Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom i raspravljao o pitanjima bilateralne agende, objavljeno je na službenoj stranici Kremlja.

"U nastavku razgovora u Kazanu 23. listopada, detaljno su razmotrena aktualna pitanja bilateralne agende s naglaskom na povećanje učinkovitosti trgovinsko-gospodarske suradnje," stoji u priopćenju.

Dodaje se kako će, u vezi s tim, uslijediti kontakti na razini nadležnih resornih tijela.

Bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba izjavio je kako ne očekuje brz završetak rata između Ukrajine i Rusije kada novoizabrani američki predsjednik Donald Trump preuzme vlast. Kuleba je u razgovoru naglasio kako postoje tri ključna razloga za njegovu procjenu: odlučnost predsjednika Volodimira Zelenskog da ne odstupi pod pritiskom, nevoljkost Ukrajine da pristane na brzo rješenje te činjenica da ključ za mir leži u Moskvi, a ne u Kijevu.

Prema njegovim riječima, rješenje sukoba ovisi o tome što bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao prihvatiti za postizanje prekida vatre, a ne o ustupcima Ukrajine. Kuleba je naglasio kako je odgovornost za završetak rata na strani koja ga je započela te da Ukrajina neće pristati na jednostrana popuštanja.

U kontekstu sve intenzivnijih borbi, uključujući sudjelovanje sjevernokorejskih vojnika na strani Rusije i upotrebu novih balističkih projektila, Kuleba je priznao kako su Ukrajinci zabrinuti zbog eskalacije sukoba. Unatoč tome, istaknuo je da Ukrajina neće prihvatiti rješenja koja bi ugrozila njezin suverenitet ili teritorijalni integritet.

Američki kongresmen Michael Waltz, kojeg je novoizabrani predsjednik Donald Trump imenovao za budućeg savjetnika za nacionalnu sigurnost, izjavio je da će Trump surađivati s administracijom Joea Bidena na pronalaženju rješenja za sukob u Ukrajini.

Tijekom intervjua za Fox News, Waltz je istaknuo da je Trump posvećen okončanju sukoba putem sporazuma ili primirja te je naglasio važnost pregovora s ciljem uključivanja obje strane u razgovore.

"Trump je bio jasan u vezi s potrebom okončanja ovog sukoba, bilo da se radi o sporazumu ili primirju. Treba se razgovarati o tome kako pridobiti obje strane za stol i parametrima dogovora. To je upravo ono na čemu ćemo raditi s ovom administracijom prije siječnja i poslije", rekao je Waltz.

Kongresmen je također potvrdio da se već sastao s američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Jakeom Sullivanom kako bi osigurali kontinuitet u nacionalnoj sigurnosti tijekom prijelaznog razdoblja. Waltz je naglasio da američki protivnici neće moći iskoristiti ovu političku tranziciju za destabilizaciju regije.

Plan dolazi u trenutku kada međunarodna zajednica pojačava pritisak na sukobljene strane kako bi započele mirovne pregovore. Waltz je istaknuo Trumpovo iskustvo u pregovaranju kao važnu prednost u potencijalnim diplomatskim inicijativama.

Moskva je optužila administraciju američkog predsjednika Joea Bidena da potkopava planove novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.

>> Opširnije

Ruske trupe ubile su dvije civilne žene i ranile muškarca u Toretsku u Donjeckoj oblasti, izvijestio je regionalni ukrajinski tužitelj.

Prema izvješću, oko 18 sati 21. studenog ruski vojnici ušli su u stan u stambenoj četvrti Torjecka i "namjerno otvorili vatru iz automatskog oružja na troje civila".

Dvije žene su ubijene na licu mjesta, dok je muškarac zadobio ozljede, uključujući prijelome ramena i ključne kosti.

Pokrenuta je istraga o incidentu, priopćio je ured tužitelja.

Rusija je regrutirala stotine plaćenika iz Jemena da se bore u ratu protiv Ukrajine, objavio je Financial Times.

Regruti su rekli FT-u da su im obećani unosni poslovi, "visoke plaće", pa čak i rusko državljanstvo. Međutim, nakon što su stigli u Rusiju uz pomoć tvrtke povezane s Hutima, "prisilno su uvedeni u rusku vojsku i poslani na prve crte bojišnice u Ukrajini", navodi se u izvješću.

FT je operaciju opisao kao "tajnu operaciju trgovine ljudima", naglašavajući produbljivanje veza između Kremlja i jemenskih militanata Huta koje podržava Iran.

Gotovo 22.000 stanovnika evakuirano je iz Harkivske oblasti od prošlog svibnja, rekao je jučer guverner Oleh Sinjehubov.

"Nastavljamo s naporima za evakuaciju, odvodeći i djecu i odrasle na sigurno", rekao je Sinjehubov.

"Ovog tjedna sirena za zračni napad oglašavala se gotovo svaki dan diljem Ukrajine, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Telegramu.

"Sinoć su naše snage protuzračne obrane uspjele oboriti oko 50 dronova. Tijekom tjedna Rusija je upotrijebila više od 800 navođenih zračnih bombi, oko 460 jurišnih bespilotnih letjelica i više od 20 projektila različitih vrsta protiv Ukrajine i našeg naroda", dodao je i poručio da Ukrajina nije poligon za testiranje oružja.

"Ukrajina je suverena i neovisna država. Ali Rusija i dalje nastavlja sa svojim pokušajima da uništi naš narod, sije strah i paniku i oslabi nas", poručio je.

Apelirao je i na to da je Ukrajini potrebno više protuzračne obrane.

"Na tome radimo s našim partnerima. Iznimno je važno ojačati zaštitu našeg neba", rekao je Zelenski.

Nova osovina između Kine, Rusije i Sjeverne Koreje stvara "najozbiljniji i najopasniji izazov" za Zapad od Drugog svjetskog rata, izjavio je za The Times bivši visoki vojni dužnosnik SAD-a, general Jack Keane.

>> Opširnije

Rusija je "iznimno agresivna i bezobzirna u cyber carstvu" i "nitko ne bi trebao podcijeniti" prijetnju NATO-u, poruka je koju britanski ministar planira istaknuti u govoru na NATO-ovoj konferenciji u Londonu u ponedjeljak. Pat McFadden poručit će na NATO-ovoj konferenciji o kibernetičkoj sigurnosti da Moskva "neće razmisliti dvaput o gađanju britanskih tvrtki", prema ulomcima iz njegova obraćanja koje je objavilo njegovo ministarstvo.

"Nitko ne bi smio podcijeniti rusku kibernetičku prijetnju NATO-u. Prijetnja je stvarna. Prošle godine ruska vojska i njezina neslužbena vojska cyber kriminalaca i hakera nisu samo pojačali napade već su i proširili mete na brojne članice i partnere NATO-a. Ove skupine su nepredvidive, djeluju ne obazirući se na potencijalne geopolitičke posljedice i samo jednom pogrešnom procjenom mogle bi izazvati pustoš u našim mrežama", stoji u govoru.

Britanski ministar planira prozvati rusku vojnu jedinicu - nazvanu Jedinica 29155 - koja je navodno izvela kibernetičke napade u Velikoj Britaniji i Europi, prema Uredu kabineta.

McFadden planira upozoriti kako Rusija takvom taktikom može ostaviti bez električne energije milijune ljudi. "Ovo je skriveni rat koji Rusija vodi s Ukrajinom", stoji u govoru.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritizirao je čelnike skupine G20, nakon posljednjeg summita u Brazilu, ističući da je brazilski predsjednik Lula da Silva, trenutni predsjedatelj G20, zauzeo "slabu poziciju" prema ratu Rusije u Ukrajini. Skupina, koja uključuje Rusiju, obuhvaća i nekoliko zemalja koje su pridonijele ekonomskom razvoju Rusije tijekom njezine opsežne invazije na Ukrajinu, uključujući Kinu i Indiju.

Unatoč stalnim podjelama među zemljama G20 u vezi s ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, pregovarači su uspjeli postići konsenzus oko završnog priopćenja koje uopćeno osuđuje ljudsku patnju koju su izazvala oba rata. Završno priopćenje summita G20 posvećuje samo jedan paragraf ratu u Ukrajini, što je u oštrom kontrastu sa sedam paragrafa u prošlogodišnjoj deklaraciji iz New Delhija. Ovogodišnja izjava izostavlja svaku osudu nuklearnih prijetnji vezanih uz Ukrajinu ili pozive na zaustavljanje napada na prehrambenu i energetsku infrastrukturu.