POZORNOST novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa vratila se jučer na ideju koja ga je godinama fascinirala - da SAD preuzme kontrolu nad Grenlandom. Jučer je Trump na press konferenciji na Floridi odbio isključiti korištenje vojne ili ekonomske sile za preuzimanje teritorija od Danske, saveznice SAD-a i članice NATO-a.

“Grenland nam treba zbog nacionalne sigurnosti”, rekao je tvrdeći da bi ga se Danska trebala odreći kako bi “zaštitila slobodni svijet”. Zaprijetio je da će Danskoj uvesti carine ako to ne učini.

>> Trump: Ne isključujem slanje vojske da zauzme Grenland i Panamski kanal

"To se mora dogoditi"

Ranije tog dana Trump je na društvenim mrežama objavio da je potencijalna američka akvizicija arktičkog teritorija "dogovor koji se mora dogoditi" i objavio fotografije svog najstarijeg sina Donalda Trumpa Jr., koji je jučer posjetio Grenland.

"UČINIMO GRENLAND PONOVNO VELIKIM", dodao je novoizabrani predsjednik.

Danska: Grenland nije na prodaju

Danska je nakon konferencije za novinare oštro osudila prijedlog rekavši da najveći otok na svijetu nije na prodaju. Tijekom svog prvog mandata Trump je poticao svoje suradnike da istraže načine za kupnju Grenlanda, poluautonomnog teritorija poznatog po svojim prirodnim resursima i strateškom položaju za nove brodske rute, za koje se očekuje da će se otvoriti kako se arktički led bude topio.

Prije nekoliko tjedana Trump je ponovno pokrenuo tu temu na društvenim mrežama ustvrdivši da su “vlasništvo i kontrola nad Grenlandom apsolutno nužni”.

Ključ je u klimatskim promjenama

Ogromne grenlandske ledene ploče i ledenjaci brzo se povlače kako se Zemlja zagrijava zbog ubrzanih klimatskih promjena. To otapanje leda moglo bi omogućiti bušenje nafte i rudarenje minerala poput bakra, litija, nikla i kobalta. Ti mineralni resursi ključni su za brzorastuće industrije koje proizvode vjetroturbine, dalekovode, baterije i električna vozila.

Zbog viših temperatura oko 28.500 četvornih kilometara grenlandskih ledenih ploča i ledenjaka već se otopilo u posljednja tri desetljeća, što je područje otprilike veličine američke savezne države Massachusetts.

Potencijalno vrijedno nalazište minerala, ali i nove pomorske rute

Godine 2023. danska vlada objavila je izvješće u kojem se detaljno opisuje potencijal Grenlanda kao bogatog nalazišta vrijednih minerala. Arktički otok ima “povoljne uvjete za formiranje taloženja ruda, uključujući mnoge kritične sirove minerale”.

Topljenje leda na Arktiku također otvara novu stratešku, geopolitičku prednost - kraće i učinkovitije pomorske rute. Primjerice, navigacija kroz Arktičko more od zapadne Europe do istočne Azije je oko 40 posto kraća u usporedbi s plovidbom kroz Sueski kanal. Promet brodova na Arktiku već je porastao za 37 posto u proteklom desetljeću, prema nedavnom izvješću Arktičkog vijeća.

Kina je pokazala značajan interes za novu rutu kroz Arktik, a u studenom su Kina i Rusija dogovorile suradnju na razvoju arktičkih pomorskih ruta.

"To je autocesta od Arktika do Sjeverne Amerike"

Trump je više puta klimatske promjene nazvao "prevarom". No jedan od njegovih bivših savjetnika za nacionalnu sigurnost Robert C. O'Brien sugerirao je da je, među ostalim, upravo zbog posljedica tih promjena Trump i zainteresiran da Grenland postane teritorij SAD-a.

“Grenland je autocesta od Arktika sve do Sjeverne Amerike, do Sjedinjenih Država”, rekao je za Fox News. "Strateški je vrlo važan za Arktik, koji će biti kritično bojno polje budućnosti jer kako klima bude postajala toplija, Arktik će biti put koji će možda smanjiti korištenje Panamskog kanala", dodao je.