NASTAVLJAJU se teške borbe na frontu u Ukrajini, a oštra zima stvara probleme na obje strane. Situacija se na front ne mijenja drastično. Ruske snage napadaju iz smjera Bahmuta i Avdejevke, dok ukrajinske snage i dalje drže nekoliko mostobrana na istočnoj obali Dnjepra. Rijeka se djelomično zaledila, tako da je ionako otežana opskrba ukrajinskih jedinica postala još teža.

Ipak, najveća vijest s fronta protekli tjedan je najveći gubitak ruskih zračnih snaga od početka rata u Ukrajini. U jednoj od ukrajinskih akcija ruske snage su izgubile zrakoplov A50, kojih Ruska Federacija posjeduje tek desetak.

Uz to, proširila se vijest o dolasku borbenih zrakoplova F-16 u Ukrajinu. Ipak, nejasno je kako i kada će ti zrakoplovi doći, no da je sasvim izvjesno da će doći bilo je jasno i prije nekoliko mjeseci kad su ukrajinski piloti započeli obuku na tim zrakoplovima.

Nizozemski premijer Mark Rutte jasno i nedvosmisleno je rekao kako je Nizozemska počela pripremati zrakoplove za primopredaju. Visoki dužnosnici Ukrajine su potvrdili tu vijest te spomenuli kako pripremaju zračne luke za stacioniranje zrakoplova. Portal Newsweek je spomenuo u jednom tekstu da je Ukrajina zaprimila prvu isporuku zrakoplova. Ipak, nema konkretnih dokaza za tu vijest.

S druge strane, danski mediji pišu kako će se primopredaja borbenih zrakoplova odgoditi na nekoliko mjeseci, čak i pola godine. Ipak, ukrajinski portali i dužnosnici polažu velike nade u borbene zrakoplove u kontekstu preokreta na frontu.

Novo raketiranje ukrajinskih gradova

Nakon duže stanke, ruske su snage ponovo izvele kombinirani raketni udar na ciljeve u Ukrajini. U Kijevu je ponovo odjekivala serija eksplozija. Snimljeni su krstareći projektili koji su, prema preliminarnim podacima, pogodili objekte u samom gradu.

Pored toga, bilo je izvješća o udarima na Dnipro i Pavlograd, koji su također ranije više puta bili meta napada. Zna se i za eksplozije na području uzletišta Mirgorod, iako nije bilo pouzdanih informacija što je točno pogođeno. U Harkivu je jedan od udara doslovno uništio zgradu fitness kluba.

Ukrajinski izvori tvrde da su korišteni sovjetski raketni sustavi s relativno velikom bojevom glavom, neki spominju korejske balističke rakete.

Mete napada

Mete napada bila su vojno-industrijska poduzeća i drugi objekti koje Ukrajina koristi za svoje vojne potrebe. Od početka godine ruske oružane snage nekoliko su puta zaredom gađale upravo takve ciljeve. Međutim, često se dogodi da su pogođeni civilni objekti, što zbog nepreciznosti, što zbog presretanja sustava protuzračne obrane.

Sudeći po snimkama koje su se pojavile na Telegramu, ruske snage su koristile krstareće rakete opremljene sustavom za ometanje kako bi zavarale sustave protuzračne obrane. Predstavnici ukrajinskih oružanih snaga su objavili uspješno odbijanje napada i presretanje desetaka projektila, iako snimke eksplozija u gradovima pod ukrajinskom kontrolom govore da su određeni projektili pogodili svoje ciljeve.

Sastanak u Ramsteinu

Šef Pentagona Lloyd Austin otvorio je 18. sastanak u Ramsteinu. Pozvao je na njemu saveznike Ukrajine da osiguraju više sustava protuzračne obrane. Glasnogovornica Pentagona Sabrina Singh priznala je da se trenutno ne može pružiti sigurnosna pomoć.

Američka pomoć Ukrajini blokirana je u Kongresu zbog sporova oko granice s Meksikom. Prema medijskim napisima, vojne isporuke Ukrajini sada su smanjenje za 90% u usporedbu s istim razdobljem prošle godine. Istovremeno, Singh je dodala da druge zemlje nastavljaju pomagati Ukrajini. Međutim, koordinator američkog Vijeća sigurnosti John Kirby smatra sasvim mogućim da će druge zapadne zemlje odbiti ili smanjiti potporu Ukrajini ako američki Kongres ne odobri slanje pomoći.

"Neki od naših saveznika i partnera mogli bi donijeti drugačije odluke ako vide da američko vodstvo posustaje ili da SAD povlači svoju potporu Ukrajini. To će imati potencijalno katastrofalne posljedice za Ukrajinu“, rekao je Kirby.

Potpora Zapada

Američki mediji bliski demokratskom taboru također podržavaju ovu pesimističnu retoriku. Wall Street Journal piše da bi Ukrajina mogla ostati bez sredstava na nekoliko mjeseci i da će biti prisiljena poduzeti bolne ekonomske mjere ako ne dobije pomoć od SAD-a ili EU. 

Napominje se da u 2024. godini Kijev očekuje proračunski manjak od oko 40 milijardi dolara, od čega Ukrajina planira pokriti 30 milijardi dolara putem financiranja Zapada. Ni Washington ni Bruxelles još nisu dogovorili pakete pomoći, dok su Kijevu potrebna sredstva za daljnji rad vlade, isplatu plaća, mirovina itd.

Ako SAD i EU prestanu pružati pomoć, Ukrajina bi vrlo vjerojatno ostala bez novca u roku od tri mjeseca. Ukrajina bi potom pribjegla bolnim ekonomskim rezovima; ne bi samo rezala plaće i socijalne programe, nego bi i tiskala novac, što bi moglo dovesti do ekonomskog sloma.

Takvi se članci sada često objavljuju u zapadnim medijima te su oni u skladu s izjavama Bijele kuće da postoji hitna potreba dodjele sredstava Ukrajini. No, sudeći po retorici na relaciji republikanci-demokrati, rješenje se čini još dosta daleko. Štoviše, na poziciju republikanaca sve više utječe predsjednički kandidat Donald Trump, poznat po svojoj retorici koja nije naišla na plodno tlo u Ukrajini i koji se često promatra (opravdano ili ne) kao netko tko je spreman nuditi kompromis Rusiji. Budući da je, prema svemu sudeći, Trump ostao jedini ozbiljan republikanski kandidat, jasno je da će se pitanje Ukrajine masovno koristiti u predizbornoj kampanji.