AMERIČKI predsjednik Donald Trump danas je objavio da će pauzirati neke od svojih novih carina na 90 dana, a da će carine na uvoz iz Kine dodatno povećati. Do iznenadne promjene došlo je manje od 24 sata nakon što su stupile na snagu nove američke carine na uvoz iz više desetaka zemalja, trgovinskih partnera Sjedinjenih Američkih Država.

Nove trgovinske prepreke su zadale udarac tržištima, povećale vjerojatnost od recesije i dovele do protumjera Kine i Europske unije. Trump je rekao da će povećati carine na uvoz iz Kine na 125 posto s razine od 104 posto, koja je stupila na snagu u ponoć. Trump kaže da carine uvodi kako bi spasio američku ekonomiju.

Američki federalni dug i deficit ozbiljni su problemi koji traju desetljećima. U 2025. godini deficit je procijenjen na 1.9 bilijuna dolara. SAD je 2025. probio granicu od 36.1 bilijuna dolara ukupnog javnog duga. Radi se o razinama kakve su bile u Drugom svjetskom ratu.

"Američki proračunski manjak i javni dug bit će u ovoj godini znatno iznad dugoročnog prosjeka, a rast će i do sredine stoljeća, uz veliki teret kamata i pojačanu državnu potrošnju na zdravstvenu skrb zbog starenja populacije i slabiji gospodarski rast", prognozira Kongresni ured za proračun.

>> Institut objavio prilično crnu prognozu za američki proračunski manjak i dug

Šonje: Amerikanci su zaključili da nešto moraju mijenjati

Ekonomski analitičar Velimir Šonje, koji je o ovoj temi pisao i na svojem blogu Ekonomski lab, za Index je objasnio kako je deficit federalnog proračuna eksplodirao zbog lockdowna 2020. S Šonjom smo pričali jučer, prije nego što je Trump donio odluku o pauziranju carina i prije nego što je EU uvela protumjere u obliku carina na oko 22 milijarde eura američkih proizvoda poput soje, motocikala i soka od naranče.

"I Biden je nastavio s visokim deficitima, tako da je Trump naslijedio javni dug veći od 120% BDP-a, najviši u američkoj povijesti, i deficit od 6% BDP-a, što je izrazito negativan trend. Logično je da je morao adresirati ovaj problem. Drugo je pitanje je li Elon Musk bio dobra osoba za rezanje rashoda. Uostalom, izgleda da se u Teslu vratio eksterni deficit, tj. deficit u robnoj razmjeni je drugi par rukava.

Možemo ga gledati kao posljedicu jakog dolara i uspona Kine kao industrijske sile. U toj kombinaciji došlo je do kolizije između jakog dolara kao svjetske valute i američkog trgovačkog deficita, a Amerika je postala vodeća sila u izvozu usluga (Apple, Microsoft i ostali pokorili su svijet u ovom stoljeću), što je posredno zaoštrilo industrijski problem jer je jak dolar podržan prihodima od izvoza usluga.

U vrijeme lockdowna shvaćeno je da su globalni lanci nabave krhki, dogodila se inflacija i Amerikanci su zaključili da nešto moraju mijenjati u općem gospodarskom pristupu", govori Šonje.

Trump je shvatio da nešto mora poduzeti

Trump je tijekom prvog mandata često isticao da trgovinski deficit i nacionalni dug predstavljaju prijetnju američkoj ekonomiji i sigurnosti. Njegov fokus na trgovinski deficit proizlazi iz uvjerenja da nepoštene trgovinske prakse stranih zemalja štete američkoj industriji.

Zbog toga smo na ovim carinama. Trumpove kritike prema Kini i njegovi pokušaji da adresira trgovinske neravnoteže temelje se na stvarnim problemima koje su mnogi političari, uključujući Nancy Pelosi (Demokratska stranka), isticali desetljećima.

Posljednjih dana društvenim mrežama proširila se snimka govora Pelosi u Zastupničkom domu 1996. U njemu je upozorila da Kina iskorištava Sjedinjene Države.

Gdje je problem s Kinom?

U 2024. godini vrijednost američkog uvoza iz Kine premašila je izvoz u Kinu za oko 295.4 milijarde dolara. Brz porast uvoza iz Kine, poznat kao "China Shock", doveo je do gubitka milijuna radnih mjesta u američkoj proizvodnji.

Kina je nametala znatno više carina na američke proizvode nego što je SAD nametao na kineske proizvode. Prosječna carina na američke automobile u Kini bila je 25%, dok je SAD naplaćivao 2.5% na kineske automobile. Prema izvještaju Ureda američkog trgovinskog predstavnika, Kina sustavno koristi kibernetičke napade za krađu poslovnih tajni i tehničkih podataka od američkih kompanija.

"Ovo je utrka prema dnu"

Osim neravnoteže u odnosima s Kinom, Trump je morao poduzeti mjere kako bi riješio rastući javni dug i deficit jer su oni predstavljali ozbiljnu prijetnju američkoj fiskalnoj stabilnosti i gospodarskoj budućnosti. Šonju pitamo je li, unatoč svim gospodarskim problemima, ovo s carinama dobar pristup za rješavanje problema.

"Apsolutno ne. Carine oduzimaju od svih strana uključenih u razmjenu jer se njihov trošak raspoređuje i na kupce i na prodavatelje, pa će dio troška carina platiti i Amerikanci. Osim toga, drastične carine koje uvodi Trump provociraju reakcije, takozvani trgovinski rat, koji možemo shvaćati kao utrku prema dnu u kojoj obje strane gube.

Trump se nada da u duljem roku može dobiti pozitivne efekte carina. Npr. neka firma koja sada izvozi u SAD može zaobići carinu tako što će otvoriti pogon u SAD-u. U teoriji dobro zvuči, ali je upitno u praksi. Osobito ako vam carine prvo uspore gospodarstvo ili izazovu recesiju te ako zavlada neizvjesnost što će biti s trgovačkim pregovorima i ako za produktivnu proizvodnju trebate kompleksne inpute iz više zemalja.

Neizvjesnost je neprijatelj investicija, a zbog kompleksnosti modernog gospodarstva je upitno može li taj Trumpov plan s pozitivnim učinkom carina na domaću proizvodnju uspjeti dovoljno brzo", kazao je Šonje.

Što bi bilo pravo rješenje?

Stručnjaci smatraju kako je bilo više rješenja koja je Trump imao na raspolaganju. Ona uključuju porezne reforme, kontrolu kapitalnih tokova, strateške subvencije itd. Pitali smo Šonju što bi bio dobar pristup.

"Mogli su kombinirati puno umjerenije carine s industrijskom politikom u ciljanim strateškim proizvodnjama koje su im bitne zbog nacionalne sigurnosti ili tehnološkog razvitka, pa tijekom duljeg perioda poticajima internalizirati cijele lance nabave u Americi. No to je sofisticiran pristup.

Umjesto toga odlučili su se za radikalne carine i siguran sam da neće odustati od njih kao glavnog instrumenta, previše je reputacije i truda uloženo u to. Trump nema odstupnicu", dodaje.

"Sad ne treba reagirati"

"Pravo je pitanje što je u takvim uvjetima najbolje za nas, odnosno EU, jer smo carinska unija. Prvi poriv je uzvratiti istom mjerom, potući se s Amerikom. To je glupo jer u općoj carinskoj makljaži stradate zato što puno puta pucate sebi u nogu na štetu svojih potrošača.

Drugim riječima, sada ne treba reagirati i treba ući u pregovore s SAD-om bez prethodnoga kontraudara, kao što su to već učinile pametne zemlje poput Švicarske, Australije i Japana.

Amerikanci su to pozdravili i odmah započeli službene pregovore s Japanom. Jučerašnja objava Ursule von der Leyen ukazuje na to da EU ide u tom pravcu i to je mudro. No danas se već pojavljuju neke druge spekulacije. Ima zemalja EU koje misle da se time samo pokazuje slabost.

Moje je mišljenje da smo sada u fazi kada treba mirno započeti pregovore s novom administracijom i vidjeti, tijekom nekoliko tjedana ili mjeseci, kako će to izgledati. Za trgovinski rat ima vremena, a za trgovinski mir vrijeme istječe, pa hajdemo iskoristiti ovo što je od vremena ostalo", govori Šonje.