UKRAJINCI su imali malo toga za slavlje dok se približava druga godišnjica ruske invazije, ali kontinuirani uspjesi u Crnom moru jedna su iznenađujuća svijetla točka.

Ukrajinska obrambena obavještajna služba objavila je danas da je napala i uništila veliki desantni brod ruske crnomorske flote - Caesar Kunikov - pomorskim dronovima blizini obale Krima. Rusija se još nije službeno oglasila o ovim navodima.

Ukrajina praktički nema vlastitu mornaricu, ali su joj tehnološke inovacije, smjelost i ruska nesposobnost dali prevlast u većem dijelu Crnog mora. Ukrajina je do sada uništila ili onesposobila više od 20 brodova ruske mornarice u regiji, odnosno trećinu ukupne crnomorske flote Rusije.

To je osiguralo pomorski koridor koji Ukrajini omogućuje izvoz velikog dijela žitarica i drugih proizvoda iz luka, kao što je Odesa, što je gospodarska blagodat u vrijeme kada je gospodarstvo pogođeno ratom, piše CNN.

"Rusija je izgubila mnogo brodova, a u Crnom moru smo uspjeli izgraditi žitni koridor, tako da je ovaj pragmatični dio operacije s efektima na gospodarstvo proveden na pozitivan način", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Ukrajinci nisu odustali

Prije ruske invazije ukrajinska poljoprivreda činila je oko 11% BDP-a zemlje. Poljoprivreda je također bila ključni izvor prihoda od izvoza (otprilike 40% ukupnog), koji je održao ukrajinske farme i utjecao na globalne cijene žitarica. Gotovo svi proizvodi bili su isporučeni Crnim morem.

U srpnju prošle godine Rusija je izašla iz Crnomorske inicijative koju je pokrenuo UN, a koja je omogućila Ukrajini siguran prolaz za isporuku 31.5 milijuna tona žitarica i drugih prehrambenih proizvoda iz svojih luka na svjetska tržišta. Dogovor je trajao nešto manje od godinu dana.

Umjesto da odustanu, Ukrajinci su proglasili jednostrani "Crnomorski humanitarni koridor" za trgovačko brodarstvo i pojačali korištenje pomorskih dronova i raketnih napada protiv ruske crnomorske flote. 

Rezultat: Ukrajina je prebacila 22.6 milijuna tona tereta kroz koridor u samo sedam mjeseci, prema ukrajinskim i američkim dužnosnicima. Više od 700 brodova koristilo je prolaz do Bospora i dalje do svjetskih tržišta.

Rusija povlači i skriva flotu

Kada je Crnomorska inicijativa propala, Rusija je pokrenula napade bespilotnim letjelicama i projektilima na luke i skladišnu infrastrukturu i zaprijetila da će (što na kraju nije učinila) potopiti brodove koji su prevozili teret u i iz Ukrajine.

Ali ukrajinska vojska pobjeđuje u ovoj bitki. Jedna trećina crnomorske flote je onesposobljena ili uništena, a preostali brodovi rijetko zalaze u zapadnu polovicu mora. U kolovozu je Rusija povukla dio crnomorske flote iz svog sjedišta u Sevastopolju u relativno sigurnije luke na ruskoj obali.  Zelenski je tijekom posjeta Washingtonu u prosincu rekao da "Rusija skriva ostatke svoje pomorske flote u udaljenim zaljevima".

Glasnogovornik ukrajinske mornarice Dmitro Pletenčuk danas je za CNN rekao da su ruski brodovi sada "prisiljeni ostati uglavnom u istočnom dijelu Crnog mora u bazi Novorosijsk". Pletenčuk je dodao da je Rusija, kada je započela invaziju, imala 13 desantnih brodova u Crnom moru. Samo ih je pet sada upotrebljivo.

I današnji napad i prethodni, u kojem je krajem prošlog mjeseca uništen brod Ivanovec, izvela je, kako je Ukrajinci zovu, MAGURA (Bespilotni robotski uređaj pomorske autonomne straže). Najnovija iteracija MAGURA-5 djelomično je financirana privatnom inicijativom i raspoređena unutar Obavještajne službe obrane.

Dronovi, projektili...

Ukrajina je bila pionir u razvoju i postavljanju niza pomorskih dronova, koristeći ih za napade na brodove ruske mornarice na moru i dok su usidreni u lukama na Krimu i u Rusiji. I obrambena obavještajna služba i sigurnosna služba SBU nastavile su ih razvijati.

Jedan od glavnih desantnih brodova crnomorske flote Olenogorski Gornjak osakaćen je pomorskim dronom u matičnoj luci Novorosijsk u kolovozu, nekoliko dana nakon što je Crnomorska inicijativa za žito propala. Novorosijsk, u blizini ruskog grada Krasnodara, najveća je ruska luka po količini pretovarenog tereta i baza je ruske crnomorske flote. Jedan ruski vojni komentator primijetio je da je "vrijeme da shvate da neprijatelj ima ‘dugu ruku’ i da s njom može doseći vrlo daleko".

Ruski tanker za kemikalije i naftu - SIG - oštećen je nekoliko dana kasnije pomorskim dronom u Kerčkom tjesnacu.

Brzina kojom su Ukrajinci razvili svoju flotu pomorskih dronova bila je impresivna. MAGURA-5 duga je oko 5 metara i ima domet od oko 450 nautičkih milja, prema podacima proizvođača. Jedva je vidljiv iznad vodene linije i ima nosivost od 320 kilograma, dovoljno da nanese ozbiljnu štetu većini brodova. Također je sposoban za manevriranje, pa je mogao izbjeći obrambene topove AK-630M Ivanovca.

Ruski vojni blogeri kritizirali su mornaricu jer nije učinila više da se suprotstavi prijetnji. Nakon današnjega napada jedan od njih, Rybar, rekao je da je "crnomorska flota s vremena na vrijeme nesposobna odbiti napade ukrajinskih formacija".

Ukrajina također koristi projektile dugog dometa koje su isporučili Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska kako bi gađala ruske brodove u luci na Krimu.

Sabotaže...

Sabotaže i raketni napadi na ruske radare i druge instalacije na Krimu također su pomogli u smanjenju sposobnosti Rusa da projiciraju svoju moć u Crno more. Kao i specijalne operacije na rafinerije nafte koje su okupirali Rusi te protjerivanje ruskih snaga sa Zmijskog otoka 2022.

U siječnju su Ukrajinci tvrdili da je jedinica za specijalne operacije uništila rusku radarsku stanicu Neva-B (koja detektira brodove) na platformi kraj obale Krima. Grupa je prišla platformi morem i pričvrstila eksploziv koji je zatim detoniran.

Međutim, još uvijek postoje rizici za komercijalno brodarstvo korištenjem zapadnog Crnog mora. Česti su ruski napadi bespilotnim letjelicama i projektilima na Odesu, najveću luku. Najnoviji je bio ovaj tjedan.

Postoji i opasnost od mina. Najmanje jedan brod oštećen je plutajućom minom u blizini rumunjske obale krajem prošle godine. 

Malo je vjerojatno da će Rusija moći vratiti ravnotežu u Crnom moru u svoju korist. Međunarodni ugovor potpisan 1936. - Konvencija iz Montreuxa - zabranjuje bilo kojoj zemlji koja je u ratu kretanje njezinih brodova kroz Bospor. To znači da Moskva ne može ojačati svoju oslabljenu flotu drugim pomorskim snagama.

Od početka ruske invazije dronovi su bili vitalni dio arsenala svake strane - za nadzor, prenošenje informacija i napade. U posljednjih šest mjeseci Ukrajinci su iskoristili pomorske dronove kako bi okrenuli ravnotežu snaga na moru u svoju korist - i pritom pronašli slamku spasa za gospodarstvo.