Trumpovo lupetanje o prisluškivanju pokazuje da i on zna da su mu istražitelji za vratom
Foto: FAH
ZAŠTO je američki predsjednik Donald Trump, samo četiri dana nakon svog govora pred Kongresom u kojem je zvučao "predsjednički", počeo na Twitteru lupetati da ga je Barack Obama prisluškivao?
Kako piše ekonomist i bivši ministar rada pod Billom Clintonom, Robert Reich, tri su moguća razloga - i sva tri su zastrašujuća za Ameriku:
1. Trump je luđi nego što smo mislili
Trump je ozbiljno paranoičan, a njegovu paranoju hrane nimalo kredibilni "alternativno-desničarski" mediji poput Breitbart News. Upravo taj portal je objavio vijest o Obaminom "tihom puču" i "taktici policijske države" u istrazi kontakata ruskih dužnosnika i Trumpovog tima. No ni u tom članku se ne tvrdi ono za što je Trump optužio Obamu - da je dao prisluškivati njega osobno.
U svakom slučaju, ovo znači da je predsjednik SAD-a spreman zaobići ogromni obavještajni i sigurnosni aparat koji ima na svom raspolaganju, pa čak i vlastitu administraciju, i temeljiti skandalozne optužbe (sam je povukao paralelu s aferom Watergate) na desničarskim portalima. Ovo samo pokazuje da je Trumpovo rasuđivanje neadekvatno za dužnost koju obnaša.
2. Trump je zaista prisluškivan, što znači da postoji opravdana sumnja da je počinio ozbiljan zločin ili veleizdaju
Nijedan američki predsjednik, pa tako ni Obama, ne može sam narediti prisluškivanje. Za tako nešto ministarstvo pravosuđa mora dobiti nalog, a da bi ga dobilo, mora saveznom sucu podastrijeti dokaze da postoji opravdana sumnja u ozbiljan zločin ili u djelovanje u službi strane zemlje - što je veleizdaja. To opet znači da Trump jednostavno ne bi smio ostati u Bijeloj kući.
3. Trump pokušava odvratiti pažnju s višestrukih istraga o povezanosti njegovog tima s Rusijom
Moguće je i da Trump pokušava uvjeriti javnost da su istrage, uključujući afere s njegovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Michaelom Flynnom (koji je zbog toga dao ostavku) i državnim odvjetnikom Jeffom Sessionsom (koji se izuzeo iz istrage o kontaktima s Kremljem jer je i sam komunicirao s ruskim veleposlanikom), samo zavjera koju protiv njega vodi bivša Obamina administracija i tzv. "duboka država", uključujući obavještajnu zajednicu, savezne dužnosnike i omražene "mainstream medije".
Ali to bi opet značilo da je Trump spreman uništiti povjerenje u vitalne američke institucije i dodatno produbiti podjele u zemlji kako bi se izvukao iz nevolje u koju se sam uvalio.
Svaki od ovih scenarija jednako je zastrašujuć, zaključuje Reich.
Savezne službe stežu "omču" oko Trumpa i njegovog tima
A kako piše Max Boot za Foreign Policy, pravi skandal ovdje nije onaj koji je Trump iskonstruirao na temelju "alternativnih činjenica", nego onaj vrlo stvarni skandal o vezama s Kremljem, o kojem svakog tjedna izlaze nove informacije.
3 dana prije Trumpovog ispada na Twitteru, New York Times je objavio vijest u kojoj se navodi sljedeće:
"Američki saveznici, uključujući Britance i Nizozemce, pružili su informacije koje opisuju sastanke u europskim gradovima između ruskih dužnosnika - i drugih bliskih ruskom predsjedniku Vladimiru V. Putinu - i suradnika novoizabranog predsjednika Trumpa, prema trojici bivših dužnosnika koji su zatražili anonimnost pri raspravljanju o povjerljivim informacijama. Odvojeno od toga, američke obavještajne službe presrele su komunikacije ruskih dužnosnika, nekih od njih unutar Kremlja, koji su raspravljali o kontaktima s Trumpovim suradnicima."
Ovu je vijest zasjenila još skandaloznija vijest o sastancima Sessionsa s ruskim veleposlanikom Sergejom Kisljakom, koje je porekao u svjedočenju pred Kongresom. Isto se dogodilo i s Trumpovim bivšim savjetnikom u kampanji Carterom Pageom.
Osim toga, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost u kampanji J.D. Gordon priznao je - nakon što je više puta porekao - da je na izričito Trumpovo traženje izbacio dio republikanske predizborne platforme o naoružavanju Ukrajine protiv ruske agresije.
Autonomna istraga "Kremlingatea"
Trump se vjerojatno - i s razlogom - boji da Sessionsovo izuzeće iz istrage afere "Kremlingate" i moguće osnivanje specijalnog vijeća znači da će istraga biti relativno autonomna te da neće moći utjecati na njene zaključke. Upravo to je razlog zašto se takvo specijalno vijeće mora osnovati, zaključuje Boot: kako bi američki narod dobio puni uvid u uplitanje Rusije u izbore i povezanost američkog predsjednika s Kremljem.
A Trump se, izgleda, užasava takve mogućnosti. Tko zna zašto?
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati