HRVATSKE planine i šume već su odavno prepoznate kao utočišta medvjeda, vukova, risova i divljih svinja. Nažalost, istraživanja i popisivanja one malene "većine", tj. paučnjaka, kukaca i stonoga, idu nešto sporije, pa do danas ne znamo koliko točno endema i relikata Lijepa Naša ima u svojim planinama i šumama, kazao je Josip Skejo s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Neki od najrjeđih životinja koje možemo pronaći u našim šumama su monaški skakavci, koji su, kada odrastu, veliki svega jedan centimetar. U Europi ima oko 1100 vrsta skakavaca i zrikavaca, a u Hrvatskoj 185. Treba nadodati da se svake godine otkrivaju nove vrste, ali da je, s druge strane, četvrtina vrsta skakavaca i zrikavaca u Europi ugrožena.

Najbogatija zemlja u Europi

U Europi ima samo 13 vrsta monaških skakavaca (porodica Tetrigidae), plus dvije podvrste. 11 vrsta su krilate, a dvije beskrilne.

"Hrvatsku od toga nastanjuje 10 vrsta i po tome smo možda najbogatija zemlja u Europi", rekao je Skejo.

Jedna podvrsta naziva Tetrix transsylvanica hypsocorypha endemična je za Sloveniju i Hrvatsku te se smatra ugroženom. T. transsylvanica je beskrilna, za razliku od ostalih europskih monaških skakavaca.

Smatrala se izumrlom

Hrvatska populacija smatrala se izumrlom jer jedina dva poznata primjerka potječu od grofa Iggalfyija (dvorac Trnovec, gornja Pačetina) iz 1945., a čuvaju se u Hrvatskom prirodoslovnom Muzeju u Zagrebu.

Krajem ljeta 2020. i tijekom ljeta 2021. hrvatsko-njemački istraživački tim znanstvenika - Josip Skejo, Mišo Rašan, Ivica Pakrac, Marko Pavlović, Jadranka Škorput, Josef Tumbrinck i Johannes Tumbrinck - pronašli su primjerke ove vrste na planinama Ivanščici i Strahinjčici u Hrvatskom zagorju.

Pohranili su ih za istraživanje u Prirodoslovnom muzeju u Varaždinu. Provest će se DNK analiza kako bi se utvrdilo koliko se naša populacija razlikuje od rumunjske u molekularnom smislu.

"Smatra se da je ova vrsta glacijalni relikt koji je nekad živio u čitavoj središnjoj Europi, ali je spuštanjem leda tijekom ledenog doba (pleistocena) većina populacija izumrla, a dvije - najzapadnija (T. t. hypsocorypha) i najistočnija (T. t. transsylvanica) - preživjele su do danas", kazao je Skejo.

"Vrsta nastanjuje listinac hladnih bukovih šuma Hrvatskog zagorja, a za sada je poznata sa sjevernih padina Ivanščice i Strahinjčice", dodao je.