PREMIJER Andrej Plenković pokušao je i uspio zauzeti dio javnog prostora svojom najavom da će Hrvatima iz Europske unije plaćati da se vrate u Hrvatsku, ali i da će se ljudima koji se iz većih urbanih sredina presele u ruralne, pasivne krajeve davati novac za to.

Sve je počelo u utorak, nakon sastanka premijera sa županima, predstavnicima Udruge gradova u RH i Hrvatske zajednice općina. 

Plenkovićeve velike najave

"Jedna od ključnih tema o kojima smo danas raspravljali, možemo reći egzistencijalna tema hrvatskog naroda, pitanje je demografije i politike prema mladima", rekao je Plenković.

>> VIDEO Plenković najavio "izdašne" poticaje za one koji se žele vratiti u Hrvatsku

"Tu ćemo prvi put staviti naglasak i na one naše građane koji su iskoristili slobodu kretanja i u recentnom razdoblju otišli možda u neku od članica EU i s jednim vrlo kvalitetnim i privlačnim paketom sredstava za samozapošljavanje, plus poticaj na dodatna sredstva za one koji se žele vratiti u Hrvatsku. Dakle, pokušat ćemo taj trend, koji smo oduvijek smatrali reverzibilnim, sada učiniti i dinamičnijim vrlo izdašnim paketima koji će biti predstavljeni na vladi, a potom će odluke donositi Hrvatski zavod za zapošljavanje", nastavio je Plenković.

Jednokratni poticaji za samozapošljavanje

I sljedeći je dan Plenković nastavljao promovirati najavljenu mjeru za povratnike kojom će im davati poticaje da se vrate u Hrvatsku ako su otišli u neku od EU zemalja.

Radi se o poticajima za samozapošljavanje u iznosu od 150 ili 110 tisuća kuna, ovisno o industriji, plus dodatnih 50 tisuća ako se netko vraća iz EU odnosno 25 tisuća kuna ako se radi o preseljenju unutar zemlje u manje razvijeno područje.

"To su mjere koje pomažu da netko stane na noge. Mjera koje se zove Biram Hrvatsku je nadgradnja mjere za samozapošljavanje. Trenutno imate režim da dobijete 130 tisuća kuna, predstavite plan, u HZZ-u ga odobre i dobijete novac", objašnjavao je premijer novinarima.

>> Plenković: Vodoinstalater koji se vraća iz Njemačke mogao bi dobiti 200 tisuća kuna

Plenković mašta o vodoinstalateru koji se vraća iz Njemačke u Hrvatsku

"Netko tko danas u Njemačkoj radi kao vodoinstalater, stekao je znanje, možda računa na veze s domovinom, ima tu prijatelje, obitelj, možda bi želio svoje znanje koje je tamo stekao primijeniti u Hrvatskoj. Ako se prijavi za mjeru, ako mu poslovni plan bude odobren, može dobiti maksimalno 200 tisuća kuna", opisao je Plenković kako zamišlja funkcioniranje mjere Biram Hrvatsku.

U svakom slučaju, Plenković se tom mjerom hvali kao nečim jako važnim, nečim što bi moglo preokrenuti demografske trendove i masovno iseljavanje stanovništva iz Hrvatske, iako je i laicima jasno da se takvi problemi ne mogu rješavati jednokratnim mjerama.

Također, mjera koju Plenković promovira uopće ne adresira niz problema koje sa sobom donosi život u hrvatskoj provinciji, kao što su loša prometna povezanost, nedostatak društvenog i kulturnog života, loš internet itd. Sve to su stvari koje otežavaju život i poslovanje, stvari koje se ne mogu riješiti jednokratnom injekcijom sredstava od 100 ili 200 tisuća kuna.

Prosječna bruto plaća vodoinstalatera u Njemačkoj je 3000 eura

Povrh toga, Plenković kao da živi u nekoj paralelnoj, čarobnoj stvarnosti, što najbolje ilustrira njegov primjer vodoinstalatera koji će se iz Njemačke vratiti u Hrvatsku zbog mjere Biram Hrvatsku.

Naime, prema podacima njemačke Savezne agencije za rad (BA), prosječna bruto plaća vodoinstalatera u Njemačkoj je oko 3000 eura, odnosno oko 22.5 tisuća kuna.

>> Ovo su prosječne bruto plaće po zanimanjima u Njemačkoj

BA je agencija njemačkog Ministarstva rada, s centralom u Nürnbergu, te funkcionira kao ustanova koja upravlja njemačkim tržištem rada, s jedne strane pronalazeći poslove nezaposlenima, a s druge isplaćujući socijalnu pomoć onima koji su trenutno bez posla.

Tražilica koju je izradila BA omogućava radnicima u Njemačkoj da unaprijed saznaju kolike su prosječne bruto plaće u njihovim zanimanjima, kako bi s jedne strane imali realna očekivanja o zaradi, a s druge znali ako su potplaćeni. Uostalom, sama činjenica da BA ima takvu tražilicu pokazuje koliko je drugačiji odnos prema radu u Njemačkoj.

Tako i Hrvati koji su se odselili u Njemačku i tamo rade mogu lagano usporediti isplati li im se više povratak u Hrvatsku uz maksimalni jednokratni iznos od 200 tisuća kuna ili ostanak u Njemačkoj. 

Prosječna bruto plaća u Njemačkoj je oko 4000 eura, a u Hrvatskoj oko 1150 eura

Teško je zamisliti da bi netko s mjesečnom plaćom od 22.5 tisuća kuna bruto htio ostaviti život koji je u međuvremenu mukotrpnim i poštenim radom izgradio u Njemačkoj da bi od Hrvatske dobio nekih 100-200 tisuća kuna jednokratnog poticaja.

Nadalje, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća u Hrvatskoj za 2019. godinu iznosila je 8766 kuna, tj. oko 1150 eura. Kada je pak riječ o Njemačkoj, prosječna mjesečna bruto plaća prošle godine iznosila je skoro 4000 eura, preciznije 3944 eura mjesečno.

Pritom treba i napomenuti da je infrastruktura koju za život nudi Njemačka većinom bolja od one koju nudi Hrvatska, naročito pasivni dijelovi države, poput Like i Slavonije. O prilikama za djecu da ne govorimo.

Njemačka će povećati minimalnu plaću sljedeće godine

Također, novi kancelar Olaf Scholz obećao je povećati nacionalnu minimalnu plaću u idućoj godini za oko 25 posto, na 12 eura po satu.

Plenković ništa od toga nije uzeo u obzir u svojim najavama mjere Biram Hrvatsku.

"To su poticajne mjere nekome tko ima problem odmah sam stati na noge, ovo je inicijalni push, koji daje nekom motiv za povratak i financijska sredstva. Dajemo šansu onima koji su otišli u članicu EU da pronađu motiv, želju, nišu, da se vrate", naveo je Plenković.

Prema premijerovim najavama, on očekuje da bi "4000 do 4500 ljudi moglo koristiti ovu mjeru". S vremenom će se pokazati jesu li to preambiciozne projekcije.

No, sve to ne mijenja činjenicu da Njemačka u percepciji velike većine Hrvata jednostavno nudi bolje uvjete za život od Hrvatske i da jednokratni poticaji to neće promijeniti.