Bivši veleposlanik u Moskvi i vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević komentirao je za HRT posljednji razvoj događaja oko rata u Ukrajini i pregovora o primirju.

>> Opširnije

Ruski predsjednik Vladimir Putin "reagira samo na silu" i neće stati dok ne "udari u zid", izjavio je bivši obavještajni časnik britanske tajne službe MI6 Christopher Steele za Sky News.

Steele je ocijenio da je trajni mir malo vjerojatan sve dok je Putin na čelu Rusije te dodao da ruski predsjednik "zapravo ne priznaje Ukrajinu kao neovisnu državu".

"To je pravi problem s kojim se suočavamo", rekao je Steele.

Osvrćući se na prijedlog prekida vatre, Steele je naglasio da Putin inzistira na tome da konačni pregovori prethode bilo kakvom primirju. "Za njega je to pogrešan redoslijed", dodao je.

Osim toga, Putin smatra da su ruske snage u vojnoj prednosti i da ostvaruju napredak na bojištu, zaključio je Steele.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nije zainteresiran za američki prijedlog prekida vatre u Ukrajini, ali istovremeno ne uvrijediti aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa, izjavio je bivši ruski premijer Mihail Kasjanov.

>> Opširnije

Sjedinjene Američke Države dodatno pooštravaju sankcije ruskom energetskom i bankarskom sektoru ograničavanjem pristupa američkim platnim sustavima, izvijestio je CBS News, pozivajući se na četiri osobe upoznate s planovima.

Kako navodi CBS, istekla je 60-dnevna iznimka uvedena tijekom administracije Joea Bidena, koja je omogućavala nastavak određenih energetskih transakcija putem sankcioniranih ruskih banaka.

Zbog isteka te dozvole, ruske banke više ne mogu koristiti američke platne sustave za obavljanje velikih energetskih transakcija.

Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani sudjeluje na sastanku G7 u Quebecu, gdje su ga novinari pitali za mišljenje o reakciji ruskog predsjednika Vladimira Putina na prijedlog aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa o prekidu vatre u Ukrajini.

>> Opširnije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da se "priprema odbaciti" prekid vatre koji je predložio Washington tijekom razgovora s Kijevom u Saudijskoj Arabiji ranije ovog tjedna.

Američka i ukrajinska izaslanstva sastala su se u utorak u saudijskom gradu Džedi kako bi razgovarali o izgledima za mogući mirovni sporazum između Moskve i Kijeva, nakon čega je u zajedničkom priopćenju izražena spremnost Kijeva prihvatiti 30-dnevni prekid vatre koji je predložio Washington.

Putin je danas rekao da se njegova zemlja slaže s prijedlozima za prekid neprijateljstava usred rusko-ukrajinskog rata, ali je dodao da će Moskva prihvatiti prijedloge samo ako bi to "dovelo do dugoročnog mira i otklonilo početne uzroke ove krize".

"Sada smo svi od Rusije čuli vrlo predvidljive, vrlo manipulativne Putinove riječi kao odgovor na ideju o šutnji na frontu - on zapravo priprema odbijanje", rekao je Zelenski tijekom večernjeg video obraćanja podijeljenog na njegovom Telegram računu.

Optužujući Putina za "još jednu rusku manipulaciju", Zelenski je rekao da se njegov kolega "bojao" reći američkom predsjedniku Donaldu Trumpu da želi nastaviti sukob.

"Putin to često radi – ne kaže 'ne' izravno, već to čini na način da praktički samo odgađa sve i sprječava normalne odluke", rekao je.

Zelenski je izrazio spremnost Ukrajine da što brže i konstruktivnije radi na prijedlogu o prekidu vatre, pozivajući na daljnji pritisak na Moskvu da "okonča rat".

"Mi ne postavljamo uvjete koji bilo što kompliciraju. To Rusija radi. Kao što smo uvijek govorili, jedina koja će sve odugovlačiti, jedina koja će biti nekonstruktivna je Rusija", dodao je.

Bivši visoki američki diplomat Daniel Fried izjavio je da današnja retorika ruskog predsjednika Vladimira Putina sugerira kako on "nema namjeru pristati na primirje".

Fried, koji je od 2005. do 2009. bio pomoćnik američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove, rekao je za BBC da je Putinov cilj u ovom ratu "obnova ruskog imperija u Europi".

"Ako se drži tog cilja, prekida vatre neće biti", rekao je.

Dodao je da bi Putin mogao naći način da popusti "ako ga Trump snažno pritisne", ali naglasio je da ne bi bio pretjerano optimističan po tom pitanju.

"Putin do sada nije pokazao nikakve znakove da odustaje od svog cilja – uništenja efektivnog ukrajinskog suvereniteta", zaključio je.

Odgovor Vladimira Putina na prijedlog prekida vatre nije iznenađujući, slažu se analitičari Sky Newsa.

>> Opširnije

Nakon što je Vladimir Putin danas poslijepodne dao složeni odgovor na američko-ukrajinski prijedlog prekida vatre, uslijedila je reakcija ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

>> Opširnije

Vladimir Putin očito je prepoznao slabosti u američkom prijedlogu prekida vatre i sada ih vješto iskorištava kako bi "vratio lopticu" Trumpu, analizira BBC.

>> Opširnije

Trump je također upitan o strahovima nekih saveznika u NATO-u zbog agresivnog stava Rusije i smatra li da su ti strahovi opravdani.

"Ne, mislim da nisu." "Kad se ovo riješi, bit će gotovo. Svi će htjeti otići kući i odmoriti se."

"Ne vidim da će se to dogoditi. I osigurat ćemo da se ne dogodi. To se neće dogoditi, ali mi ćemo se pobrinuti da se ne dogodi."

Trump je upitan o svom utjecaju na Rusiju. Naglasio je da "ima moć u pregovorima s Rusijom", ali ne želi o tome govoriti jer su trenutno u pregovorima s Moskvom te su, prema njegovim riječima, današnje izjave iz Rusije bile "prilično pozitivne".

"Nadam se da će Rusija također postići dogovor. … Ne mislim da će se vratiti ratu. Zaista vjerujem da, ako postignemo mirovni sporazum, sporazum o prekidu vatre, to bi moglo dovesti do trajnog mira."

"Ne mislim da itko želi ponovo ratovati. … Ako predsjednik Putin pristane na primirje, mislim da ćemo biti u jako dobroj poziciji da ga provedemo."

Trump je ponovio da je ojačao američku podršku Ukrajini te da je "zaustavio" plinovod Sjeverni tok 2.

Trump je upitan o NATO-u te je iskoristio priliku da pohvali Ruttea za jačanje saveza.

"NATO ide na bolje zahvaljujući ovom čovjeku. Ovaj čovjek zna kako podići stvari na višu razinu. Imamo isti cilj. Želimo da rat završi, i on radi svoj posao. On zna kako raditi dobar posao, to je sigurno. Zato sam se borio da dobije taj posao, jer su imali neke druge kandidate koji, vjerujte mi, ne bi odradili dobar posao."

Trump je zatim ponovio da SAD troši previše na obranu iako je "s druge strane oceana". No dodao je da će novi ugovor o mineralima s Ukrajinom "donijeti nešto zauzvrat, i to puno", premda se požalio da su Europljani "SAD tretirali vrlo nepravedno".

Na kraju je pokušao dati optimističan ton situaciji: "Mislim da će se dogoditi dobre stvari. Zaista mislim."

Trump je otkrio nešto više o pregovorima oko primirja, rekavši da je "raspravljeno puno pojedinačnih tema".

"Želimo vidjeti prekid vatre od Rusije. I nismo, znate, radili u mraku. Razgovarali smo o ukrajinskom teritoriju i dijelovima zemlje koji bi se zadržali i onima koji bi se izgubili, kao i o svim ostalim elementima konačnog dogovora. Uključena je i elektrana. Znate, vrlo velika elektrana. Tko će dobiti elektranu, tko će dobiti ovo, tko će dobiti ono? Dakle, nije to lak proces. Ali prva faza je prekid vatre", kazao je.

Nastavio je: "Razgovarali smo o konceptima teritorija jer ne želite gubiti vrijeme na prekid vatre ako on neće značiti ništa. Zato govorimo: gledajte, ovo možete dobiti, a ovo ne možete. Razgovarali smo o NATO-u, o članstvu u NATO-u, i svi znaju odgovor na to. Znamo taj odgovor već 40 godina, budimo realni. Dakle, mnogo je detalja konačnog sporazuma već razmotreno. Sada ćemo vidjeti hoće li Rusija biti dio toga. Ako ne, to će biti vrlo razočaravajući trenutak za svijet."

Govoreći o prvoj Putinovoj reakciji, Trump je rekao da je to bila "vrlo obećavajuća izjava, ali nije bila potpuna" te dodao: "Volio bih se sastati s njim ili razgovarati, ali ovo moramo riješiti brzo."

Trump je govorio o NATO-u i tome kako zemlje trebaju preuzeti odgovornost i plaćati svoj pošteni udio (pri čemu je ponovno posebno pohvalio Poljsku zbog trošenja iznad zadanih ciljeva).

Rekao je da su njegove izjave "neću vas štititi ako ne plaćate" izazvale kritike, ali je dodao: "Da to nisam rekao, nitko ne bi plaćao."

Zatim se vratio na situaciju u Ukrajini i Rusiji te rekao: "Dobivamo informacije da stvari u Rusiji idu dobro, ali to ništa ne znači dok ne vidimo konačan ishod.

"Trenutno se vode vrlo ozbiljni pregovori s predsjednikom Putinom i drugima i nadamo se da svi žele okončati ovu noćnu moru. Nadamo se da ćemo danas biti u dobroj poziciji da steknemo jasniju sliku.

Znamo gdje smo s Ukrajinom, a iz Rusije stižu dobri signali o tome gdje smo s njima i nadamo se da će donijeti ispravnu odluku."

Trump je otvorio sastanak dočekavši glavnog tajnika NATO-a Ruttea, kojeg je nazvao prijateljem, u Bijeloj kući.

Rekao je da će razgovarati o situaciji u Ukrajini i Rusiji, naglašavajući da "u ovom trenutku imamo ljude koji razgovaraju u Rusiji", "u ozbiljnim pregovorima".

"Kao što znate, Ukrajina je pristala, pod uvjetom onoga što se danas događa, na potpuni prekid vatre, i nadamo se da će Rusija učiniti isto", rekao je.

Rutte je na to odgovorio da se Europljani "obvezuju na znatno veće izdvajanje za obranu", ali je dodao da "moramo učiniti više", uključujući i "proizvodnju više oružja". "Ne činimo dovoljno, ni u SAD-u ni u Europi, i zaostajemo u usporedbi s Rusima i Kinezima", rekao je.

Također je pohvalio Trumpa za "prekidanje zastoja" u vezi s Ukrajinom.

"Osigurat ćemo da Rusija ne napadne saveznike SAD-a", kaže Trump. Trump je rekao da ne vjeruje da će Rusija napasti američke saveznike.

"To se neće dogoditi. Osigurat ćemo da se ne dogodi", rekao je.

Američki predsjednik Donald Trump daje izjavu u Bijeloj kući gdje komentira pregovore s Rusijom o kraju rata u Ukrajini.

Trump je rekao da je Putin "dao vrlo obećavajuću izjavu, ali nije bila potpuna" te da je spreman razgovarati s ruskim predsjednikom kako bi osigurao prekid vatre.

"Nadam se da će Rusija učiniti pravu stvar", dodao je.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održali zajedničku konferenciju za medije nakon bilateralnog sastanka u Moskvi.

>> Opširnije

Dok Moskva razmatra privremeni prekid vatre, njezina vojna mašinerija i dalje pritišće na bojišnici. Diplomatski pregovori mogu biti spori i teški, ali na bojnom polju svaki trenutak se mjeri izgubljenim životima, donosi BBC reportažu s prve linije sukoba.

>> Opširnije

Donald Trump ugostio je glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea u Bijeloj kući.

Njihov sastanak odvija se pred svjetskim medijima u Ovalnom uredu,

Prema novim informacijama,Steve Witkoff, izaslanik Donalda Trumpa koji se nalazi u Moskvi, sastat će se uskoro s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi mu predstavio prijedlog primirja. 

Sastanak bi trebao početi svakog trenutka, rekao je za Reuters izvor upoznat sa situacijom.

Trump posljednjih dana pojačava pritisak na Putina da prihvati dogovor o prekidu vatre, dok je Putin na netom završenoj konferenciji za novinare rekao da su detalji još uvijek predmet pregovora.

Iako je izjavio da Rusija načelno podržava prijedlog, naglasio je da njezino stajalište ovisi o tome hoće li dogovor "ukloniti početne uzroke krize" i kako će se primirje provoditi. 

Najveći europski proizvođač oružja Rheinmetall pretekao je tržišnom kapitalizacijom vodećeg europskog proizvođača automobila Volkswagen (VW) na valu potražnje za dionicama tvrtki u sektoru koji je pokrenula najava veće potrošnje na obranu u Europi.

>> Opširnije

"Razgovarali smo o sukobu u Ukrajini. Obećanja su prazne riječi, moramo se držati činjenica. Vidimo neke pozitivne pomake u geopolitičkoj situaciji, ali sankcije i pritisak su još tu. Pritisak im se obio o glavu. Uvjereni smo da ćemo prevladati te pritiske s vremenom", rekao je Lukašenko. 

"Zbog teške situacije u Europi i na našim granicama, razgovarali smo o zajedničkoj obrani. Rusko taktično nuklearno oružje je u Bjelorusiji", rekao je Putin, koji je spomenuo i "različiti vojni arsenal" koji se dijeli između Rusije i Bjelorusije.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto kritizirao je dvostruke standarde Europske unije, ističući da ona inzistira na članstvu Ukrajine, dok zemlje zapadnog Balkana čekaju više od 14.5 godina.

>> Opširnije

Dok se čeka da Vladimir Putin održi konferenciju za novinare s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, ruske novinske agencije objavile su informacije o statusu razgovora ruskog predsjednika s Donaldom Trumpom.

Navode da zasad nije postignut dogovor o tome kada bi se poziv mogao održati te da se danas ne očekuje.

Američki predsjednik pojačava pritisak na Putina da prihvati sporazum o prekidu vatre, a njegov izaslanik Steve Witkoff boravi u Moskvi na pregovorima.

Ranije je glasnogovornik Kremlja spomenuo mogućnost da Putin danas održi "međunarodni poziv", iako nije precizirano s kim bi mogao razgovarati.

Švedska će Ukrajini dodijeliti 124 milijuna eura za obnovu i razvoj, a dio sredstava bit će usmjeren i na hitne humanitarne potrebe, izjavio je ministar za međunarodni razvoj Benjamin Dousa.

Paket uključuje pomoć za obnovu uništene infrastrukture, razminiranje i obuku medicinskog osoblja. Prema Dousi, riječ je o najvećem civilnom programu pomoći u povijesti Švedske.

"Podrška Ukrajini pitanje je solidarnosti, ali i sigurnosti Švedske", rekao je novinarima, dodajući da posljednjih tjedana postaje sve jasnije da se svjetska podrška Ukrajini više ne može uzimati zdravo za gotovo.

Poput Finske, koja je potpisala bilateralni obrambeni sporazum s Ukrajinom, Švedska se pridružila NATO-u nakon ruske invazije.

"Ruski predsjednik Vladimir Putin odlučan je što prije završiti operaciju oslobađanja regije Kursk, a u tom kontekstu može se promatrati i njegov nastup u regiji u vojnoj odori", izjavio je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov komentirajući jučerašnje pojavljivanje predsjednika Rusije u zapovjedništvu ruske vojske u Kursku. Putin je na sebi imao vojnu uniformu. 

"Ovo je više signal odlučnosti da se operacija oslobađanja regije Kursk od militanata dovrši u vrlo bliskoj budućnosti. Operacija je, kao što je Putin jučer izvijestio, ušla u završnu fazu. Nadamo se da ćemo u vrlo bliskoj budućnosti moći odahnuti u tom smislu", rekao je Peskov. 

Posljednjih tjedana puno se raspravlja o mogućnosti slanja mirovnih snaga u Ukrajinu kao jamstva sigurnosti u slučaju primirja.

Europski čelnici, uključujući britanskog premijera Keira Starmera, razmatraju opciju slanja vojnika kako bi spriječili moguću ponovnu invaziju.

Međutim, finski ministar obrane upravo je izjavio da Finska neće sudjelovati u takvom rasporedu snaga.

Ranije danas, rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da bi Kremlj svaki takav potez smatrao izravnim uplitanjem u sukob.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da su razgovori s američkim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji bili "potpuno konstruktivni".

Dodao je da Ukrajina podržava američku ideju da se u prijedlog primirja, osim mora i neba, uključi i kopno.

"Spremni smo dati svoj doprinos stvaranju svih uvjeta za pouzdan, trajan i dostojanstven mir", rekao je Zelenski.

Govoreći o Moskvi, istaknuo je kako je "žalosno što svijet još uvijek nije čuo smislen odgovor Rusije na iznesene prijedloge".

"Ovo još jednom pokazuje da Rusija želi odugovlačiti rat i odgađati mir što je duže moguće", rekao je.

Izrazio je nadu da će američki pritisak biti dovoljan da primora Rusiju na okončanje rata. Naglasio je i da "kontrola" bilo kakvog primirja "ostaje važan problem".

"Cijenimo spremnost Sjedinjenih Država da organiziraju tehničke aspekte takve kontrole", napisao je u objavi.

Rusko vodstvo planira imati kontakte s Amerikancima tijekom današnjeg dana, potvrdio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, ali za sada ne otkriva detalje. 

Nije precizirao ni hoće li Putin osobno primiti posebnog izaslanika američkog čelnika Stevena Witkoffa.

"Doista, planirani su određeni kontakti. Bio je i telefonski kontakt dan ranije. Predsjednički pomoćnik Jurij Ušakov razgovarao je s Waltzom. I danas će biti kontakata. Nećemo pretjerivati. Obavijestit ćemo o njima na vrijeme", rekao je Peskov u razgovoru za ruski Prvi kanal.

Glasnogovornik nije odgovorio na pitanje hoće li se Putin osobno sastati s Witkoffom. "Pravodobno ćemo vas obavijestiti", ponovio je glasnogovornik Kremlja. Ruski medij Kommersant objavo je da će se Putin sastati s Witkoffom, no za to nema potvrde.

Peskov je upitan i o sastavu američkih pregovarača koji su stigli u Rusiju. "Ne znam da je itko drugi letio (osim Witkoffa)", rekao je. 

Bjelorusija trenutno proizvodi lansere za Orešnik i čeka projektile iz Ruske Federacije, rekao je novinarima bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.

"Pokazalo se da, osim rakete, sve to treba proizvesti, a mi to radimo u Bjelorusiji. Mi već završavamo nekoliko lansera koji su namijenjeni Orešniku", rekao je Lukašenko. 

"Trebat će nam projektil od našeg starijeg brata", zaključio je bjeloruski čelnik, misleći na Rusiju.

"Odnosi Rusije i Bjelorusije mogu se nazvati bratskim u pravom smislu te riječi", rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin, pozdravljajući svog kolegu, predsjednika Aleksandra Lukašenka, u Zelenom salonu Kremlja. 

"Veoma sam zadovoljan što ste odlučili prvi put nakon reizbora za predsjednika Bjelorusije posjetiti Rusiju. Zapravo, to je razumljivo, jer Rusija i Bjelorusija imaju posebne odnose - savezničke i bratske u pravom smislu te riječi", naglasio je Putin.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da Ukrajina vjerojatno neće pristati na privremeno primirje. Ukrajina je već pristala na primirje u pregovorima sa SAD-om, no Lukašenko očito sumnja u iskrenost njihovih namjera.

>> Opširnije

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je u Moskvi izjavio da Sjedinjene Države nemaju plan, misleći pritom na prekid vatre koji je predložio Washington.

"S apsolutnom sigurnošću mogu reći da Amerikanci nemaju nikakav plan za sukob u Ukrajini. Apsolutno nemaju", rekao je.

"Ono što oni rade... oni testiraju. Što ova strana želi? Što želi druga? Razgovarat ćemo o tome danas. Vladimir Vladimirovič će mi reći", dodao je Lukašenko. 

Aleksandar Lukašenko stigao je u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom.

Očekuje se da će bjeloruski predsjednik održati zajedničku tiskovnu konferenciju s Putinom tijekom poslijepodneva. 

Prema američkom dužnosniku, kojeg citira Associated Press, Washington je Ukrajincima poslao manje od 40 raketa dugog dometa ATACMS. 

Dodao je kako je Kijev potrošio te ATACMS krajem siječnja, što je potvrdio i neimenovani ukrajinski zastupnik.

Obojica su govorili pod uvjetom anonimnosti kako bi mogli dati detalje. 

Britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron pregovaraju s 37 zemalja o stvaranju "koalicije voljnih" za Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma.

>> Opširnije

Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov izvijestio je da je pomoćniku američkog čelnika za nacionalnu sigurnost Mikeu Waltzu iznio stajalište Rusije o potrebi za dugoročnim rješenjem u Ukrajini.

>> Opširnije

Tri su osobe ubijene, a 14 ih je ranjeno u ruskim napadima na Donjecku oblast, izvijestio je šef regionalne uprave Vadim Filaškin. 

Prema njegovim riječima, oštećeno je više od stotinu stambenih objekata.

Finska i Ukrajina potpisale su bilateralni sporazum o obrambenoj suradnji, objavilo je finsko ministarstvo obrane.

>> Opširnije

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozorila je da bi raspoređivanje stranih snaga u Ukrajini izazvalo žestoku reakciju Moskve.

>> Opširnije

Ruski predsjednik Vladimir Putin jučer je neočekivano posjetio Kursku oblast, gdje se vode žestoke borbe dok Rusi pokušavaju izbaciti Ukrajince sa svog teritorija. Mnogi su primijetili da je Putin nosio vojnu uniformu. 

"Prvi put u vojnoj uniformi. Prvi put na prvoj liniji", napisao je Sergej Markov, utjecajni prokremaljski politički komentator i bivši Putinov savjetnik. Pozdravio je Putinovu hrabrost, rekavši da je posjet prvoj liniji "puno opasniji" za ruskog čelnika nego za njegovog ukrajinskog kolegu. Podsjetimo, Volodimir Zelenski je u više navrata posjetio bojišnicu u Ukrajini. 

Posebni izaslanik Donalda Trumpa za rat u Ukrajini Steve Witkoff stigao je u Moskvu, javlja ruska državna novinska agencija TASS.

Witkoff bi se trebao sastati s ruskim dužnosnicima radi razgovora o tome kako okončati borbe.

Kremlj je ranije danas potvrdio da su Sjedinjene Države dostavile određene informacije o predloženom prekidu vatre - koji bi trajao 30 dana.

Ruske snage ponovno su preuzele kontrolu nad Sudžom, gradom u Kurskoj oblasti, od ukrajinskih trupa, priopćilo je jutros ministarstvo obrane.

>> Opširnije

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da su američki pregovarači na putu za Moskvu.

"Istina je da su američki pregovarači na putu i istina je da su kontakti planirani. Nemojmo žuriti, o njima ćemo vam reći kasnije", rekao je Peskov.

"Kontakt se već dogodio - bio je telefonski razgovor između američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza i savjetnika ruskog predsjednika Jurija Ušakova. Određene informacije su dostavljene Rusiji", dodao je. 

Peskov nije potvrdio da je Rusija dala SAD-u popis zahtjeva za dogovor s Ukrajinom. Ranije je o tome izvijestila novinska agencija Reuters pozivajući se na dvije osobe upoznate s tim pitanjem.

Steve Witkoff, posebni izaslanik Donalda Trumpa, navodno je stigao u Rusiju. 

Danas ga se očekuje u Moskvi radi daljnjih razgovora o zaustavljanju rata.

Državna novinska agencija TASS objavila je da se avion u kojem je Witkoff trenutno nalazi iznad Rusije.

Iznenadna Trumpova obustava vojne pomoći i obavještajne podrške Ukrajini ponovno je potaknula strahove da bi SAD mogao imati ugrađen "prekidač za gašenje" na nekim svojim izvoznim borbenim zrakoplovima.

>> Opširnije

Ukrajinski ombudsman Dmitro Lubinec tvrdi kako je zabilježen novi slučaj u kojem su ruske snage pogubile zarobljene nenaoružane ukrajinske ratne zarobljenike.

Kaže da je poslao pisma UN-u i Međunarodnom odboru Crvenog križa nakon što se pojavio video koji prikazuje tijela petorice ukrajinskih vojnika koji su navodno pogubljeni nakon što su ih zarobili Rusi. Drugi izvori sugeriraju da se incident dogodio u Kurskoj oblasti. 

Promatračka misija UN-a za ljudska prava u Ukrajini je početkom veljače izrazila zabrinutost zbog naglog porasta prijavljenih pogubljenja ukrajinskih vojnika koje su zarobile ruske oružane snage. Od kraja kolovoza 2023. misija je zabilježila 79 takvih pogubljenja u 24 odvojena incidenta.

Ukrajinska državna televizija Suspilne izvijestila je da su regije Sumi, Dnjipropetrovska, Harkiv, Kijev, Černihiv, Odesa i djelomično okupirana Zaporiška oblast bile meta ruskih napada tijekom noći.

Ukrajinska vojska tvrdi da je oborila 74 od 117 ruskih dronova lansiranih tijekom napada te da je Rusija također ispalila raketu Iskander-M.

Još jedan ključni događaj danas je sastanak ministara vanjskih poslova G7 u Quebecu, Kanadi – prvi otkako se Donald Trump u siječnju vratio na vlast.

Tijekom dana održat će se više rasprava, no glavna tema bit će rat u Ukrajini. Poslijepodne je predviđena rasprava o globalnom miru i situaciji u Ukrajini.

U posljednjem priopćenju G7 iz studenog gotovo dvije od osam stranica bile su posvećene Ukrajini, a velik dio bio je usmjeren na kritiku Rusije.

Dok svijet čeka ruski odgovor na predloženo 30-dnevno primirje, očekuje se da će ministri i ovaj put imati mnogo toga za reći.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte danas će se sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, u trenutku kada Trump prijeti velikim promjenama u politici saveza, što bi moglo imati dalekosežne posljedice.

Trumpova administracija sve se više približava ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u vezi s ratom u Ukrajini, što dovodi u pitanje dugoročnu predanost SAD-a europskoj sigurnosti i samom NATO-u.

Trump također zahtijeva od europskih članica NATO-a da značajno povećaju izdvajanja za obranu, tražeći da premaše sadašnji cilj od 2% BDP-a koji savez preporučuje.

Ako Rutte ima rezerve prema Trumpovim potezima, zasad ih ne iznosi javno.

Umjesto toga, nastoji obnoviti odnose između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Trumpa nakon napetog sastanka dvojice čelnika u veljači.

Govoreći za BBC sljedeći dan, Rutte je rekao da je Zelenskom poručio kako "svi moraju poštovati" ono što je Trump dosad učinio za Ukrajinu.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je stigao u Moskvu, javljaju ruski mediji.

Bilo kakav sukob s NATO savezom sigurno će eskalirati u nuklearni, rekao je ruski vojni analitičar Mihail Polikarpov.

>> Opširnije

Ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) tvrdi da je spriječila niz napada na vojne i civilne dužnosnike, izvijestila je novinska agencija Interfax. Ove tvrdnje nije bilo moguće neovisno provjeriti, navodi Guardian.

Prema FSB-u, "ukrajinske specijalne službe" planirale su poslati eksplozivne naprave u poštanskim paketima.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u četvrtak da je tijekom noći oborilo 77 ukrajinskih dronova, dva dana nakon što je Kijev izveo najveći izravan napad na Moskvu od početka trogodišnjeg rata.

Prema priopćenju ministarstva, 30 dronova presretnuto je i uništeno iznad zapadne Brjanske oblasti, koja graniči s Ukrajinom, dok ih je još 25 srušeno iznad Kalugarske oblasti.

Dodatni dronovi oboreni su iznad Kurske, Voronješke, Rostovske i Belgorodske oblasti, navodi se u objavi ruskog ministarstva.

Masovni ukrajinski napad

Ovaj najnoviji napad dolazi nakon što je Rusija u utorak oborila više od 90 dronova u glavnom gradskom području. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin nazvao je to "najmasovnijim neprijateljskim napadom dronovima na Moskvu".

Ruske vlasti izvijestile su da su u tom napadu poginule tri osobe, a nekoliko ih je ozlijeđeno. Prema službenim podacima, ukupno je u utorak presretnuto 337 ukrajinskih dronova širom zemlje.

Jutros su pod napadom su bili i brojni ukrajinski gradovi. U Hersonu je poginula 42-godišnja žena, izjavio je čelnik regionalne vojne uprave Roman Mročko.

Vlasti u Kijevu i Dnjipropetrovskoj oblasti također su izvijestile o napadima u ranim jutarnjim satima.

U privremeno okupiranom Krimu Rusi prisiljavaju studente medicine da doniraju krv za rusku vojsku, objavio je na Telegramu pokret otpora Žuta vrpca, a prenosi Ukrinform.

>> Opširnije

Poljski predsjednik Andrzej Duda pozvao je Sjedinjene Američke Države da premjeste nuklearno oružje na teritorij Poljske kao sredstvo odvraćanja od buduće ruske agresije, objavio je u četvrtak Financial Times.

Duda je rekao da je tu mogućnost nedavno razmotrio s posebnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu i Rusiju, Keithom Kelloggom.

"Granice NATO-a pomaknule su se na istok 1999. godine, pa bi se 26 godina kasnije trebala pomaknuti i NATO-ova infrastruktura na istok. Za mene je to očito", rekao je Duda u intervjuu za Financial Times.

Poljski predsjednik dodao je da bi sigurnosna situacija bila povoljnija ako bi to oružje već bilo smješteno u Poljskoj.

Ovo je karta Ukrajine s dijelom ruskih uvjeta za primirje.

Rusija je SAD-u predstavila popis zahtjeva za dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine i resetiranju odnosa s Washingtonom, ustvrdile su za Reuters dvije osobe upoznate s tom temom.

>> Opširnije

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je jutros da je tijekom noći oborilo 77 ukrajinskih dronova, dva dana nakon što je Kijev izveo najveći izravan napad na Moskvu od početka trogodišnjeg rata.

Više ukrajinskih gradova također je bilo pod napadom jutros. U Hersonu je poginula 42-godišnja žena, izjavio je čelnik regionalne vojne uprave Roman Mročko.

Vlasti u Kijevu i Dnjipropetrovskoj oblasti također su izvijestile o napadima.