PUTINU na bojištu ne ide najbolje, a nedavno je pretrpio i težak diplomatski poraz ulaskom Finske u NATO, čime se granica koju Rusija dijeli sa sjevernoatlantskim savezom udvostručila. No postoji diplomatsko područje na kojem Rusija ne stoji loše.

Naime, prije nešto manje od dva tjedna objavljena je analiza Economist Intelligence Unita (EIU) koja pokazuje kako postoji značajan broj država na čije simpatije, pa čak i otvorenu podršku, Rusija može računati. EIU je odjel za istraživanje i analizu Grupe Economist, medijske kompanije koja objavljuje ugledni magazin The Economist.

Analiza EIU-ovog tima pokazuje da dvije trećine svjetske populacije živi u neutralnim ili Rusiji naklonjenim zemljama kad je riječ o ratu u Ukrajini. 2. ožujka lani 141 država glasala je za rezoluciju UN-a kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu, no istraživači EIU-a navode kako njihova analiza ide dalje od jednog glasanja. 

Koliko populacije je u kojem taboru

"Izradili smo kartu koja procjenjuje široku mjeru potpore Rusiji diljem svijeta ističući koje zemlje podržavaju Rusiju, Zapad ili su između toga. Procjenjivali smo koju bi stranu svaka od zemalja odabrala ako mora, gledajući dugoročno. Da bismo to učinili, uzeli smo u obzir različite kriterije, uključujući nametanje sankcija, obrasce glasanja u UN-u, službene izjave, kao i gospodarske, političke i povijesne veze", rekao je Cody Feldman, viši analitičar za globalno prognoziranje. 

Istraživači navode kako su otkrili da 36% svjetske populacije živi u zemljama koje su aktivno osudile Rusiju i uvele sankcije ruskom gospodarstvu. Predvođen SAD-om i EU, ovaj blok uključuje sve zapadnjačke vlade, poput Japana, Australije, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Južne Koreje i (iako u manjoj mjeri) Izraela. Tradicionalno neutralne zemlje, poput Švicarske, Finske i Švedske, također su se pridružile redovima ovog zapadnog fronta.

Istovremeno, gotovo jedna trećina svjetske populacije živi u zemlji koja je do sada ostala neutralna. Predvođene Indijom, te nesvrstane države – uključujući Brazil, Saudijsku Arabiju, Južnoafričku Republiku i UAE – dat će sve od sebe da izbjegnu odabiranje strana dok žele izvući korist iz svoje prividne neutralnosti. Istraživači kažu kako vjeruju da bi značajan udio tih zemalja stao uz Rusiju ako bi napetosti eskalirale.

Naposljetku, preostalih 32 posto svjetske populacije živi u zemljama u kojima je vlada poduprla akcije Rusije ili su službene izjave ponovile ruski narativ, uključujući izbjegavanje nazivanja rata "invazijom". Predvođene Kinom, te će zemlje dugoročno pokušati izvući korist iz bližih veza s protuzapadnim blokom, dodatno jačajući rascjep u globalnom gospodarskom i geopolitičkom krajoliku.

Konačni rezultat mogle bi biti velike geopolitičke promjene

Međutim, gledanje ekonomskih pokazatelja daje drugačiju sliku. Tabor koji podržava Zapad predstavlja oko 70% globalnog BDP-a. Nasuprot tome, neutralni i Rusiji prijateljski blokovi koncentriraju samo oko 30% globalnog BDP-a, pri čemu Kina i Indija čine gotovo dvije trećine gospodarskog obima ove skupine.

"U nadolazećim godinama Rusija (i Kina) će posvetiti svoje napore udvaranju nesvrstanim, neutralnim zemljama, koje su uglavnom zemlje u razvoju", kazala je Agathe Demarais, direktorica globalnih prognoza EIU-a, dodajući kako se kineska vlada nada da će u nekim područjima stvoriti front protiv Zapada. 

"Konačni rezultat bit će slabljenje utjecaja i postupno povlačenje zapadnih zemalja iz većeg dijela svijeta u razvoju", kazala je.