danas u intervjuu.

"Iskreno govoreći, shvatio sam da smo oborili Kinžal tek nakon što su analitičari pregledali olupinu", rekao je Jaremenko za Army Inform, web stranicu ukrajinskog ministarstva obrane.

Kada je Rusija pokrenula napad, "šesnaest balističkih projektila letjelo je iz različitih smjerova, većina njih usmjerena na sustav Patriot", rekao je zapovjednik, misleći na moćni sustav protuzračne obrane koji je SAD osigurao Ukrajini.

"Uvijek sam ponosan na svoje podređene, ali ovaj put čak sam i ja bio šokiran njihovom izdržljivošću. Ljudi su shvatili da balistički projektili idu direktno prema njima", rekao je, pa dodao: "Nisu paničarili ni sekunde, djelovali su koordinirano i organizirano, dijelili ciljeve po sektorima i osigurali njihovo uništenje na minimalnom dometu, dovoljno visoko da se smanji vjerojatnost štete na infrastrukturi."

Jaremenko je rekao da su ukrajinski borci bili emotivni kada su svi ciljevi napokon uništeni i kada je zračni prostor proglašen čistim. Kasnije su saznali da je u zraku bilo šest Kinžala.

Ta izuzetna obrana dokazuje vrijednost sustava Patriot za Ukrajinu, koji je i dalje uspješan, čak i protiv oružja koje Moskva predstavlja kao nepobjedivo, rekao je Jaremenko.

Kinžal ili Kh-47 ruski predsjednik Vladimir Putin i njegova vojska predstavljaju kao primjer moderniziranog raketnog arsenala Moskve, tvrdeći da ga njegova hipersonična brzina čini iznimno teškim za presretanje. Balistički projektil koji se lansira iz zraka, Kh-47 ima domet od oko 2000 kilometara, što znači da ga se može ispaliti daleko od bojišnice.

Putuje brzinom oko 10 puta većom od brzine zvuka i izveden je iz balističkog projektila Iskander kraćeg dometa, koji se lansira s tla. Nosivi teret mu je gotovo 500 kilograma. 

Podsjetimo, rusko ministarstvo obrane tvrdilo je da je uništilo američki sustav protuzračne obrane Patriot u Kijevu tijekom napada 16. svibnja, usprkos ukrajinskim tvrdnjama da su uništili sve ruske projektile u ranojutarnjem napadu. Američki dužnosnici pregledali su sustav Patriot i rekli da je šteta bila "minimalna", izvijestio je CNN. Nije bilo jasno je li sustav oštećen ruskim projektilom ili padajućim krhotinama.

Patriot ima snažan radar za otkrivanje dolaznih meta na velikoj udaljenosti, što ga čini moćnom platformom za protuzračnu obranu, sposobnom za presretanje balističkih projektila i drugih ciljeva. No, radarsko zračenje potrebno za otkrivanje prijetnji na udaljenosti također omogućuje neprijatelju da otkrije bateriju Patriot i utvrdi njenu lokaciju

PODLAKTICE su mu se izbočile od napora dok je držao napeti povodac slinavog psa. Prigušeno gunđanje stvorenja moglo se osjetiti koliko i čuti - poput zvuka kamiona. Uostalom, to je bilo i prikladno s obzirom na to da je kodno ime njegovog vlasnika Brabus - po njemačkoj tvrtki specijaliziranoj za proizvodnju luksuznih vozila.

"Dođi", progunđao je Brabus dok su ga vukli natrag u zgradu uz cestu na tajni sastanak s dijelom njegovog tima za specijalne operacije. Oni su dio tajnovitih postrojbi koje potpadaju pod razne ukrajinske obavještajne organizacije. Djeluju u sumornim krajolicima u ratu protiv ruske okupacije na bojišnici i izvan njezinih linija, piše CNN.

>> Opširnije

Predsjednik Češke Petr Pavel izjavio je danas da bi Rusi koji žive u zapadnim zemljama trebali biti pod strogim nadzorom sigurnosnih službi, s obzirom na agresivni rat koji Moskva vodi u Ukrajini.

Češki lider i bivši predsjednik vojnog odbora NATO-a izrazio je suosjećanje s Rusima izvan zemlje koji teško podnose invaziju, ali u kontekstu rata sigurnosne mjere trebale bi biti strože.

U intervjuu za praški Radio Slobodna Europa rekao je: "Kad se vodi rat, sigurnosne mjere vezane za ruske državljane trebale bi biti strože nego u normalnim vremenima Svi Rusi koji žive u zapadnim zemljama trebali bi biti puno više nadzirani nego u prošlosti jer su građani nacije koja vodi agresivni rat."

"To je jednostavno cijena rata", rekao je Pavel, pa dodao kako je situacija slična Drugom svjetskom ratu, kada je više od 100.000 osoba japanskog porijekla s boravištem u SAD-u bilo pod "strogim režimom nadzora" jer su bili smješteni u "lokalne logore".

O kakvim je to logorima za Japance govorio Pavel?

Podsjetimo, tijekom Drugog svjetskog rata Sjedinjene Američke Države su provodile politiku pritvaranja osoba japanskog porijekla. Nakon napada na Pearl Harbor u prosincu 1941. uslijedila je snažna antijapanska histerija u SAD-u. Predsjednik Franklin D. Roosevelt je u veljači 1942. godine potpisao Izvršnu uredbu  9066, koja je omogućila izbacivanje svih osoba japanskog porijekla iz "vojnih zona".

Ova politika je rezultirala prisilnom relokacijom oko 120.000 ljudi japanskog porijekla, pri čemu su dvije trećine bili američki državljani, u logore diljem unutrašnjosti Sjedinjenih Američkih Država. Ovi logori, često smješteni u udaljenim i neugodnim okruženjima, bili su ograđeni bodljikavom žicom i čuvali su ih naoružani vojnici.

Ljudi su u tim logorima živjeli u teškim uvjetima, s obiteljima koje su bile smještene u malim barakama bez privatnosti. Mnogi su izgubili svoje domove i posjede u procesu interniranja. Ova politika je na kraju osuđena kao ozbiljno kršenje građanskih prava i Ustava SAD-a. Godine 1988. Kongres SAD-a je donio Zakon o nadoknadi štete građanima japanskog porijekla koji je priznao nepravdu interniranja i dodijelio naknadu štete preživjelima.

Što je još rekao Pavel?

Pavel je također rekao da očekuje da će NATO summit u Vilniusu u srpnju jasno podržati članstvo Kijeva u Sjevernoatlantskom savezu.

"Snažno vjerujem da će svi lideri shvatiti da je imati Ukrajinu s nama - i u NATO-u i EU - vjerojatno jedini jamac stabilnost u ovoj regiji, kako bi se ojačali NATO i EU, a Rusiju i njene agresivne politike držale podalje", dodao je.

"Vidim da se niz zemalja slaže s dugoročnim planom podrške Ukrajini koji neće biti utemeljen na jednokratnim doprinosima, već na pažljivo planiranom dugoročnom postupku.

Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska i Danska najavili su partnerstvo za slanje obrambene opreme Ukrajini, što uključuje "stotine projektila", javlja Guardian.

U zajedničkoj izjavi koju potpisuju predstavnici ove četiri države navodi se kako je isporuka vojne opreme i oružja "već počela" te će biti dovršena "kroz nekoliko tjedana".

Moguće je da je čak 100 ruskih vojnika koji su čekali motivacijski govor blizu istočne fronte u Ukrajini poginulo u napadu ranije ovog tjedna, što je izazvalo bijes među ruskim vojnim blogerima, javlja Guardian. 

Iako su detalji nejasni i nepotvrđeni, nekoliko ruskih Telegram kanala raspravlja o napadu za koji tvrde da se dogodio blizu Kremine, istočnog grada u Luhanskoj oblasti, gdje su se odvijale teške borbe. Navodni incident dogodio se dok su se vojnici okupljali i čekali dva sata govor zapovjednika divizije, kojeg neki identificiraju kao Sukraba Ahmedova, iz 20. gardijske kombinirane vojske, od ranije kontroverznu figuru koja je bila okrivljena za smrt velikog broja svojih vojnika u neuspješnoj ofenzivi prošle godine.

Prema ruskim vojnim blogerima, vojnici koji su trebali biti raspoređeni za borbena djelovanja bili su pozvani na govor zapovjednika.

"Tragičan incident dogodio se blizu Kreminne, u jednoj od divizija koje su bile spremne za ofenzivu. Ljudi su dva sata stajali u gomili na jednom mjestu i čekali da zapovjednik divizije održi motivacijski govor. Ali, umjesto toga, progovorili su HIMARS-i (višecijevni raketni bacač američke proizvodnje, op.a.) i neprijateljska artiljerija", navode ruski blogeri.

Na Telegram kanalu Rybar dodaje se da "je bilo manje žrtava u nekoliko dana borbe na jugu Donjecka nego od kriminalne gluposti zapovjednika divizije".

Drugi vojni blogeri brzo su se uključili. "Ako u sredini druge godine rata postoje zapovjednici koji vojsku vode na frontu, naređuju osoblju da se sakupi u veliku gomilu, a zatim čekaju da neprijateljska artiljerija udari, takvi zapovjednici trebaju biti strijeljani, čak i ako su pukovnici ili generali", rekao je jedan.

"U ratu smo s vlastitom glupošću i nemarom", rekao je drugi. Napadu daje dodatnu vjerodostojnost američki sigurnosno-obrambeni think tank Institut za ratne studije (ISW), koji ga je uključio u svoje dnevno izvješće o sukobu.

"Institut za ratne studije je promatrao obje divizije 20. CAA, 144. i 3. motoriziranu diviziju, koje su djelovale u području Kremine posljednjih nekoliko mjeseci i nije mogao potvrditi koja je divizija pogođena. Jedan vojni bloger sugerirao je da je prijavljeni ukrajinski HIMARS udar usmrtio oko 100 ruskih vojnika i ranio još 100, iako Institut za ratne studije nije primijetio nikakvu vizualnu potvrdu napada ili njegovih posljedica", objavio je ISW

"Ogorčenje ruskih blogera podsjeća na prethodne primjere neodgovornih ruskih vojnih akcija koje su rezultirale dramatičnim gubicima, posebno ukrajinski udar na veliku rusku koncentraciju vojnika u Makijivki, u Donjeckoj oblasti, 31. prosinca 2022", navodi ISW.

UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski danas je pozvao Švicarsku da dopusti uvoz svog naoružanja u Ukrajinu, rekavši da je to ključno u borbi protiv ruske invazije.

>> Opširnije

UKRAJINSKA policija objavila je snimku spašavanja žene iz ruševina stambene zgrade u Kramatorsku nakon ruskog raketnog udara na taj grad.

>> Opširnije

Šef UN-ove agencije za nuklearni nadzor posjetio je najveću europsku atomsku elektranu u južnoj Ukrajini, gdje je ranije ovog mjeseca pukla brana Kahovka. Rafael Mariano Grossi sastao se u utorak u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi razgovarali o zabrinutosti oko nuklearne elektrane Zaporižje pod ruskom okupacijom.

Prošli tjedan uništenje brane Kahovke u južnoj ukrajinskoj regiji Herson, djelomično okupiranoj, izazvalo je novu zabrinutost. Brana, koja se nalazi dalje niz rijeku Dnipro, pomogla je zadržati vodu u rezervoaru koji hladi reaktore elektrane. Šest reaktora elektrane zatvoreno je mjesecima.

Ruske snage uspješno su pogodile pogone za proizvodnju bespilotnih letjelica u Ukrajini koristeći visokoprecizno oružje dugog dometa, priopćilo je rusko ministarstvo obrane, prema državnoj novinskoj agenciji RIA. Ministarstvo je također priopćilo da je ruska protuzračna obrana presrela pet raketa HIMARS koje je proizveo SAD i oborila 25 dronova, izvijestila je novinska agencija TASS.

Ove tvrdnje nisu neovisno provjerene.

RUSKI predsjednik Vladimir Putin danas je u čestitci pohvalio "dragog prijatelja", kineskog kolegu Xi Jinpinga u prigodi njegova 70. rođendana, pozivajući na jačanje njihovih veza dok traje rat u Ukrajini.

>> Opširnije

Rusko središnje izborno povjerenstvo priopćilo je da će se glasanje održati 10. rujna za guvernere Donjecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona, izvijestili su državni mediji. Regije nisu u potpunosti okupirane, a Zaporižja i Donjeck dvije su žarišne točke ukrajinske protuofenzive.

Unatoč tome, voditeljica izbora Ella Pamfilova rekla je za TASS da rusko ministarstvo obrane i Federalna služba sigurnosti smatraju mogućim održavanje glasanja u rujnu. Rusija je u rujnu prošle godine provela ono što je nazvala referendumima u okupiranim područjima Ukrajine koje su Kijev i Zapad osudili kao nezakonite i prisilne.

Kremlj je zaprijetio da će prekinuti ugovor o crnomorskom žitu. "Ne vidimo nikakve posebno pozitivne izglede", rekao je glasnogovornik Dmitrij Peskov. Dogovor o žitaricama, koji istječe za nešto više od mjesec dana, osigurava siguran koridor za izvoz nekih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine preko Crnog mora u zemlje s nižim prihodima. Američka agencija za međunarodni razvoj opisala ga je kao "spasonosan".

HRVATSKA vlada podržala je danas na sjednici inicijativu Hrvatskog sabora da se Holodomor proglasi genocidom nad ukrajinskim narodom.

>> Opširnije

Ukrajina je u četvrtak izvijestila da je srušila rusku krstareću raketu i 20 dronova eksplozivom tijekom noći, a tri rakete su ponovno pale na rodni grad predsjednika Volodimira Zelenskog. Ukrajinsko zrakoplovstvo priopćilo je da je srušilo jednu od četiri krstareće rakete ispaljene s Kaspijskog mora i 20 bespilotnih letjelica lansiranih sa sjevera i s juga.
Druge tri rakete pogodile su "industrijska postrojenja u okolici Dnjipropetrovska", na istoku zemlje, dodalo je na Telegramu.

Mjesne vlasti navode da je riječ o Krivom Rihu, rodnom gradu predsjednika Volodimira Zelenskog, gdje je u prošlom ruskom napadu u utorak poginulo 12 ljudi kada su pogođeni stambena zgrada i skladište. "Tri rakete su pogodile dva industrijska postrojenja koja nemaju veze s vojskom", objavio je na Telegramu čelnik vojne uprave toga grada Oleksandr Vilkul.

Tridesetosmogodišnjak je ranjen i primljen u bolnicu, ali život mu nije ugrožen, dodao je. U okolici Zaporižje (na jugu) 17 naselja je bilo pod ruskom vatrom u kojoj je ubijena 58-godišnja žena, objavila je oblasna uprava na Telegramu u četvrtak.

Grad Harkiv (na sjeveroistoku) i Odeska oblast (na jugu) bili su tijekom noći na meti ruskih dronova koji su svi srušeni, izvijestile su vlasti grada i oblasti. Guverner kojeg je postavila Moskva na Krimskom poluotoku anektiranom 2014. rekao je ranije u četvrtak da su ruske snage na svom teritoriju srušile devet ukrajinskih dronova, pri čemu nitko nije stradao.

No jedan je dron pao na selo u središtu poluotoka, razbivši prozore na nekoliko zgrada. Napadi dronovima na Krimu, čiju aneksiju međunarodna zajednica ne priznaje, i na ruskom teritoriju zaredali su se zadnjih tjedana pošto je Ukrajina počela protuofenzivu na bojišnici. Ta bi protuofenziva trebala potisnuti ruske snage s područja koja su zauzele na jugu i na istoku zemlje.

Ukrajinske vlasti su objavile da planiraju osloboditi sve teritorije, pa tako i Krim i područja koja su proruski separatisti zauzeli 2014. Ukrajina je rekla da je ostvarila ograničen napredak, objavivši da je oslobodila nekoliko sela nakon više od tjedan dana borba. Rusija je pak rekla da je zaustavila napredovanje snaga Kijeva dok pojačava noćne zračne napade na velike ukrajinske gradove.

Putin je pohvalio svog "dragog prijatelja" Xi Jinpinga na njegov 70. rođendan. Putin je rekao Xiju da je teško precijeniti napore koje ulaže u poticanje sveobuhvatnog partnerstva između Rusije i Kine, koje su posljednjih godina pojačale suradnju, prenosi AFP.

Putin je rekao kako očekuje da će se konstruktivan dijalog nastaviti za dobrobit ruskog i kineskog naroda.

Maksim Kamenjecki, profesor na Institutu za međunarodne odnose u Kijevu, prokomentirao je trenutnu situaciju u Ukrajini s naglaskom na protuofenzivu.

"Od ukrajinske protuofenzive ne treba odmah očekivati puno, ne može se drugi dan već izaći na obalu Azovskog mora", istaknuo je Kamenjecki i dodao da čak i pripreme za protuofenzivu još traju. No teren je težak, pun mina, pa je i napredovanje usporeno, rekao je za N1.

Komentirao je tvrdnje Aleksandra Lukašenka da Vladimir Putin dostavlja nuklearno oružje na područje Bjelorusije.

“Mislim da to još nije napravio i treba biti oprezan što se tiče izjava Lukašenka jer on ne govori istinu, posebno u zadnje vrijeme. Igra neku propagandnu ulogu, posebno kad kaže da bi on odlučio o korištenju nuklearnog oružja. On mu nikad neće imati pristup, garantiram. Ali to što Putin radi s nuklearnim oružjem kao prijetnjom ostatku svijeta, to je istina. Koristit će to i dalje”, rekao je Kamenjecki.

Napominje da se u Rusiji situacija malo zakomplicirala, a postoji i raskol među vojno aktivnim Rusima.

“Situacija se tamo polako zakomplicirala, ali još ne toliko da mišljenje stanovnika utječe na ponašanje Putina. Što se tiče istraživanja ruskog društva, većina sociologa kaže da se više ne može koristiti sociološka istraživanja u Rusiji jer informacije više nisu relevantne u takvom autoritarnom i propagandnom sustavu. Društvo u Rusiji je već umorno i boji se daljnjeg razvoja situacije. Što se tiče Prigožina i drugih paravojnih jedinica, odluka Putina da svi sklope ugovore s ministarstvom usmjerena je baš protiv Prigožina jer on jedini od svih nije prihvatio takav pristup, rekavši da će se deseci tisuća poginulih koji nisu sklopili ugovor pravno nalaziti drugoj poziciji. Tu se vidi raskol među Rusima koji u rukama imaju oružje. Prigožin je ranije imao čudnu ulogu u ruskom društvu. Mislim da je to pokazatelj većeg problema u ruskoj vojsci”, istaknuo je kijevski profesor.

RUSKE i ukrajinske snage izvještavaju o intenzivnim borbama duž granice ukrajinskih regija istočnog Donjecka i južne Zaporižje dok kijevska vojska pokušava probiti prve linije bojišnice i ponovno zauzeti teritorij.

>> Opširnije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovno je zatražio da se njegovu zemlju ubrzo primi u NATO, naglasivši kako bi pristupanjem Ukrajine NATO bio još snažniji. Zelenski je jučer razgovarao s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom o srpanjskom summitu NATO-a u Vilniusu.

"To je trenutak u kojemu treba u potpunosti razbiti ruske predodžbe da ih se netko u NATO-u još uvijek boji", kazao je u Zelenski u svom noćnom videoobraćanju. "Takve pretpostavke potiču agresivne ambicije Rusije. Moramo ih i možemo neutralizirati", dodao je.

Ukrajinski predsjednik smatra da će ukrajinsko pristupanje NATO-u ojačati taj vojni savez. Zelenski je također govorio o pripremama za konferenciju o obnovi Ukrajine u Londonu, istaknuvši kako će obnoviti svaku ruševinu u zemlji.

"Kada ruševine nestanu, ne gubi samo agresor već i sama ideja agresije", poručio je. Ponovno je kritizirao nedovoljno provođenje sankcija protiv Rusije. Pritom je naveo primjer ruskog raketnog napada na Odesu. Zelenski je kazao da su komponente raketa korištenih u napadu iz drugih zemalja. Rusija ne bi mogla raketirati Ukrajinu kada bi se sankcije konzistentno provodile, zaključio je.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u Bruxellesu da se ministri obrane danas sastaju u "ključnom trenutku u opasnijem svijetu".

"Ukrajina je krenula u protuofenzivu, ono što vidimo su žestoke borbe. Još je rano, ali također vidimo da Ukrajinci ostvaruju uspjehe i da je Ukrajina u stanju osloboditi okupiranu zemlju", rekao je.

Ruska državna televizija upozorila je da će Kremlj napasti SAD nuklearnim oružjem ako Ukrajina eskalira rat do "nuklearne razine".

"Pitanje je hoće li doći do nuklearne faze ili ne. Jer, ako stvari nastave ovako, to će se definitivno dogoditi", rekao je ruski politički komentator i predsjednik ruskog Instituta za Bliski istok Jevgenij Satanovski.

"I neće se raditi o taktičkom, već strateškom nuklearnom oružju kojim ćemo napadati Ukrajinu, vjerujte mi, Sjedinjene Američke Države i sve mete koje moraju biti u žarištu. One su tu od vremena Sovjetskog Saveza, u SAD-u, u Europi i drugim mjestima gdje je koncentrirano američko nuklearno oružje, gdje postoje američke vojne baze. Želim da na putu do nuklearne faze dokrajčimo neprijatelja bez prelaska Rubikona. No ako budemo morali, što možemo učiniti?" rekao je.

Nordijske zemlje pristale su donirati 9000 granata topništva, priopćilo je norveško ministarstvo obrane. Norveška će osigurati granate, dok će Danska donirati pogonska punjenja, rečeno je.

Japan je u pregovorima o isporuci topničkih granata Ukrajini preko SAD-a, izvijestio je Wall Street Journal. Zemlja razmatra isporuku granata od 155 mm prema sporazumu o sigurnosnom savezu iz 2016. o dijeljenju streljiva s Amerikom, pišu novine.

Ruske su rakete pogodile dva industrijska objekta u središnjem ukrajinskom gradu Krivom Rihu u ranim jutarnjim satima u četvrtak, rekao je gradonačelnik tog grada Oleksandr Vilkul, a napad dronovima prijavljen je u Odesi.

Vilkul je rekao da su tri rakete pogodile dva industrijska poduzeća "koja nisu imala nikakve veze s vojskom", ranivši 38-godišnjeg muškarca. Jedan automobil oštećen je krhotinama projektila koje je oborila protuzračna obrana.

"Uništenje je značajno", napisao je Vilkul u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. U južnom lučkom gradu Odesi vlasti su rekle da je protuzračna obrana u četvrtak oborila svih 18 ruskih dronova koji su se približili regiji.

Vlasti na Krimu, koji je pod kontrolom Rusije, također su izvijestile o napadu dronom, rekavši da su oborili devet ukrajinskih dronova.

Čečenski čelnik Ramzan Kadirov rekao je da je jedan od njegovih viših zapovjednika živ i zdrav, odbacivši izvješća da je ubijen ili ranjen u Ukrajini. Zapovjednik Adam Delimhanov vodi čečensku diviziju ruske nacionalne garde i član je ruskog parlamenta. Općenito ga se smatra drugim najvišim dužnosnikom Čečenije nakon samog Kadirova.

Kadirov, koji je na čelu Čečenije od 2007. i blizak je saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je u objavi na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram da je Delimhanov živ i zdrav te da čak nije ni ranjen.

Ranije u srijedu ruski mediji, pozivajući se na parlamentarnu press-službu, rekli su da je Delimhanov ranjen u Ukrajini. Uslijedile su glasine na ukrajinskim kanalima društvenih medija da je čečenski zapovjednik ubijen u topničkom napadu u južnoj Ukrajini.

Institut za proučavanje rata citirao je zamjenicu ukrajinskog ministra obrane Hannu Maliar, koja je 14. lipnja rekla da su ukrajinske trupe napredovale između 200 do 500 metara u neodređenim sektorima bahmutske fronte i 300 do 350 metara u neodređenim dijelovima Zaporižje.

ISW je također primijetio da ukrajinske snage nastavljaju protunapade na sjeverozapadnu, sjeveroistočnu i jugozapadnu periferiju Bahmuta. Ukrajinski i ruski izvori dodatno su izvijestili da su se borbe nastavile u zapadnoj Donjeckoj oblasti, osobito oko Makarivka (južno od Velike Novosilke) te u zapadnoj Zaporiškoj oblasti južno od Orihiva.