VLASTI Sarajeva i Istočnog Sarajeva nastavile su danas svađe o zbivanjima u proteklom ratu koje vode služeći se tablama na prilazima dvama susjednim gradovima, a novi povod je uklanjanje jedne od njih koja je postavljena potkraj lipnja.

Pripadnici komunalne inspekcije Sarajevske županije su tijekom dana, "naoružani" motornim pilama, uklonili poveliku tablu na kojoj je bila ispisana poruka dobrodošlice u Istočno Sarajevo, uz dodatak kako je to "grad 157 tisuća Srba koji su morali napustiti Sarajevo".

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva: Stara tabla im nije smetala, ova im je sporna

Inspektore je predvodio županijski ministar Almir Bečarević koji je kazao kako je tabla uklonjena jer je bila postavljena na teritoriju Federacije BiH i bez ikakvih dopuštenja.

"Ovakvim objektima ovdje nije mjesto, bez obzira na to što piše. Za ovaj objekt ne postoji dozvola i nelegalno je postavljen", izjavio je Bečarević.

Ubrzo mu je odgovorio gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, koji je i naložio postavljanje tabli s ovakvim napisima. Tvrdi kako vlastima u Sarajevu nije sporna lokacija nego baš ono što na njima piše.

"Imamo situaciju da 20 godina stoji tabla s natpisom 'Teritorij Grada Istočno Sarajevo' i sada je njima sporno kada smo zamijenili tablu", kazao je Ćosić najavivši kako će tražiti da mu skinutu i zaplijenjenu tablu vrate iz Sarajeva, kao i da se točno utvrdi međuentitetska crta razdvajanja.

Gradonačelnica Sarajeva: Tisuću puta ponovljena laž neće postati istina

Upravo na tome već mjesecima inzistira Ćosićev stranački šef Milorad Dodik, uz najave kako će ubuduće entitetska policija tu crtu strogo nadzirati.

Nakon što su potkraj lipnja bez najave osvanule sporne table na prilazima Istočnom Sarajevu, Ćosić je kazao kako na taj način želi podsjetiti na činjenice koje on smatra nespornim, kao i da je to odgovor na raniju odluku vlasti u Sarajevu da postave table na kojima piše da je taj grad bio pod opsadom 1425 dana od 1992. do 1995. godine.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić nakon toga je protiv Ćosića podnijela kaznenu prijave zbog izazivanja međunacionalne mržnje i nijekanja činjenica o opsadi Sarajeva utvrđenih sudskim presudama.

"Uzalud se trudite. Tisuću puta ponovljena laž nikada neće postati istina", poručila je tada Karić gradonačelniku iz susjedstva.

Srbi 1995. iselili iz Sarajeva po nalogu političkog vrha

Političari iz reda bosanskih Srba inzistiraju na tvrdnji da Sarajevo tijekom rata nije bilo pod opsadom, nego da su pripadnici srpskih postrojbi koje su opkolile grad samo branili svoje domove, a da je Istočno Sarajevo nastalo jer su nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma prognani oni koji su živjeli na teritoriju što je pripao Federaciji BiH.

Iseljavanje Srba s područja integriranih u Sarajevo bilo je masovno, no ono je uslijedilo po nalogu tadašnjeg političkog vrha Republike Srpske i odluka parlamenta tog entiteta da se ne smije dopustiti opstanak glavnog grada BiH kao multietničke sredine koja bi bila jezgra ponovne integracije zemlje. Ta je odluka donesena u prosincu 1995., samo tri dana nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.

"Isklјučena je bilo kakva opasnost ili želјa da 'kopčom' i rješenjem (preko) Sarajeva mi želimo ostati s muslimanima i Hrvatima", izjavio je  17. prosinca 1995. Momčilo Krajišnik, tadašnji čelnik tog parlamenta, koji je kasnije osuđen za ratne zločine na 20 godina zatvora.