PROCJENE preživljenja od raka u Europi pokazuju značajne geografske i ekonomske razlike. Euronews Health istražuje moguće čimbenike koji uzrokuju razlike među zemljama. Rak je 2021. godine bio drugi vodeći uzrok smrti u Europskoj uniji, s 1.1 milijun smrtnih slučajeva. To je predstavljalo 21.6 posto svih smrtnih slučajeva u EU te godine.

Procjene preživljenja od raka značajno se razlikuju ovisno o vrsti raka i zemlji. Preživljavanje se odnosi na udio pacijenata s malignim dijagnozama koji ostaju živi nakon određenog razdoblja. Obično se izražava kao jednogodišnje i petogodišnje preživljenje.

Profesor Michel Coleman na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu pojašnjava da su procjene preživljenja od raka vjerojatnosti, a ne stope: "Stopa je veličina ovisna o vremenu, poput stope incidencije ili stope smrtnosti."

Podaci Euronews Healtha o preživljenju raka diljem Europe uključuju 24 zemlje EU (sve članice osim Grčke, Mađarske i Luksemburga) te pet drugih europskih zemalja: Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarsku, Norvešku, Island i Tursku.

Prema podacima OECD-a i Eurostata iz 2019. godine, rak pluća činio je 24 posto smrti povezanih s rakom među muškarcima i 15 posto među ženama. Rak debelog crijeva izaziva 12 posto smrtnih slučajeva za oba spola. Rak prostate predstavljao je 10 posto smrti među muškarcima, dok je rak dojke činio 16 posto među ženama. Rak gušterače izazvao je 6 posto smrtnih slučajeva kod muškaraca i 8 posto kod žena.

Preživljenje raka pluća u Europi

Preživljenje od raka pluća značajno varira diljem Europe. Bugarska je na dnu (7.7%), Švicarska i Latvija na vrhu (20.4%), dok prosjek EU-24 iznosi 15%. Ostale zemlje sa značajnim brojkama preživljavanja uključuju Island (20.2%), Austriju (19.7%), Švedsku (19.5%) i Norvešku (19%).

Osim Bugarske, slaba stopa preživljavanja zabilježena je u Litvi (9.9%), Hrvatskoj (10%), Češkoj (10.6%) i Rumunjskoj (11.1%).

Među pet najvećih europskih gospodarstava prednjači Njemačka s postotkom preživljavanja od 18.3%, a slijede je Francuska (17.3%) i Italija (15.9%). Međutim, Španjolska (13.5) i Ujedinjeno Kraljevstvo (13.3%) nalaze se ispod prosjeka EU.

Iako su nordijske zemlje općenito dobro rangirane, Finska je iznimka s preživljavanjem od 13%.

Preživljenje raka debelog crijeva

Preživljenje od raka debelog crijeva kretalo se od 51.1% u Hrvatskoj do 72.1% na Cipru, s prosjekom EU-24 od 60%. Preživljavanje je doseglo 65% ili više u još šest zemalja, uključujući četiri nordijske nacije: Island (68.2%), Belgiju (67.9%), Švicarsku (67.3%), Norvešku (66.7%), te Švedsku i Finsku na 64.9%.

Slovačka (51.8%), Rumunjska (52.2%), Bugarska (52.4%) i Poljska (52.9%) slijede Hrvatsku na dnu ljestvice. Među pet najvećih europskih gospodarstava Njemačka je imala najveće preživljenje od 64.8%, a Ujedinjeno Kraljevstvo najmanje od 60%.

Preživljenje kod raka prostate

Preživljenje kod raka prostate veće je u usporedbi s mnogim drugim vrstama raka. Prosjek EU-24 iznosi 87%, a 12 zemalja ima razine preživljavanja iznad 90%. Cipar je izvijestio o najvećem preživljavanju od 99.2%, a slijede ga Litva (94.3%) i Belgija (93.8%).

Najniže preživljavanje zabilježeno je u Bugarskoj (68.3%), dok su Poljska, Rumunjska i Slovačka imale procjene ispod 80%.

Preživljenje od raka dojke

Preživljenje od raka dojke također je relativno visoko, s prosjekom EU-24 od 82%. Cipar je na vrhu ljestvice s preživljavanjem od 92.8%, a odmah ga slijede četiri nordijske zemlje, isključujući Dansku.

Među pet najvećih europskih gospodarstava, razlika u preživljavanju je minimalna, u rasponu od 85.2% u Španjolskoj do 86.7% u Francuskoj.

Litva i Rumunjska zabilježile su najniže preživljavanje, obje ispod 75%.

Preživljenje za rak gušterače i jetre

Preživljenje kod raka gušterače i jetre u EU i dalje je vrlo nisko u usporedbi s mnogim drugim vrstama raka. Za rak gušterače, preživljenje se kretalo od 5.5% na Malti do 13.7% u Latviji, s prosjekom EU-24 od približno 9%.

Preživljenje od raka jetre variralo je od 4.2% u Estoniji do 20.7% u Belgiji, s približnim prosjekom za EU-24 od 12%.

Preživljenje kod raka želuca

Preživljenje kod raka želuca bolje je nego kod raka gušterače i jetre, ali ostaje relativno nisko, oko 27% u EU-24. Preživljenje se kretalo od 16% u Bugarskoj do 37.5% u Belgiji. Cipar, Austrija i Njemačka također su izvijestili da je preživljavanje premašilo 33%.

Suprotno tome, preživljenje je bilo 20% ili manje u Danskoj i Hrvatskoj.

Preživljenje za rak jajnika

Procjena preživljenja za rak jajnika u EU-24 bila je u prosjeku 39.2%. Švedska je zabilježila najveće preživljenje od 46.5%, a slijede Cipar, Latvija i Norveška, gdje su procjene premašile 45%. S druge strane, Malta i Irska prijavile su najniže stope preživljenja, ispod 33%.

Preživljenje melanoma

Preživljenje od melanoma značajno je variralo, u rasponu od 60.7% u Turskoj do 93.6% u Švicarskoj, pri čemu je prosjek EU-24 iznosio 83%. Uz Njemačku, Austriju i Nizozemsku, sve nordijske zemlje prijavile su stope preživljavanja veće od 87%.

Osim Turske, na dnu su Bugarska i Poljska s procjenama preživljenja ispod 70%.

Preživljenje limfoma

Preživljenje limfoma, vrste raka krvi, u prosjeku je 61% u EU-24. Rumunjska i Bugarska prijavile su najniže procjene preživljenja, ispod 45%, dok su Švicarska, Latvija i Island zabilježile stope više od 71%.

Zašto se preživljenje razlikuje ovisno o vrsti raka?

"To su vrlo različite bolesti. Ovisno o tome gdje se rak javlja i zahvaćenim organima, oni su više ili manje smrtonosni, ovisno o vrsti stanice, genetskom sastavu i organima koji su u blizini", rekao je profesor Coleman za Euronews Health.

Na primjer, vjerojatnije je da će tumor koji nastane u mozgu završiti smrću nego onaj koji nastane u stopalu.

Međutim, jaz u preživljenju nije samo zbog razlika između bolesti. Ostali čimbenici uključuju varijacije u dostupnosti i napredovanju liječenja, kao i stadij u kojem se rak dijagnosticira.

"Ako je rak u ranoj fazi i lokaliziran, logično je da će preživljavanje biti bolje nego ako je bolest vrlo uznapredovala i raširena kada se dijagnosticira", rekao je Coleman.

Zašto se preživljenje od raka značajno razlikuje među zemljama?

O razlikama u procjenama preživljenja između zemalja, Coleman je ponudio dva ključna objašnjenja. Prvo, postoje razlike u razdoblju postavljanja dijagnoze, koje imaju veliki utjecaj na vjerojatnost preživljavanja. Stadij uvelike varira među zemljama za bilo koji rak. Drugo, dostupnost i pristup različitim tretmanima koji su više ili manje učinkoviti također se razlikuju među zemljama.

"Primjerice, radioterapija koja se koristi kao kurativni tretman za gotovo polovicu svih karcinoma mnogo je dostupnija u bogatijim zemljama zapadne i sjeverne Europe nego što je to slučaj u manje naprednim zemljama istočne i u nekim slučajevima južne Europe", objasnio je Coleman.